{"id":7632,"date":"2022-10-23T13:09:02","date_gmt":"2022-10-23T11:09:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2022-10-oklopni-voz-rusija-seli-se-na-donju-stanicu-jevgenij-magda-o-hibridnom-ratu-i-propadanju-rusije\/"},"modified":"2022-10-23T13:09:02","modified_gmt":"2022-10-23T11:09:02","slug":"oklopni-voz-rusija-seli-se-na-donju-stanicu-jevgenij-magda-o-hibridnom-ratu-i-propadanju-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2022-10-oklopni-voz-rusija-seli-se-na-donju-stanicu-jevgenij-magda-o-hibridnom-ratu-i-propadanju-rusije\/","title":{"rendered":"\u00ab Oklopni voz &quot;Rusija&quot; seli se na donju stanicu.&#8220; Jevgenij Magda o hibridnom ratu i propadanju Rusije"},"content":{"rendered":"<p>Koja je istorijska jedinstvenost aktuelnog rata? Kako je ruski hibridni rat uticao na ukrajinsko istorijsko pam\u0107enje? Koji su rizici za Zapad od propasti Rusije? Za\u0161to je Ukrajina bila toliko potcenjena? Kako integrisati stanovnike dugo okupiranih teritorija posle pobede? Ali ko je stvorio demonsku sliku ukrajinskog nacionaliste?<\/p>\n<p>U emisiji &#8222;Bez Bromina&#8220; danas politikolog, publicista, direktor Instituta za svetsku politiku Jevhen Magda, sa kojim \u0107emo razgovarati o tome \u0161ta je zapravo hibridni rat i \u0161ta Ukrajina sada do\u017eivljava.<\/p>\n<p><em>Program &#8222;Bez bromina&#8220; \u2013 zajedni\u010dki projekat za nas i \u010dasopis <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/localhistory.org.ua\/\">&#8222;Lokalna istorija&#8220;<\/a>, u kojoj se nedeljno govori o slo\u017eenim istorijskim temama.<\/em><\/p>\n<div class=\"responsive-embed\">\n<div class=\"jeg_video_container jeg_video_content\">\n<div class=\"jeg_video_container jeg_video_content\"><iframe loading=\"lazy\" title=\"\u0413\u0456\u0431\u0440\u0438\u0434\u043d\u0430 \u0432\u0456\u0439\u043d\u0430 \u043f\u043e\u0447\u0430\u043b\u0430\u0441\u044f \u0443 90-\u0445: \u0443\u0440\u043e\u043a\u0438 \u0434\u043b\u044f \u0423\u043a\u0440\u0430\u0457\u043d\u0438 \u0442\u0430 \u0404\u0432\u0440\u043e\u043f\u0438 | \u0404\u0432\u0433\u0435\u043d \u041c\u0430\u0433\u0434\u0430\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/-8CCD4FwW7U?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p><strong>Od 2014. godine, termin &#8222;hibridni rat&#8220; se uvek koristio u vezi sa rusko-ukrajinskim ratom. Pre svega, morate da razumete o \u010demu se radi.<\/strong><\/p>\n<p>Hibridno ratovanje bih definisao kao \u017eelju jedne zemlje da nametne sopstvena pravila igre drugoj ili drugoj, bez formalnog kr\u0161enja normi me\u0111unarodnog prava. Ali istovremeno koriste\u0107i \u010ditav niz poluga uticaja, posebno vojsku.<\/p>\n<p>Ako govorimo o ukrajinskoj realnosti, onda je za nas ve\u0107 osam meseci hibridni rat manje relevantan. Suo\u010deni smo sa realno\u0161\u0107u i izazovima konvencionalnog rata. Ali za na\u0161e susede, za sve koji \u017eive van Ukrajine, barem na zapadu nas, pretnja hibridnim ratom je veoma va\u017ena i relevantna.<\/p>\n<p><strong>To je uticaj ruske prestonice, propagande na Zapadu?<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je kompleks. Planiram da sprovedem istra\u017eivanje o indeksu hibridnih uticaja, kako oni uti\u010du na Evropu. To su najverovatnije zemlje Vi\u0161egradske \u010detvorke. Sada je prou\u010davanje ruske propagande u trendu. Mnoga istra\u017eivanja su posve\u0107ena ovome. Verujem da ovo ne bi trebalo ograni\u0438ati. Kao i u \u010duvenoj pesmi &#8222;Ljubav je svuda okolo&#8220;, da, u velikoj meri, hibridni uticaji mogu biti &#8222;svuda okolo&#8220;. Konvencionalno, ako stavite knjigu na police za knjige ne od Strane Dorzh Batu, ve\u0107 od Vladimira Putina, onda \u0107e ovo ve\u0107 biti hibridni uticaj. Zato \u0161to \u0107e ga videti i ljudi koji \u0107e gledati na\u0161 video.<\/p>\n<p><strong>A ako pri\u0438amo o hibridnom ratu i kulturi? Princip ukidanja ruske kulture na Zapadu do\u017eivljava se prili\u010dno mlitavo. Istovremeno, Piotrovski, direktor Ermita\u017ea, otvoreno ka\u017ee da je ovo rat, samo u kulturnoj sferi. Postoje li hibridne manifestacije u kulturi? I, na kraju, Pu\u0161kin, takozvani meme Tolstojevski \u2013 jesu li to hibridni stubovi?<\/strong><\/p>\n<p>Rekao bih da su hibridni stubovi jo\u0161 uvek druga\u010diji. Ilyin je me\u0111u onima kojih vi\u0161e nema. Dugin je me\u0111u onima koji jesu, a smrt Duginove \u0107erke izazvala je interesovanje za ovo. Razumemo zakone \u017eanra, da smrt pali radoznalost o tome \u0161ta se de\u0161ava odre\u0111enoj osobi.<\/p>\n<p>Putin li\u010di na istori\u010dara amatera. Arheolog, koji je pro\u010ditao biografiju Hajnriha \u0160limana, uzeo je lopatu, oti\u0161ao do obale najbli\u017eeg jezera i po\u010deo da kopa. Kada na\u0111e neko dugme XIX veka, misli da je prona\u0161ao blago Troje. Ve\u0107ina istori\u010dara ima arhivu, priliku da razgovara sa kolegama, ne\u0161to drugo. I ima ogromnu dr\u017eavnu ma\u0161inu. I radi veoma aktivno. Na primer, Putinov \u010dlanak &#8222;O istorijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca&#8220;. Ovo je klasi\u010dan primer antihistorije kada osoba pori\u010de o\u010digledno. Isto je i kada bismo sada rekli: &#8222;Rusija jednostavno ne postoji&#8220;.<\/p>\n<p>Na\u0161 veliki problem je \u0161to \u017eivimo pod jaramom vekova na\u0161e bezdu\u0161nosti. Decenijama nisu znali za Ukrajinu gde je, \u0161ta je. I to je u velikoj meri uticalo na izglede oslobodila\u010dke borbe posle propasti Ruske imperije 1917. Oni jednostavno nisu znali \u0161ta je Ukrajina, nije se znalo. Mo\u017eemo da se poredimo sa onim \u0161to je sada. Aktivna faza invazije velikih razmera po\u010dela je u 31. Ali jo\u0161 uvek su znali za Ukrajinu.<\/p>\n<p>I paradoks: avion &#8222;Mriya&#8220; je uni\u0161ten (istorija je \u010desto simbol, a simboli o\u010digledni). Uni\u0161tili ste &#8222;San&#8220; kao avion, ali mi \u0107emo ipak sanjati dalje i re\u0107i da \u0107emo ga obnoviti. Sada \u017eivimo u procesu zavr\u0161etka formiranja ukrajinske politi\u010dke nacije. Meni je to sasvim o\u0438igledno. I bi\u0107e druga\u010dije nego \u0161to su mnogi o\u010dekivali. Bez idealizacije na\u0161ih sugra\u0111ana, ali to mora da bude nacija uspe\u0161nih ljudi, jer \u0107emo morati mnogo toga da nadoknadimo.<\/p>\n<p><strong>I da radim na oporavku.<\/strong><\/p>\n<p>Da. Objektivno, Ukrajina je do 24. Ruska agresija je prouzrokovala \u0161tetu od vi\u0161e stotina milijardi dolara. Ovo je o\u0438igledno svima. Moramo raditi na tome, istovremeno shvataju\u0107i da ne\u0107emo postati \u010dlanice NATO-a i EU do okon\u010danja neprijateljstava.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, za\u0161to nam je EU dodelila status kandidata? Zato \u0161to smo obe\u0107avaju\u0107e gradili\u0161te, najve\u0107e u Evropi posle 1945, posle Drugog svetskog rata. Ovo je njihov prora\u010dun: \u0161ta je vra\u0107eno u prethodno stanjeUkrajina \u0107e tako\u0111e postati podsticaj za njihov ekonomski razvoj.