{"id":6206,"date":"2022-09-18T13:09:02","date_gmt":"2022-09-18T11:09:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2022-09-samo-jedan-scenario-odgovara-ukrajini-valerij-pekar-o-buducnosti-posle-pobede\/"},"modified":"2022-09-18T13:09:02","modified_gmt":"2022-09-18T11:09:02","slug":"samo-jedan-scenario-odgovara-ukrajini-valerij-pekar-o-buducnosti-posle-pobede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2022-09-samo-jedan-scenario-odgovara-ukrajini-valerij-pekar-o-buducnosti-posle-pobede\/","title":{"rendered":"&#8222;Samo jedan scenario odgovara Ukrajini.&#8220; Valerij Pekar o budu\u0107nosti posle pobede"},"content":{"rendered":"<p>Za\u0161to Ukrajina nije Rusija? Kakvu je ulogu Krav\u010duk imao u udaljenosti Ukrajinaca od ruskog puta? Za\u0161to \u0111ubrivo SSSR-a nije otrovalo na\u0161 nacionalni identitet? Da li je mogu\u0107e sprovesti reforme tokom rata? \u0160ta je Ukrajini zaista potrebno da bi se uzdigla posle rata? Ho\u0107e li Mar\u0161alov plan uspeti? Kako Rusija mo\u017ee da se popravi? Ali \u0161ta \u0107e biti prava pobeda?<\/p>\n<p>U novom broju &#8222;Lokalne istorije&#8220; govori\u0107emo o tome \u0161ta je zaista izazvalo rat, kako se ukrajinska nezavisnost razvijala i stajala, kao i \u0161ta \u0107e se desiti posle tako \u017eudnje za okon\u010danjem rata. Gost emisije je publicista i nastavnik Poslovne \u0161kole Kyiv-Mohyla Valery Pekar.<\/p>\n<p><em>Program &#8222;Bez bromina&#8220; je zajedni\u010dki projekat za nas i \u010dasopis <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/localhistory.org.ua\/\">&#8222;Lokalna istorija&#8220;<\/a>, u kojoj se nedeljno govori o slo\u017eenim istorijskim temama.<\/em><\/p>\n<div class=\"responsive-embed\">\n<div class=\"jeg_video_container jeg_video_content\">\n<div class=\"jeg_video_container jeg_video_content\"><iframe loading=\"lazy\" title=\"\u042f\u043a\u043e\u044e \u0431\u0443\u0434\u0435 \u0423\u043a\u0440\u0430\u0457\u043d\u0430 \u043f\u0456\u0441\u043b\u044f \u043f\u0435\u0440\u0435\u043c\u043e\u0433\u0438? | \u0412\u0430\u043b\u0435\u0440\u0456\u0439 \u041f\u0435\u043a\u0430\u0440\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/iqOYF5BPwog?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p><strong>Od 24. Na po\u010detku su se \u010dule te pri\u010de o &#8222;patriotskom ratu&#8220;, sada se sve vi\u0161e \u010duje &#8222;antiimperijalisti\u010dki rat&#8220;. Kako mo\u017eemo da utvrdimo su\u0161tinu ovog rata?<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je rat nezavisnosti. Sve zemlje koje \u017eele da se odmaknu od imperije uvek imaju u svojoj istoriji revoluciju pra\u0107enu Ratom nezavisnosti, po\u010dev\u0161i od Ameri\u010dke revolucije. \u0418ak i u onim zemljama koje su imperije oslobodile. A imperije retko ikoga pu\u0161taju. Primer Indije, Izraela, kada imperija pusti, jer je stara, umorna, onda kom\u0161ije ne pu\u0161taju.<\/p>\n<p>Veoma je va\u017eno otkriti uzroke rata. Morate da \u010dujete, ka\u017eu, da ste govorili ukrajinski u Karkivu, onda ne bi bilo rata. O\u0438igledno je razlog mnogo dublji.<\/p>\n<p>Jeste da je Rusiji potrebna Ukrajina. Kao demografski resurs, jer sada u Ruskoj Federaciji postoji u\u017easan demografski iskos, stanovni\u0161tvo opada, potrebni su im ljudi. Kao ekonomski, agrarni, industrijski resurs. Kao spoljnopoliti\u010dki resurs, jer je mogu\u0107e dalje projektovati uticaj kroz Ukrajinu na zemlje centralne Evrope. Kao doma\u0107i politi\u010dki resurs da poka\u017eem Rusima da navodno demokratija i liberalizam ne opstaju.<\/p>\n<p>I na kraju, \u0161to je veoma va\u017eno, Ukrajina je potrebna kao semanti\u010dki resurs. Radi se o zna\u0438enja. Sve \u0161to dana\u0161nja Rusija ima dolazi sa na\u0161ih teritorija, uglavnom iz Kijeva: rana dr\u017eavnost, pisanje, sama ideja Tre\u0107eg Rima, ideja carstva, slovensko bratstvo. Ako se sada sve \u0161to je dobila od Kijeva oduzme Rusiji \u2013 da li ono \u0161to je donirano (budimo iskreni, Kijev je rusiji dao mnogo) ili ukradeno \u2013 onda \u0107e ostati benzinska pumpa u mo\u010dvarama. Kako \u0436e se zavr\u0459iti.<\/p>\n<p><strong>U tom slu\u010daju, Rusija kao imperija se ne\u0107e desiti?<\/strong><\/p>\n<p>Lenjin je tako\u0111e znao da Rusija ne mo\u017ee biti imperija bez Ukrajine. Zato su poku\u0161ali da odvuku Ukrajinu u Sovjetski Savez.