<\/p>\n<p><strong>Ali \u010dini mi se da nam od po\u010detka na\u0161e Nezavisnosti hibridnost nije bila primetna. I to je na\u0161 najve\u0107i problem koji smo u njegovoj manifestaciji presli\u0161ali kroz &#8222;ruski svet&#8220;: meku mo\u0107, kulturu, istoriju. Mo\u017eemo li da stavimo polaznu ta\u010dku od po\u010detka hibridne ekspanzije u Ukrajini?<\/strong><\/p>\n<p>Po\u010delo je u zoru devedesetih godina. Ve\u0107 1992. Posebno, potpredsednik Rusije Aleksandar Rutskoj. Bilo je apsolutno otvoreno, zvani\u010dno se oglasilo.<\/p>\n<p><strong>Me\u0111utim, to je u uslovima &#8222;liberalne Rusije&#8220; koja je poku\u0161ala sama da se potra\u017ei.<\/strong><\/p>\n<p>Rutskoy nije liberal, ve\u0107 borbeni pilot koga su \u010dak zarobili mud\u017eahedini u Avganistanu. Ali logika je da mi, ka\u017eu, imamo Ukrajinu da se okrene nazad, radi sasvim jasno.<\/p>\n<p>Postoji jednostavna veza: kada su u Ukrajini po\u010dele transformacije koje su izazvale Narand\u017eastu revoluciju (naziva se i revolucija milionera protiv milijardera, ali se\u0107amo se da je jedan od njenih preduslova i klju\u010d uspeha bio ekonomski rast), tada je, 2004. godine, do\u0161lo do najve\u0107eg ekonomskog rasta u Ukrajini \u2013 pod premijerom Viktora Janukovi\u010da. Ne mo\u045bemo to da odbijemo.<\/p>\n<p>Iako je u to vreme Ukrajina bila predsedni\u010dko-parlamentarna republika. Jasno je da Janukovi\u010d ne bi bio premijer da regionalno nije ubedilo Leonida Ku\u010dmu u to vreme. I Rusija je po\u010dela da dobija super-profit od prodaje energetskih resursa &#8211; nafte i gasa. I zahvaljuju\u0107i tome, po\u010dela je veoma aktivno da promovi\u0161e &#8222;ruski svet&#8220;.<\/p>\n<p>Ipak, Tuzla je bio prvi test snage 2003. Mo\u017eda se na\u0161i gledaoci ne se\u0107aju, ali onda je bila predizborna kampanja, ruska stranka &#8222;Rodina&#8220; je radila. Njene li\u010dnosti su nam poznate: na\u0161i biv\u0161i zemljaci Glazijev i Rogozin bili su vo\u0111e Rodine. Na napredovanju ka ukrajinskoj zemlji, do ukrajinskog ostrva Tuzla, izgradili su svoju predizbornu kampanju. To nas ne opravdava, ve\u0107 ne samo da smo prespavala &#8222;ruski svet&#8220;.<\/p>\n<p>Da budem iskren, Zapad je bio vi\u0161e zainteresovan da zaustavi &#8222;ruski svet&#8220; u svom rastu, jer stvara konkurenciju mnogim demokratskim vrednostima. Ali ni to se nije desilo. Radi\u0107emo na gre\u0161kama, ali po zavr\u0161etku rata.<\/p>\n<p>Ako govorimo o ratu i promenama koje se  odvijaju unutar svakog od nas, onda ako sam pre 24. februara verovao da je te\u0161ko, gotovo nemogu\u0107e demontirati Rusiju, sada verujem da je neophodno demontirati je, da je to na\u0161 zadatak.<\/p>\n<p><strong>Ali da li je mogu\u0436e?<\/strong><\/p>\n<p>Vra\u0107amo se ulozi istorije. I razumemo da je nemogu\u0107e uklopiti svaki istorijski primer u ono \u0161to \u017eelimo.<\/p>\n<p><strong>Ovo nije propast Sovjetskog Saveza.<\/strong><\/p>\n<p>Ne. Ali ovde je jo\u0161 jedna poenta interesantna. Mo\u017eda postoji takav faktor kao \u0161to je kolaps Ruske Imperije. Za\u0161to je Ruska Imperija pora\u017eena? Zato \u0161to je to uglavnom bila selja\u010dka zemlja, gde su postojale veoma velike razlike u \u017eivotnom standardu najsiroma\u0161nijih i najbogatijih. Gde su bili proleteri koji nisu imali \u0161ta da izgube. Gde je bila vojska, koju su stvorili pre svega seljaci koji su jednostavno bili umorni od borbe u ovom ratu. \u0160to je, izme\u0111u ostalog, bio prvi rat koji je tako aktivno emitovan dru\u0161tvu \u2013 u novinama, kinematografijama. Ljudi su saznali za to, primali sahrane, videli ranjenike, jer je rat bio zaista velik.<\/p>\n<p>Ruska &#8222;delimi\u010dna&#8220; mobilizacija dovela je Rusiju na veoma pravi put za nas. Ovaj oklopni voz se seli na donju stanicu. Ne zato \u0161to je tamo Nikolas II bio ube\u0111en da se odrekne vlasti. I zato \u0161to ide na dno postojanja Rusije u sada\u0161njem obliku. Ovo je jednostavno klju\u010d na\u0161eg daljeg sigurnog postojanja. Jer, ako se Ukrajina ograni\u010di na obnavljanje svog teritorijalnog integriteta, a pitanje je vremena, onda \u0107e takav talas revan\u0161izma porasti u Rusiji da \u0107e Adolf Hitler izgleda biti samo dete protiv ove pozadine.<\/p>\n<p><strong>Ako govorimo o hipoteti\u010dkom kolapsu Rusije, \u0161ta bi prvo trebalo da funkcioni\u0161e tamo? Nacionalni faktor? Jer znamo da postoji oko 130 nacionalnosti. Ekonomski faktor? To je tako, ekonomske elite razli\u010ditih regiona. Ili mo\u017eda geopoliti\u010dki faktor kada neko tamo uspe?<\/strong><\/p>\n<p>Bilo bi lepo kada bi Zapad uticao na ovo, naravno. Ali ne\u0107emo se popeti u divljinu zavere. Mislim da to nije nacionalni faktor. Zato \u0161to sam u\u010destvovao na Kongresu slobodnih naroda Rusije. Video sam ljude kako pri\u010daju o potrebi razdvajanja republika Severnog Kavkaa, Ba\u0161kortostana, Ingrie, Karelije. Ti ljudi jesu, ali mnogi od njih \u017eive van Rusije. Na teritoriji Rusije ne mogu da sprovode takve pravne politi\u010dke aktivnosti.<\/p>\n<p>Na \u0161ta mo\u017eemo da se kladimo? Za vojni poraz, koji \u0107e sada biti emitovan. I zaista se nadam da \u0107e u ovim protivre\u010dnostima koje smo videli, duo Prigo\u017ein-Kadirov protiv dueta Gerasimov-\u0160ojgu izbaciti rusku dr\u017eavnost zajedno sa bebom. Nemoj to da uradi\u0161. Jer \u017eelja za profitom mo\u017ee biti mnogo ja\u010da od ostalih te\u017enji. A kada Prigo\u017ein \u2013 dva puta &#8222;Heroj Rusije&#8220;, kako se ispostavilo, onda, \u010dini mi se, mnogi ruski oficiri treba da imaju pitanja.<\/p>\n<p><strong>Setimo se kako se Amerika pona\u0161ala pre raspada Unije: &#8222;Kijev kotleta&#8220; d\u017eord\u017ea V. Bu\u0161a. Pitanje je da li se Zapad ne boji dezintegracije Rusije? Jer \u0436e to biti ogromna politi\u0438ka katavasija.<\/strong><\/p>\n<p>Pla\u0161i se, ali ve\u0107 ima dva iskustva: propast Ruske Imperije i Sovjetskog Saveza. To je bila globalna preraspodela sveta, velike promene. Naravno, kraj Drugog svetskog rata je malo druga\u010dija pri\u010da. Posle propasti SSSR-a, tri od \u010detiri zemlje koje su imale nuklearni potencijal &#8211; Ukrajina, Kazahstan, Belorusija &#8211; potpisale su sopstvenu verziju Budimpe\u0161tanog memoranduma. A Rusija je dobila sve. Sada postoji bojazan da se to ne\u0436e desiti.<\/p>\n<p>Na leto sam napisao kolumnu &#8222;Rusija prekosutra&#8220;. Moramo da razmi\u0161ljamo kakva \u0107e Rusija biti prekju\u0438e, jer bi sutra trebalo da bude vojni poraz za Rusiju. To ne zna\u010di nu\u017eno da \u0107e ukrajinske trupe u\u0107i na me\u0111unarodno priznatu rusku teritoriju ili zapleniti Taganrog, Rostov&#8230; Ne.<\/p>\n<p>I tako\u0111e moramo da budemo jasni za sebe da li stojimo u poziciji kona\u010dnog akta OEBS-a, ili da ka\u017eemo &#8222;hajde da vratimo sve&#8220;. To je prili\u0438no opasna igra. I ako po\u010dnemo da je igramo sa Rusijom, onda sa ose\u0107ajem sopstvene snage, sopstvenog uspeha, i ve\u0107 postoji uspeh, uprkos \u010dinjenici da rat jo\u0161 nije gotov. Jer za bilo koga, mislim, nije tajna da su zapadni analiti\u010dari predvideli da \u0107e Ukrajina propasti. Zato je Ukrajina dobila samo takvo oru\u017eje&#8230;<\/p>\n<p><strong>Gerilske.<\/strong><\/p>\n<p>Da, onaj koji se mo\u045be koristiti samo u gerilskim akcijama. I tek posle sedam nedelja borbe, po\u010deli smo da primamo haubice. Mislim da je ranije postojala politi\u010dka odluka, ali je trebalo vremena da se savlada novo oru\u017eje. Onda HIMARS. Sada \u010dekamo slede\u0107u. Ali ve\u0107 ose\u0107amo da \u0107e biti. Zato \u0161to Zapad ima jedinstvenu priliku da se otarasi neprijatelja, \u0161to mu kvari \u017eivot.<\/p>\n<p>Naravno, mo\u017eemo re\u0107i da samo postojanje Rusije gura odbrambeno-industrijski kompleks&#8230; Se\u0107a\u0161 se, mo\u017eda, sovjetskog filma &#8222;Magi\u010dni glas Jelsomina&#8220;? U njemu su generali pevali: &#8222;Kada se granate pokidaju danono\u0107no, skorej daje redove i nare\u0111enja.&#8220; Me\u0111utim, videli su ne samo &#8222;redove i porud\u017ebine&#8220;, ve\u0107 i \u010dinjenicu da su mogli da naiju na ne\u010dije ga\u0107e i ve\u0161 ma\u0161ine. Za njih ne postoje moralna ograni\u010denja. Ovo je generalno fenomenalna stvar koja tek treba da se istra\u017ei.<\/p>\n<p>Hitler je do\u0161ao u druge evropske zemlje jer je imao ideju o globalnoj dominaciji. Putin nema takvu ideju, on je ne izra\u017eava. Uzgred, povukao sam zanimljivu paralelu, vidim po njihovim postupcima: geografija masovnih ratnih zlo\u010dina &#8211; kijevska regija, region Donetsk, region Karkiv &#8211; ukazuje na to da to nije vi\u0161ak izvo\u0111a\u010da a ne ludilo pojedinca ili jednog broja komandanata &#8211; ovo je trenutak dr\u017eavne politike.<\/p>\n<p>Ako se vratimo 80 godina unazad, seti\u0107emo se pesme Konstantina Simonova &#8222;Ubey&#8220; \u2013 ubij Nemca. A ovde je logika da se ubije Ukrajinac. Obrazlo\u017eenje nije rasno, a ne politi\u010dko: &#8222;Koga ste tako dobro dobili da \u017eivite?!&#8220; I neka na\u0161i evropski susedi ekstrapoliraju ovu situaciju sami sebi. Ovo je izazov koji svakako postoji i koji treba iskoristiti. Mislim da moramo da razgovaramo o tome, da pokrenu ovo pitanje.<\/p>\n<p><strong>Da li su Evropljani verovali da \u0107e se Putin zaustaviti na Ukrajini? Jer kada je agresija na na\u0161oj teritoriji prvi put po\u010dela, propagandisti su po\u010deli da pri\u010daju o balti\u010dkim zemljama i o Poljskoj. Kakvi su bili Putinovi planovi ako uspe da zarobi Ukrajinu za nedelju ili dve?<\/strong><\/p>\n<p>Ne, ne mo\u045bemo da pretpostavimo ovo, jer su misli materijalne. Putin ne mo\u017ee da zapleni Ukrajinu, on to shvata.<\/p>\n<p><strong>Ali \u0459ta mu je bilo na umu? O\u0438igledno je postojao nekakav plan. Ne mo\u045bemo da potcenimo neprijatelja.<\/strong><\/p>\n<p>Na osnovu logike va\u0161eg pitanja, bilo bi interesantnije da Putin zapleni nato zemlju &#8211; Estoniju ili Letoniju, relativno malu, gde ima ne-dr\u017eavljana, od njih da stvori neku vrstu marionetska vlade. Ponovite ideju o zimskom sovjetsko-finskom ratu. Ali on i dalje ima ideju da popravi \u2013 zarobi Ukrajinu. Za\u0459to? Zato \u0161to je to moralo da uti\u010de na ceo svet \u2013 kao kada osoba proguta neki ma\u010d ili sablju i poka\u017ee da to mo\u017ee. I morao je da poka\u017ee da mogu da progutam Ukrajinu. A kako \u0107e\u0161 se odupreti? Najve\u0107a zemlja u Evropi, a \u0161ta \u0107ete vi uraditi?<\/p>\n<p>U februaru je po\u010dela agresija velikih razmera, u martu je dve tre\u0107ine poljskih gra\u0111ana pretpostavilo da bi oni mogli da budu slede\u0107i. To je tako\u0111e podstaklo proces prijateljskog prihvatanja na\u0161ih sugra\u0111ana koji su oti\u0161li tamo.<\/p>\n<p>Nedavno sam prisustvovao poljsko-ukrajinskim sastancima u Jarem\u010deu. Tamo je na\u0161 generalni konzul u Krakovu Vja\u010deslav Vojnarovski ocenio da je tri \u010detvrtine Ukrajinaca ne \u017eivi u skloni\u0161tima u Poljskoj, ve\u0107 u privatnim ku\u0107ama, stanovima, primljeno kao gosti. Ovo je poljska zvani\u010dna retorika \u2013 primamo goste. A ovo je, mislim, veoma otkrivaju\u0436a i zanimljiva \u0438injenica.<\/p>\n<p><strong>A teza o &#8222;dva-tri dana&#8220;, koja se \u010dula na ruskoj televizijiEni iz usta figura Kremlja? \u010cesto se ka\u017ee da je Ukrajina potcenila da uslovni kolektivni medved\u010dukovi podnose la\u017ene informacije, da je Putin precenio ideje &#8222;ruskog sveta&#8220;. Da li je stvarno bilo takvog potcenjivanja?<\/strong><\/p>\n<p>Da, definitivno. Bila je 2004. Setite se kako je prazan Maidan emitovan na ruskim kanalima kada je bio narand\u017east i niko nije sumnjao da je narand\u017east. Potcenjivanje izgleda veoma \u010dudno, jer (i ne\u0107u otkriti tajnu, ako ovo ka\u017eem) u Rusiji ima na hiljade na\u0161ih biv\u0161ih, a mo\u017eda i na\u0161ih sada\u0161njih sugra\u0111ana, koji gaje mr\u017enju prema svemu ukrajinskom, a sa druge strane imaju intelektualne sposobnosti. Ali iz nekog ili onog razloga, ne znam za\u0459to, nisu stavljeni u slu\u045bbu. Nisu objasnili ni\u0459ta. Ne verujem da ne ose\u0107aju razliku izme\u0111u Rusije i Ukrajine. Ne mo\u017eemo toliko da potcenimo na\u0161e neprijatelje&#8230;<\/p>\n<p><strong>Ovo je veoma \u0438udna situacija.<\/strong><\/p>\n<p>&#8230; Pretpostaviti da su kinematografski glupi.<\/p>\n<p><strong>Opasno je tako misliti.<\/strong><\/p>\n<p>Potcenjivanje neprijatelja je uvek minus. Me\u0111utim, publikacije u Va\u0161ington postu, koje su bile jo\u0161 u avgustu, uglavnom su dozvoljavale da se slagalica sastavi. Da Rusi \u017eele da u\u0111u u Kijev sa teritorije Belorusije i promene vlast. I uop\u0161te nisam siguran da su dovodili Janukovi\u010da sa sobom. Ne znam kome bi se moglo promeniti. Nemam tu informaciju.<\/p>\n<p><strong>Ali moralo je da bude ukrajinsko.<\/strong><\/p>\n<p>O\u010digledno je to morao da bude dr\u017eavljanin Ukrajine i nije smeo da ima takvu pozadinu kao Janukovi\u010d. A onda, po\u0161to su promenili politi\u010dko i vojno rukovodstvo, po\u010deli bi da nare\u0440e rukama da zaustave otpor. Taj faktor bi mogao da igra. Zato \u0161to je legitimitet bio pod znakom pitanja, a jedan od komandanata je bio spreman na otpor, a neko nije bio spreman. Neko je pro\u0161ao kroz ATO zonu, JFO, a neko nije. Pretpostavimo da se pojave i drugi agenti uticaja. Mo\u045bda bi postojao sistem koji bi ubedio komandante na terenu u Odesi, Lvivu i Karkivu. A ovo je, prema Rusima, trebalo da uspe.<\/p>\n<p>Zbog toga su imali relativno ograni\u010den kontingent. To je bila pesnica koja je trebalo da zauzme aerodrom i omogu\u0107i mu da jednostavno zarobi Kijev. Sve ostalo je moralo da prestane dovoljno brzo. Ali umesto kratke razdaljine, pre\u0161li smo u maratonsko stanje. A ovo je maraton gde \u0107e samo jedan sti\u0107i do cilja.<\/p>\n<p><strong>Pri\u010dali smo o Tuzli, a kada je po\u010delo vidljivo ote\u017eavanje? Zato \u0161to izgleda da je u vreme Krav\u010duka sve i\u0161lo plus ili minus okej i, verovatno, pre Tuzle, sve te stvari koje su se  ti\u010de Ku\u010dme bile su inspirisane Rusijom. Evo Melni\u010dekovih filmova \u2013 ima li tu ruskog traga?<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da sam ovo pretpostavljao i ranije, ali veliki je vidljiv u daljini. Onda se \u010dinilo: Meljni\u010denko je oti\u0161ao u SAD, stoga su SAD uradile sve ovo. Ali Sad su imale sopstveni interes za Kol\u010dug. Na kraju su se pripremali za invaziju na Irak i Kol\u010duga ih je upla\u0161io, jer je to bila stanica za pra\u0107enje koja im je omogu\u0107ila da budu nevidljivi za avione.<\/p>\n<p><strong>A ovo curenje informacija o &#8222;Kol\u010dugiju&#8220; je tako\u0111e Rusija?<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da jeste. Mikolu Melj\u010denko treba pitala o ovome, ali je nestao iz informativnog okru\u017eenja. To je bila komplikovana pri\u0438a. Vrlo dobro se se\u0107am kako je Ku\u010dma, na svojoj inauguraciji 1999. Oti\u0459ao je u drugi mandat. I tada i sada dva predsedni\u010dka mandata su maksimum. Prva ve\u0107ina se pojavila 2000. I zaista su aktivno sara\u0111ivali. A onda je Georgiy Gongadze nestao, Meljni\u010denkovi filmovi su se pojavili i sve je proletelo naopako.<\/p>\n<p><strong>To je zna\u010di da je &#8222;Ukrajina nije Rusija&#8220; po\u010dela da bude oli\u010dena u politi\u010dkoj dimenziji i da li je to upla\u0161ilo Rusiju?<\/strong><\/p>\n<p>Rusija je bila upla\u0161ena \u010dinjenicom da se Narand\u017easta revolucija odigrala bez \u017ertava, na osnovu tolerancije, me\u0111usobnog razumevanja, me\u0111usobnog po\u0161tovanja. Uprkos \u010dinjenici da su postojala dva konkurentska logora i da je to bio hladni gra\u0111anski rat. Zapravo, izbori 2010. I tako je Revolucija dostojanstva bila neuni\u0161tiva. Epidemija je uveravanje. Ali ve\u0107 je postojao element prolivanja krvi. I usu\u0111ujem se da pretpostavim da ovo nisu bile slu\u010dajne prve \u017ertve. Mihail \u017diznevski je dr\u017eavljanin Belorusije koji je bio na teritoriji Ukrajine. Sergej Nigojan je \u010dovek sa apsolutno biblijskim izgledom. Ovo su simboli. Rusi vole da se igraju sa simbolima, veoma su impresionirani ovim. I poku\u0161avaju da iskoriste ovu informacionu ma\u0161inu u svoju korist. Pucnjava na Institutskoj: Niko ne\u0107e da ka\u017ee, nema informacija da li su ruski specijalci bili u redovima onih koji su pucali na demonstrante. Za sada je ovo pitanje otvoreno.<\/p>\n<p><strong>A ako govorimo o Narand\u017eastoj revoluciji, koja je iznenadila Rusiju, a malo kasnije \u2013 <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/uk.wikipedia.org\/wiki\/%D0%9C%D1%8E%D0%BD%D1%85%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%96%D0%BD%D0%B0\">Putinov govor u Minhenu<\/a>. Mo\u045bemo li da pri\u0438amo o paralelama? Rusija je po\u010dela da uo\u0438i da gubi Ukrajinu, a antizapadnost je tako\u0440e bila karakterna karakteristika. Putinov poslednji govor o referendumima \u2013 tamo skoro da nije bilo Ukrajine, bilo je Zapada, anglosaksonaca i tako dalje.<\/strong><\/p>\n<p>Da, Putin ima unutra\u0161nje uverenje da on se bori u Ukrajini protiv SJEDINJENIH DR\u017dAVA i Zapada. I on to sprovodi u svakom pogledu. On ka\u017ee da Ukrajinom vladaju nacisti. Ali predsednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy je Jevrejin po nacionalnosti. Kako Jevreji mogu da budu nacisti?<\/p>\n<p><strong>Da li on veruje u to ili je to propaganda?<\/strong><\/p>\n<p>Ne mogu da dam kona\u0438an odgovor na ovo. Putin je nastupio u Muzeju Jad Va\u0161em u januaru 2020. Tada se pribli\u017eavala 75. godi\u0161njica pobede nad nacizmom. A vrh hibridnih napada bio je usmeren na Poljsku. Putin je pomenuo nema\u010dkog ambasadora u Poljskoj Jo\u017eefa Lipskog, nazvao ga nacisti\u010dkom svinjom. Putin je tako\u0111e podsetio na brojke o Holokaustu u Letoniji i Ukrajini. U Rusiji su objavljene knjige koje su dvosmisleno percipirane u Litvaniji i Poljskoj: &#8222;Svoi&#8220; Ruta Vanagaite i &#8222;Kom\u0161ije&#8220; Jana Toma\u0161a Grosa o Holokaustu, posebno u D\u017eedvabneu, gde su poljski stanovnici ubili oko hiljadu Jevreja. Ove knjige su izuzetno brzo prevedene na ruski jezik. To je, uzgred, element na\u0161e borbe protiv ruskog uticaja: Ukrajina treba da tra\u017ei resurse kako bi knjige objavljene na engleskom, nema\u010dkom, francuskom jeziku \u0161to pre prevedene na ukrajinski jezik. To ne zna\u010di da ljudi ne bi trebalo da u\u010de strane jezike. Ali ako govorimo o nekoj vrsti raseljavanja, o \u0161tenadi ruske kulture, onda bi ovo trebalo da bude zamena na razumljivom jeziku.<\/p>\n<p><strong>Za mase.<\/strong><\/p>\n<p>&#8222;Hari Poter&#8220; na ukrajinskom je bio revolucija u \u010ditanju za hiljade ljudi, jer je ispalo br\u017ee nego na ruskom i sa visokokvalitetnim prevodom.<\/p>\n<p><strong>Viktor Morozov je preveo.<\/strong><\/p>\n<p>Moramo da se oprostimo od sopstvenog kompleksa inferiornosti svaki dan. \u010cesto je lak\u0161e \u017eiveti unutar ovog kompleksa, mo\u017ee se re\u0107i: pa, znate, \u017eeleli smo, ali ne mo\u017eemo&#8230; I neophodno je da uspe.<\/p>\n<p><strong>Slika ukrajinskog nacionaliste \u2013 patriote jednakog naciste \u2013 slo\u017eena je slika. I zbunio je ne samo Rusiju, ve\u0107 i na\u0161e susede \u2013 posebno Poljsku, kao i Izrael, kada govorimo o doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata. Demonizacija ukrajinskog nacionalizma, koji je prisutan ne samo u prostoru koji govori ruski, ve\u0107 i na zapadnom, ili je u pitanju politika uticaja Rusije?<\/strong><\/p>\n<p>Rusija to doliva ulje na goriva, naravno. Njena propaganda ple\u0161e oko &#8222;Velikog patriotskog&#8220;, to jesti doga\u0111aja 1941-1945. Za\u0459to? Jer javno priznati podelu Poljske je nekako ru\u017eno. Govoriti glasno o saradnji sa nacistima je tako\u0111e.<\/p>\n<p>Ruska propaganda predstavlja Romana \u0160ukhevycha kao zaposlenog u SS-u, a ne Abwehra, to jest obave\u0161tajne, vojne strukture. Iako su sovjetska i nema\u010dka struktura bile veoma sli\u010dne po tim pitanjima. 1944. godine je bio poku\u0161aj Hitlera, ali da 1937. I oni tvrde da su Nemci, nema\u010dki obave\u0161tajci, bacali informacije preko \u010ceha \u2013 i tako jednostavno odsekli \u0161efa sovjetskog vojnog rukovodstva.<\/p>\n<p>Vra\u0107amo se na pitanje da to treba posmatrati \u0161ire. Nacionalizam je generalno normalan. Uobi\u010dajeni proces za 1920-te i 1930-te. Kada su ne samo u Ukrajini, ljudi koji su se borili za nezavisnost, jer su bili pora\u017eeni na prethodnim takmi\u010denjima, poku\u0161avali da do\u0111u do pobede, \u010desto bez izbora metoda. Ali zar nije bilo autoritarnih re\u017eima u balti\u010dkim dr\u017eavama? Bili. Poljska je nosila bele rukavice? Ne. Niko nije otkazao pacifikacije, kao ni druge stvari.<\/p>\n<p>Musolinijeva Italija, Hitlerova Nema\u010dka. Svet je uvek bio na raskrsnici. Samo, kada govorim o procesu formiranja ukrajinske politi\u010dke nacije, moramo razumeti da on ne\u0107e biti stvoren na osnovu ukrajinskog bur\u017eoaznog nacionalizma. I to, tako\u0111e, treba preneti \u2013 da stvaramo multinacionalnu politi\u010dku naciju. Ako \u017eelite da napravite papir za pra\u0107enje ili projekciju od Oru\u017eanih snaga Ukrajine. I da budem apsolutno cini\u010dan \u2013 iz nacionalnog sastava ljudi koji su jednostavno ubijeni u Buhi, u Izjumu, u Marijupolju. Da li su Ukrajinci ubijeni isklju\u010divo tamo? Ne, Rusi su pobili sve, nisu bili zainteresovani ni za paso\u0161e ni za nacionalnost. Ljudi su upucani samo zato \u0161to su dr\u017eavljani Ukrajine. Sve.<\/p>\n<p>Izreka da drvo Nezavisnosti treba zalivati krvlju patriota mi deluje okrutno. Ali kada analiziram ovu situaciju, razumem da faktor smrti uti\u010de na percepciju. Iako razumem da istorija ne zna konvencionalni na\u010din, ali ako bi se ruske i ukrajinske trupe pridr\u017eavale d\u017eentlmenski uslova rata, daleko je od \u010dinjenice da bismo skrenuli pa\u017enju na ono \u0161to se de\u0161ava. Ruski ratni zlo\u010dini \u2013 oni tako\u0111e treba da budu upakovani informativno. Jer je ovo zaista jedinstven trenutak.<\/p>\n<p>I postoji mnogo jedinstvenosti. Za\u0459to? Rusko-ukrajinski rat je sukob najve\u0107e dr\u017eave na svetu i najve\u0107e zemlje u Evropi. Vreme. Drugi je sukob dve postsovjetne republike, to jest rat za na\u0161u nezavisnost. I ako se okrenemo istoriji, svaka zemlja je imala rat za nezavisnost. I ovo je odgovor svima onima koji ka\u017eu da nam je ukrajinska dr\u017eava pala kao mana sa neba 1991. godine, jer onda jednostavno otka\u017eemo se\u0107anje na moljcajoni ljudi koji su se ranije borili za Ukrajinu, i to je potpuno neprihvatljivo.<\/p>\n<p>Slede\u0107i faktor je rat izme\u0111u nuklearne dr\u017eave i dr\u017eave koja se dobrovoljno odrekla nuklearnog oru\u017eja. Bez obzira kako sada procenjujemo Memorandum iz Budimpe\u0161te, do\u0161lo je do odricanja od nuklearnog oru\u017eja, a to je tako\u0111e veoma zna\u010dajno.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna va\u017ena ta\u010dka: ovo je najve\u0107i rat u XXI veku. Ali nemojmo \u017euriti da to nazovemo globalnim. Jer ako govorimo o svetskom ratu, Rusija \u0107e biti naduvana od sopstvenog zna\u010daja: &#8222;Vodimo svetski rat.&#8220;<\/p>\n<p>Postoji jo\u0161 jedna nijansa koja je tako\u0111e va\u017ena, ali \u010desto ispada iz vida: ovo je rat zemalja sa najve\u0107im pravoslavnim zajednicama. A ovo je i rat za liderstvo u svetskom pravoslavlju. Uprkos \u010dinjenici da su obe dr\u017eave sekularne. Stoga hibridnosti i paradoksi ne manjka.<\/p>\n<p>Od 24. februara hibridni rat je pre\u0161ao u drugu fazu, ali su se pretnje povezane sa hibridnom agresijom, to zna\u010di da se \u010ditav niz akcija, ali bez vojne komponente, intenzivirao za evropske zemlje.<\/p>\n<p>I jo\u0161 ne\u0161to. Rusija je informativno sjebana u Evropi i Sjedinjenim Dr\u017eavama. Ona vi\u0161e nema takve mogu\u0107nosti kao ranije da prenese svoje stanovi\u0161te. Ali radi sa Kinom, Indijom, Latinskom Amerikom, Afrikom. Rusija je pre\u0161la zlatnu milijardu, shvataju\u0107i da je tamo te\u0161ko ubediti je. I on podi\u017ee slogan antiimperijalizma, borbe protiv Zapada, antiamerikanizma i prenosi informacije svojim partnerima.<\/p>\n<p>Ali tu je i trenutak. Na primer, skoro sam ube\u0111en da su na samitu SCO u Samarkandu i kineski lider i indijski lider pitali Putina: &#8222;Kada \u0107ete vi, Vladimire Vladimirovi\u010d, da okon\u010date rat? Jer imamo logisti\u010dke probleme. Svako od nas u dr\u017eavi ima vi\u0161e od milijardu ljudi, i treba ih nahraniti. I nemamo svi dovoljno prilika. Postoji novac, ali nema prilika. To nam stvara unutra\u0161nje probleme. Da li nam je to potrebno?!&#8220; I posle toga, granatiranje ju\u017eno ukrajinskog NPP-a je odmah po\u010delo, pseudo-referendumi su o\u017eiveli.<\/p>\n<p>Zapravo nam je te\u0161ko da procenimo ovu situaciju jer smo unutar procesa. Ne mo\u017eemo da ka\u017eemo: stanite, odmaknu\u0107emo se i pogledati mikroskop ili dvogled. \u040bivimo u ovim uslovima. Mo\u017eda \u0107e je istori\u010dari budu\u0107nosti druga\u010dije ocenjivati, ali sada se tako do\u017eivljava.<\/p>\n<p><strong>Evo jo\u0161 jednog paradoksa hibridnosti: u svetu, posebno u Evropi i Nema\u010dkoj, Rusija je uvek bila tretirana lojalno zbog pobede nad nacizmom. Dana\u0161nji rat, u velikoj meri, mo\u017ee da potkopa mit koji je Rusija negovala, da je sama to uradila. Bez Ukrajinaca, da li bi Sovjetski Savez pobedio Hitlera? Zato \u0161to ukrajinski istori\u010dari \u0107ute o tome.<\/strong><\/p>\n<p>Sama po sebi, ova pobeda i sami postupci ne\u0107e u\u010diniti ni\u0161ta. Samo, sve te stvari treba da se komuniciraju na razli\u010dite na\u010dine. Re\u0107i \u0107u bez komplimenta, ali &#8222;Lokalna istorija&#8220; je jedini \u010dasopis iz istorije objavljen u Ukrajini. Pre\u0111ete poljsko-ukrajinsku granicu, odete na benzinsku pumpu \u2013 i vidite \u010dasopise koji prate ve\u0107inu medija razli\u010ditih pravaca. Odnosno, mo\u017eete da videli desni\u010darsku konzervativnu ili liberalnu verziju istorije, popularizovanu, iako pojednostavljenu.<\/p>\n<p>\u010cesto uop\u0161te ne razumemo da je poljsko dru\u0161tvo do\u0161lo na osnivanje Dana se\u0107anja na \u017ertve tragedije u Voleju, koju nazivaju masakrom, a ne u isto vreme. To je bila odsko\u010dna daska. A kada su glasali, samo 10 poslanika je bilo uzdr\u017eano. Ali niko nije pritisnuo dugme &#8222;protiv&#8220;. A ako neko misli da je to nesre\u0107an slu\u010daj, neka pogleda trenutne inicijative za od\u0161tetu za Nema\u010dku. Zato \u0161to je istorija va\u017ean element za Poljsku. I vra\u0107amo se na pitanje bezakonja i pitanje kako raditi sa njim.<\/p>\n<p>Bilo je vi\u0161e nego dovoljno podela Poljske, ali Poljaci ne posipaju pepeo po glavi sve vreme, ne \u017eale se. Oni su proslavili 100 godina svoje dr\u017eavnosti u velikom obimu i sna\u017eno. Da li pri\u0438aju o svojoj pri\u0438i? Da, \u0438esto.<\/p>\n<p>\u010cesto zauzmu ofanzivnu poziciju, posebno u odnosu na Ukrajinu, kako prema Belorusiji, tako i prema Rusiji. Ovo je najnoviji prometeizam, mora se koristiti i u sopstvenom interesu. Poljska je danas na\u0161 saveznik, rekao bih, saveznik br. 1, nemamo bli\u017ee. I moramo da radimo sa tim, moramo da komuniciramo sa tim. Jer bez takve interakcije, bi\u0107emo negde sa strane. Sada imamo priliku da predamo ju\u010dera\u0161nje protivre\u010dnosti. To ne zna\u010di da \u0107e biti zaboravljeni, ne zna\u010di da \u0107e otkazati ovaj dan se\u0107anja na \u017ertve Volena, ali moramo razgovarati o na\u0161im stvarima.<\/p>\n<p>Na primer, pre dve godine prisustvovao sam sastanku ukrajinskih i poljskih novinara u Kazimierz-Dolny, gde imaju ku\u0107u kreativnosti. Odr\u017ean je sastanak &#8211; po 15-20 ljudi sa svake strane, kao i predstavnici Instituta za nacionalno se\u0107anje. Tako su pokazali takav snimak sa fotografijom trenutka ekshumacije &#8222;prokletog vojnika&#8220;, to jest onog koji se borio protiv komunista, da sam mislio da \u0107u posle tog snimka potr\u010dati da napi\u0161em zahtev za poljsko dr\u017eavljanstvo. Tako uzre\u010dica!<\/p>\n<p>Po mom mi\u0161ljenju, osobi koja ima diplomu iz istorije, iskustvo u nastavi, ali koja se profesionalno ne bavi istorijom, nedostaje nam jednostavno razumevanje u odnosima sa Poljskom. Poljska po pitanju ekshumacije \u017ertava tragedije u Voleju ne brine broj, ve\u0107 zabrinutost \u2013 ko? Jer je va\u045bno za katolike koji \u0436e se pojaviti pred Gospodom.<\/p>\n<p>Ko zna broj \u045brtava Holodomora? Gde je? Jo\u0161 uvek postoje razgovori o tome u na\u0161em istorijskom okru\u017eenju. To je nepoznato, i ne\u0107e se znati, jer tada ljudi nisu imali paso\u0161e. Slede\u0107i je Drugi svetski rat. Koliko \u045brtava? Arhiva u Rusiji.<\/p>\n<p>A za Poljake je svaka osoba va\u017ena. I ne moraju da ka\u045bu: da li \u045beli\u0459 da bude 50 mrtvih u ovoj jami? Pa smo ih na\u0459li. I moram da ka\u017eem da smo prona\u0161li samo tri imena, ali sigurno znamo da ti ljudi le\u017ee ovde, i mo\u017eete imati odgovaraju\u0107i crkveni \u010din nad njima. Ovo \u0436e biti unutra\u0459nje nastranosti, kako u nama, tako i u njima. To je tako\u0111e element onoga \u0161to treba da se ka\u017ee.<\/p>\n<p><strong>Zelenski sada vrlo malo govori o istoriji, Putin mnogo pri\u010da o istoriji, Poljaci mnogo pri\u010daju o istoriji. U svim tim govorima, po\u010dev od 24. februara, veoma se malo pominje Ukrajinska revolucija, UPA, vekovna tradicija rata sa Rusijom. Za\u0161to misli\u0161 da je negativan?<\/strong><\/p>\n<p>\u010cinjenica je da Zelenskom pi\u0161u govori ljudi koji nisu dr\u017eavljani Ukrajine.<\/p>\n<p><strong>A od koga?<\/strong><\/p>\n<p>Ne znam. Ovo je jedna od najve\u0436ih tajni rusko-ukrajinskog rata, koji je pisac govora Volodymyr Zelenskyy. Ne verujem da su to ljudi koji zvani\u010dno rade u kabinetu predsednika. Ako slu\u0161ate govore pre 24. februara i posle 24. Pretpostavljam da su na\u0161i zapadni partneri bili ti koji su pru\u017eili takvu pomo\u0107. To ne zna\u010di da su usadili duh Frenklina Ruzvelta u Volodymyr Zelenskyy, napravili kamin u bunkeru ili predsedni\u010dkom kabinetu. Ovo je moja unutra\u0161nja pretpostavka.<\/p>\n<p>Razumem da mo\u017ee do\u0107i do psiholo\u0161kog uticaja, ali kao nastavnik sa 20 godina iskustva, ne verujem da osoba koja je presko\u010dila ceo semestar mo\u017ee da do\u0111e i dobije 100 poena odjednom. U komisiji, ni jedna osoba, jer mo\u017ee postojati subjektivna percepcija.<\/p>\n<p><strong>Uzgred, na Zapadu, Zelenski se sada \u010desto poredi ili sa \u010cer\u010dilom ili sa De Golom. Koliko su takve stvari uop\u0161te potrebne, to je pore\u0111enje?<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je popularna kultura. To je korisno za nas, mora se uporediti sa prepoznatljivim karakterom da bi ljudi znali. Ako se uporedi sa <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/uk.wikipedia.org\/wiki\/%D0%9A%D0%B2%D0%B0%D0%BC%D0%B5_%D0%9D%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%BC%D0%B0\">Kvame Nkruma<\/a> ili sa premijerom Konga <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/uk.wikipedia.org\/wiki\/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D1%96%D1%81_%D0%9B%D1%83%D0%BC%D1%83%D0%BC%D0%B1%D0%B0\">Patris Lumumba<\/a>, ne\u0107e biti ba\u0161 to, jer \u0107e biti element ruskog uticaja. Mi stvarno vodimo rat za na\u0459u nezavisnost. Ali moramo razumeti da ako ga porede sa Romanom \u0160ukhevychom ili Stepanom Banderom, ne znam gde \u0107e biti vi\u0161e ogor\u010denja \u2013 izvan Ukrajine ili iznutra. Uprkos \u010dinjenici da, generalno gledano, postoji logi\u010dno razumevanje da je Zelenski simbol ukrajinskog otpora Zapadu. Ali on nije isklju\u010divo izvozni karakter \u2013 ne, on je predsednik Ukrajine. Niko ne dovodi u pitanje njen legitimitet iz jednog prostog razloga: ako ga dovodite u pitanje, to zna\u010di igranje u ruke Rusa. Ovo bi trebalo da bude apsolutno jasno.<\/p>\n<p><strong>Pri\u010dali smo o Poljskoj i prili\u010dno homogenom istorijskom se\u0107anju. U Ukrajini, kao \u0161to ve\u0107 dugo verujemo, istorijsko se\u0107anje je podeljeno, raskomadano. Da li je pitanje neuskla\u0440enosti pam\u0436enja na\u0459e prirodno stanje, ili je ruska ideologija uradila veoma dobar posao ovde?<\/strong><\/p>\n<p>To je kombinacija jedne sa drugom. Ja sam gra\u0111anin Kijeva, sada razgovaramo u Lvivu. Ne bih rekao da postoje dve varijante istorijskog se\u0107anja, ali neki od predaka su \u017eiveli u Ruskom carstvu, neki u Austrougarskom carstvu. Jedan od mojih omiljenih pisaca je Andriy Kokotyukha. Ima lik \u2013 Klyma Koshovyija, koji se iz Karkiva preselio u Lviv. To je zapravo simbol&#8230; Moramo da objasnimo istorijske procese jednostavnim stvarima.<\/p>\n<p>Desilo se da prili\u010dno pa\u017eljivo posmatram Belorusiju, da je jo\u0161 gore sa istorijskim se\u0107anjem od na\u0161eg. Vrlo jednostavan primer: u leto 1994, Leonid Ku\u010dma i Aleksandar Luka\u0161enko postali su predsednici gotovo istovremeno. Obojica su do\u0161li na slogane borbe protiv korupcije, zbli\u017eavanja sa Rusijom, na \u010dinjenicu da \u0107emo &#8222;vratiti sve, \u0161ta je bilo i bi\u0107e bolje&#8220;. Leonid Ku\u010dma je odslu\u017eio dva predsedni\u010dka mandata (jedini od ukrajinskih predsednika), penzionisan, vratio se u Trilateralnu kontakt grupu, ponovo se penzionisao, vratio se ponovo, ponovo se penzionisao. U Belorusiji, Aleksandar Luka\u0161enko je sve ovo vreme na vlasti.<\/p>\n<p>Kada \u017eelimo da pri\u010damo o razlikama, moramo da ih vidimo, one postoje na tako jednostavan na\u010din. Na isti na\u010din, kada sam na maratonu &#8222;Junajted njuza&#8220; \u010duo da je Karkiv prva prestonica. Mislim da, dragi prijatelji, sedite u ruskom narativu.<\/p>\n<p>Jasno je da je \u0111avo uvek u detaljima. Ne\u0107e sve biti savr\u0161eno odjednom. Idemo napred, ne unazad. Ako govorimo o istorijskom se\u0107anju i njegovoj popularizaciji, to Moramo li to da uradimo? \u2013 prevod knjiga, istorijskih diskusija. Znam da \u0107e slede\u0107e nedelje u Lublinu biti sastanaka u formatu poljsko-litvanskog Komonvelta &#8211; Litvanaca, Poljaka, Ukrajinaca, Belorusa. Moramo formirati na\u0161 narativ, ako ho\u0107ete \u2013 Centralnoevropsko ili Balti\u010dko-Crno more, i suprotstaviti se carskom narativu sa njim. Moramo re\u0436i: biti ne-imperija nije stra\u0459no. Pri\u010da bi trebalo da bude jasna svima.<\/p>\n<p><strong>Imamo veoma velike probleme sa jasno\u0107om, jer su na\u0161i istori\u010dari uglavnom akademski.<\/strong><\/p>\n<p>Za\u0459to? Jaroslav Hrytsak nije samo akademski istori\u010dar.<\/p>\n<p><strong>Ka\u017eem \u2013 uglavnom.<\/strong><\/p>\n<p>Ili Vladimir Viatrovich. Ovo je generalno, verujem, primer karijere osobe koja nije samo istori\u010dar, ve\u0107 neko ko stvara istoriju. Ali moramo razumeti da su sada mnogi (uklju\u010duju\u0107i i moje) biv\u0161i studenti i kolege u redovima Oru\u017eanih snaga Ukrajine. Stoga mo\u017eemo re\u0107i da je vojna, ili vojna, istorija sada glavna pri\u010da o Ukrajini.<\/p>\n<p><strong>Vrlo \u010desto, kada govorimo o poreklu trenutne situacije, ka\u017eu da se Ukrajina u\u010detvorobra\u017eila kroz humanitarnu politiku, koja je od devedesetih godina gurnula na margine. Ova lacuna je bila puna Rusije. Da\u0107u primer: &#8222;Teritorija A&#8220; je ukrajinska muzika devedesetih, svima iz nje se dostiglo, mo\u017eda, od Lviva do Donjecka. A onda sledi ono \u0161to smo do nedavno \u010duli \u2013 ruski pop i rep. Pitanje &#8222;ruske mere&#8220;: sa jedne strane se kre\u0107e ve\u0161ta\u010dki, a sa druge strane \u0161ta smo uradili?<\/strong><\/p>\n<p>Tvoja istina. A to se navodno mo\u017ee opravdati nedostatkom novca. Ali moramo da pristupimo ovome kao priori, da \u0436e uvek biti vi\u0459e novca u Rusiji. To je razumljivo. Ali moramo da pobedimo kreativno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Koliko je u po\u010detku bilo diskusija o dabing filmovima na ukrajinskom, kako se emituje na televiziji i radiju \u2013 na ukrajinskom ili ne. Sada su negde nestali.<\/p>\n<p><strong>Zato \u0161to postoji visokokvalitetna kreativnost.<\/strong><\/p>\n<p>Ne uvek visokog kvaliteta. Moja deca i ja smo gledali najnovije klipove. I u jednom od njih, svi na\u0161i izvo\u0111a\u010di su umotani, svako na svoj na\u010din, sa nacionalnom zastavom. I to je sve u redu. Ali neki od njih sede u inostranstvu. Takve stvari ne zna\u010de da \u0107e svi analiti\u010dki gledati i govoriti: toliko je donirao Oru\u017eanim snagama, i to toliko. Ako uop\u0161te ne \u017eelimo da se takva pitanja pojave, onda moramo shvatiti da patriotizam mora biti neophodan, to mora biti poruka.<\/p>\n<p>Jasno je da \u0107emo imati ne samo vojnu prozu. Ho\u0436emo li imati svoj Remarque, zar ne, ho\u0436e li biti nekog drugog. Ili Viktor Nekrasov. Ne znamo ko \u0107e biti, zavisi od percepcije osobe, od njegovog porekla, sa kojom je do\u0161ao u rat. A ja sam za Jaroslava Haseka da se pojavi. Zato \u0161to je &#8222;Avanture hrabrog vojnika \u0160vejka&#8220; knjiga koja je uticala na moju li\u010dnu formaciju, moj li\u010dni smisao za humor.<\/p>\n<p>Ali moraju postojati fer pravila dr\u017eavne igre, za koju pi\u0161e: postoji uslovna pita, milion hryvnias, i podeli\u0107emo je iskreno. Tada \u0107e uspeti, jer \u0107e biti jasno. Mo\u017eda ga vi\u0161e ne\u0107e biti, ali podeli\u0107emo ga me\u0111u zaista najbolje.<\/p>\n<p><strong>Da li je to nova ukrajinska kultura \u2013 da li treba da bude antiruski?<\/strong><\/p>\n<p>Trebalo bi da bude pro-ukrajinski. Imamo ga antiruske prirode. Ne\u0107emo vi\u0161e stabilizovati odnose sa Rusijom u na\u0161em \u017eivotu. Imam tri \u0107erke, i do\u0161ao sam do zaklju\u010dka da \u0107e mo\u017eda morati da ih nau\u010de mr\u017enji prema Rusima. Ali ne ka\u045bem da je to obavezan proces. Me\u0111utim, kada je jedan od njih u \u0161koli dobio razglednicu od vojne jedinice za crte\u017e, bio sam veoma zadovoljan kao otac. I ocenjujem to kao pravi potez. Ovaj tok razmene informacija mora biti obostrani. Da ne bismo imali samo utisak da volonteri sve vuku, ve\u0107 su &#8222;na\u0161e bubamare gole i bose&#8220;. Kada postoji povratna informacija, ona pokazuje snagu ukrajinske vojske. To pokazuje da je svesna da je na\u0161a vojska na ple\u0107ima ukrajinskog naroda.<\/p>\n<p><strong>Kad smo kod snage ukrajinske vojske. Od 2014. godine, kada je ATO po\u010deo, a i dan-danas na dru\u0161tvenim mre\u017eama kru\u017ee mnogi izve\u0161taji o &#8222;siroma\u0161nim momcima&#8220;, ove fotografije kru\u017ee, gde vojnik spava u nekakvom rovu jedva prekrivenom ne\u010dim. Ovo je utisak veoma siroma\u0161ne osobe. Znam da ste to opisali kao element hibridnog ratovanja, ove proteste majki&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Godine 2014. bila je veoma aktivna \u2013 protesti majki i \u017eena. Ruski propagandisti su bili u prvim redovima i pokazali da su ubijeni, zarobljeni. Ne zaboravite, 2014. godine, za mnoge na\u0161e vojske, prvi pucanj je bio \u0161ok. A bilo je slu\u010dajeva kada su skoro bili primorani da pucaju silom, jer se \u010dinilo da tamo ima civila.<\/p>\n<p>I sada smo videli da se na\u0161a vojska bori ve\u0107 osam godina i ova obuka se nije spustila na pse, nije se raspr\u0161ila kao vetar, ona i dalje postoji, to je primetan i va\u017ean faktor. Mislim da to moramo uzeti u obzir. Mogu samo da pozdravim \u010dinjenicu da vra\u0107amo se\u0107anje na na\u0161e mu\u010dne vitezove i dodeljujemo njihova imena jedinicama, brigadama ili novim plovilima. &#8222;Hetman Ivan Mazepa&#8220; \u2013 bi\u0107e lepo videti takvu korvetu sa ukrajinskom pomorskom zastavom u Crnom moru kasnije.<\/p>\n<p><strong>I Veoma simboli\u010dno ime. U Kuchmino vreme, takvo ime bi bilo te\u0459ko zamisliti, zar ne?<\/strong><\/p>\n<p>Ku\u010dma je bio duboko Sovjet koji je bio primoran da postane ukrajinski Sovjet. Ili Ukrajinac. Ima mnogo nedostataka, ali je ipak uspeo da spre\u010di kriti\u010dan scenario za Ukrajinu. Kada je postojao ruski pritisak na Tuzlu, Ku\u010dma je delovao sasvim fundamentalno. I u uslovima Narand\u017easte revolucije, nije pribegao upotrebi sile i zauzeo je jasan stav.<\/p>\n<p>\u017dalim \u0161to 2017. godine, kada sam napisao knjigu, nisam pomenuo ime Zelenski u bar jednom redu. Sada bih se probudio slavan! Ka\u017eu da se ukrajinska istorija ne mo\u017ee \u010ditati bez bromina. Verujem da ukrajinsku istoriju ne treba \u010ditati brominom, treba je \u010ditati olovkom, markerom, praviti bele\u0161ke na marginama i zaklju\u010dcima, kako se ne bi ponovile gre\u0161ke koje su bile.<\/p>\n<p><strong>Na\u0459a zemlja je u ratu mnogo godina. I \u010desto se to \u010duje, ka\u017eu, na\u0161i momci \u0107e se vratiti sa fronta \u2013 i ovde do\u0107i u red. S druge strane, Rusija je na po\u010detku, 2014-2015, pedalala temu &#8222;hunte&#8220;, nazvav\u0161i je ukrajinske vlasti. Pitanje pozitivnog u\u010de\u0161\u0107a vojske u izgradnji zemlje. Jer, \u010dini mi se da se momci vra\u0107aju spreda, ali ne idu na vlast.<\/strong><\/p>\n<p>Pa, neko je oti\u0161ao na vlast 2014. Ako se se\u0107ate tih izbora, neki poslanici su izabrani samo zato \u0161to su vodili kampanju kao kandidati tako \u0161to su nabacili kamufla\u017enu jaknu.<\/p>\n<p><strong>Da. Ali govorim o holisti\u010dkom pristupu, holisti\u010dkom imid\u017eu. Jer je jasno da je Ukrajina zemlja u kojoj se bori mnogo ljudi.<\/strong><\/p>\n<p>Vojska je par\u010de dru\u0161tva. Ako na\u0161e dru\u0161tvo raste, onda \u0107e se uticaj vojske pove\u0107ati. I normalno je da \u0107e ljudi koji su branili svoju dr\u017eavu do\u0107i i aktivnije to raditi u zakonodavnoj, izvr\u0161noj vlasti. Ja sam, na primer, kao neko ko se nije borio, ko je rezervni oficir, ali nije bio ume\u0161an u neprijateljstva, za usvajanje mo\u017eda nepisane prakse, kao u Izraelu. Tamo osoba koja nije bila u oru\u017eanim snagama (osim ako nema invaliditet ili, posebno, amputaciju) ne mo\u017ee da napravi politi\u010dku karijeru. \u010cini se da nam je ovo potrebno za odre\u0111eni prelazni period, jer \u0107emo morati da donosimo nepopularne odluke. I onda ljudi treba da ka\u017eu &#8222;radi kao ja&#8220;, a ne &#8222;radi kako sam rekao&#8220;.<\/p>\n<p><strong>I ljudi koji su navikli da donose odluke u kriti\u010dnim situacijama.<\/strong><\/p>\n<p>Ukrajinsko dru\u0161tvo je druga\u010dije. I veliki rat u tom pogledu je promenio \u0459ta? Da sada raketa ili projektil mogu da ulete u ku\u0107u iskrenog ukrajinskog patriote i u\u0111u u ku\u0107u skrivenog Putiniste.<\/p>\n<p>Sli\u010dno tome, vojno okru\u017eenje u ovom slu\u010daju je ubla\u017eeno tim stvarima. To su ljudi koji, kako se ispostavilo, \u010dine \u010duda. A ako \u017eelimo da pri\u010damo o ekonomskom \u010dudu, o\u010digledno moramo da razgovaramo o borbi protiv korupcije, i mnogim drugim stvarima. Ljudi koji se vrate spreda treba da postanu oslonac. Me\u0111utim, oni ne\u0107e mo\u0107i bez drugih ljudi, jer jo\u0161 uvek moramo da se vratimo sa ve\u0161ta\u010dkog imid\u017ea Grehkosije na imid\u017e nacije koja je u stanju da brani svoje interese i da to radi prili\u010dno uporno.<\/p>\n<p><strong>Gledali smo Slobozhansku ofenzyvu, sada imamo Kersonovu. I izgleda da nastavljamo da osvajamo regione Luhansk i Donetsk. Pitanje je o okupiranom. Kada smo videli dobre snimke stanovnika Karkiva ili stanovnika Kersona kako se sastaju sa ukrajinskim vojnicima, ovo je jedna stvar. Drugo pitanje je \u0161ta raditi sa onim regionima koji su okupirani ve\u0107 osam godina, gde je stvorena sopstvena ideologija, sopstvena mo\u0107 i gde ljudi ne\u0107e biti toliko sre\u0107ni da upoznaju ukrajinsku vojsku na ukrajinskom tlu? \u0160ta bi trebalo izgraditi mehanizam integracije?<\/strong><\/p>\n<p>Na ovaj ili onaj na\u010din, mnogi stanovnici teritorija koje je Rusija zauzela 2014. godine zapravo su se na\u0161li u redovima njene vojske, a njihova sudbina tamo je tu\u017ena. Nisam ljubitelj sekretara NSDC Alekseja Danilova, ali je rekao pravu stvar: &#8222;Ne moramo da pregovaramo sa njima, ali oni su sa nama.&#8220; To je, lojalnost vlastima, bilo dr\u017eavi.<\/p>\n<p>Postoji tako interesantna ta\u010dka: zaplena Krima i dela Donbasa 2014. godine onemogu\u0107ila je u tom trenutku dolazak prorukih snaga u Ukrajinu. Sada je veliki rat onemogu\u0107io ruski faktor u ukrajinskoj politici. Ti ljudi moraju da imaju izbor \u2013 ili ostaju u Ukrajini i \u017eive kao ukrajinski dr\u017eavljani, ili, ako su sara\u0111ivali sa okupatorima, moraju da odgovaraju \u2013 ograni\u010denja glasa\u010dkih prava. Ili samo napuste Ukrajinu.<\/p>\n<p><strong>Ali tamo, za osam godina, verovatno je svaka druga osoba radila za okupatore&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Nivo saradnje mo\u017ee biti druga\u010diji. Jedno je kada je osoba bila policajac, a druga stvar kada je hitna pomo\u0107. Tajna je u tome da se ova pravila moraju razraditi pre otpu\u0161tanja. I u vreme invazije velikih razmera, nismo imali strategiju za deza okupaciju regiona Donetsk i Luhansk.<\/p>\n<p><strong>Da, i ovo je veoma interesantno, jer ve\u0107 mnogo pri\u010damo o denazifikaciji Rusije, a vrlo malo o deza okupaciji ovih oslobo\u0111enih podru\u010dja. I nO ovome tako\u0111e treba razmi\u0161ljati da ne bismo ponovili gre\u0161ke. Jer, devedesetih godina, Galici su vodili horove u Donetsk i bilo je tako malo \u0161arovarshchina, ali jo\u0161 uvek nije bilo sveobuhvatne humanitarne politike.<\/strong><\/p>\n<p>Re\u0107i \u0107u vam jo\u0161 jednu stvar koju mo\u017eda ne razumeju svi na\u0161i gra\u0111ani. S obzirom da jo\u0161 uvek imamo prili\u010dan broj Etni\u010dkih Rusa, mislim da \u0107e Ukrajina morati da usvoji ne samo zakon o statusu ukrajinskog jezika kao dr\u017eavnog jezika, ve\u0107 i zakon o statusu jezika nacionalnih manjina. U kontekstu na\u0161ih evropskih integracija, neophodno je vrlo pa\u017eljivo prepisati stvari koje \u0107e biti tu. Da ne bismo ponovili gre\u0161ke koje smo imali i koje, mo\u017eda, postoje u ovom trenutku u Letoniji, Estoniji, u Nema\u010dkoj, gde osoba mo\u017ee da se \u017eali na pravila EU i ka\u017ee: &#8222;A ja sam Rus&#8220;.<\/p>\n<p><strong>I \u045beli da govori ruski.<\/strong><\/p>\n<p>Pa, ne pri\u010daj tako, \u010ditaj knjigu&#8230; U javnim institucijama ova osoba \u0107e biti u obavezi da komunicira na dr\u017eavnom jeziku. Ali takvi trenuci mogu da se pojave. Zato moramo demontirati Rusiju u sada\u0161njem obliku kao izvor te agresivne ideologije. Ako tamo ima na desetine regiona, onda \u0107e biti te\u017ee onim ljudima koji \u0107e biti ovde da se \u017eale.<\/p>\n<p><strong>Gde je jezgro? Nema jezgra!.. G. Jud\u017eine, hvala vam na zanimljivom razgovoru.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koja je istorijska jedinstvenost aktuelnog rata? Kako je ruski hibridni rat uticao na ukrajinsko istorijsko pam\u0107enje? Koji su rizici za Zapad od propasti Rusije? Za\u0161to je Ukrajina bila toliko potcenjena? Kako integrisati stanovnike dugo okupiranih teritorija posle pobede? Ali ko je stvorio demonsku sliku ukrajinskog nacionaliste? U emisiji &#8222;Bez Bromina&#8220; danas politikolog, publicista, direktor Instituta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7633,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[111,1308,33,113,86,31,7,35,1282,30,1281,29,109,1280,5],"class_list":["post-7632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-istorija-ukrajine","tag-judzin-magda","tag-khmelnytsky-vesti","tag-program-bez-bromina","tag-propaganda","tag-rivne-news","tag-rusko-ukrajinski-rat","tag-ukrajinsko-ruski-odnosi","tag-vesti-o-cernivtsiju","tag-vesti-o-ivano-frankivsku","tag-vesti-o-ternopilu","tag-vesti-o-transkarpatiji","tag-vitalij-liaska","tag-volyn-novosti","tag-vrhunske-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7632"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7632\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}