<\/p>\n<p>Ruski stratezi smatraju da je semanti\u010dki rat najvi\u0161i nivo rata. Ne\u0107u davati njihova imena, da ne bih pravio reklame, ali citira\u0107u. Rekli su da je semanti\u010dki rat rat za pravo da se fenomena daju imena, to je rat za pro\u0161lost, rat za verziju istorije. Kao \u0161to je lepo re\u010deno: onaj ko pobedi u ovom ratu nazva\u0107e drugog fa\u0161istom. Znamo kako nas ruska propaganda zove. Istovremeno, vidimo da su svi znaci na drugoj strani.<\/p>\n<p><strong>Ono \u0161to je ovde bitno je: da li je jezik uzrok ovog rata? Jer, &#8222;ruski svet&#8220;, prema stavovima njegovih ideologa, vrlo jasno se defini\u0161e kao mesto gde se, izme\u0111u ostalog, govori ruski jezik.<\/strong><\/p>\n<p>U Gruziji ili Siriji niko nije govorio ruski. Ideja je da se granice imperije tu ne zavr\u0459e. Samo tamo gde je opovrgnuta. U engleskoj verziji Vikipedije postoji zanimljiva mapa \u0161irenja imperije, koja jasno pokazuje da se imperija uvek \u0161irila na teritorije na kojima nikada nije bilo ruskog jezika i &#8222;ruske mere&#8220;.<\/p>\n<p>&#8222;Ruski svet&#8220; je zamena za komunizam, i to neuspe\u0161na. Ako je komunizam u odre\u0111enoj meri bio uspe\u0161na ideologija, zarobio je pola sveta, Afrikanci, Latinoamerikanci su verovali u komunizam, onda \u010dak ni sami Rusi ne veruju u &#8222;ruski svet&#8220;. Ovo je neuspe\u0161an poku\u0161aj da ponudi svom narodu neku ideologiju. Ruskoj vojsci nije potreban jezik da napadne bilo koju zemlju. Kao \u0161to je uradila 2008. sa Gruzijom, gde se ne govori ruski. Mo\u017ee da sprovodi operacije u razli\u010ditim zemljama gde ruski nikada nije izgovoren.<\/p>\n<p>Ta ruska propaganda nas tera da verujemo da, ka\u017eu, postoje ljudi prvog razreda \u2013 koji govore ukrajinski, postoje ljudi drugog reda \u2013 koji govore surzhik, a postoje ljudi tre\u0107eg razreda \u2013 govore ruski ili neki drugi. \u010cini mi se da takve poklone Putinu kao \u0161irenje Rospropagande ne treba praviti.<\/p>\n<p>Osnovni razlog rata je taj \u0161to smo oti\u0161li u suprotnom smeru. Vratimo se u 1991.Ic. U to vreme, Ukrajina i Rusija su bile pribli\u017eno na istom nivou kulturnog, ekonomskog, mentalnog razvoja. Svi smo napustili SSSR, stanovni\u0161tvo je izdato. Rusija je bila bogatija jer je imala vi\u0161e resursa. Slede\u0107a je trauma devedesetih, svet poznat ljudima se sru\u0161io, cele generacije su ostale bez podr\u0161ke, bez pravila igre.<\/p>\n<p><strong>Reforme propadaju, posebno u Rusiji.<\/strong><\/p>\n<p>Reforme su propale u svim postsovjetskim zemljama, osim u balti\u010dkim zemljama. Posle povrede devedesetih, do\u0161lo je do dve nedelje, kada su Ukrajina i Rusija po\u010dele da se kre\u0107u u razli\u010ditim pravcima. U Ukrajini je proces nazvan modernizacija po\u010deo veoma sporo. To jest, prelazak na slede\u0107u fazu razvoja, prelazak sa oligarhi\u010dnog feudalizma na otvoreni pristup, kako ga naziva dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Daglas Nort. Ponekad se \u010dini da samo puzimo u pravom smeru, ili, kako se oni \u0161ale, la\u017eemo, ali u pravom smeru.<\/p>\n<p>\u0160ta se desilo u Rusiji u to vreme? Po\u010deo je da se je\u017ei, prela\u017ee\u0107i se iz sovjetskog i postsovjetskog oligarhijskog feudalizma u arhai\u010dne sisteme. U Rusiji nema oligarha, svi ti ljudi su samo nosioci Putinove imovine, a kome se ne\u0161to ne uklapa, de\u0161avaju se razne nevolje. Pitaj Kudorkovskog i ne\u0436e\u0459 pitati Berezovskog.<\/p>\n<p>Ovo je veoma centralizovan sistem, vi\u0161e ne postoji ravnote\u017ea regionalnih elita u Rusiji, kao \u0161to je nekada bila. Jedno dvori\u0161te, Kanovo jezerce, sve odluke se donose tamo. I \u0161to je najva\u017enije: tradicionalne paternalisti\u010dke vrednosti karakteristi\u010dne za SSSR, kao \u0161to su red, bezbednost, briga, menjaju se u veoma arhai\u010dne vrednosti zatvorske subkulture: dominacija na vrhu, opstanak ispod. Kao \u0161to je moj prijatelj, futurolog Andrej Zablotski, rekao: Ukrajinu je napao ogroman zatvor od 140 miliona. Sa mojom idolatrije, re\u010dima i principima kao \u0161to je &#8222;zashkvar&#8220; (potpuno zatvorska stvar, zaista ne bih \u017eeleo da ova re\u010d u\u0111e u ukrajinsku kulturu), uz razumevanje da postoji vi\u0161a kasta, ali postoji opaka, sa kultom nasilja, okrutnosti, mrtvih. To su, u stvari, paganizam, paganizam, predhri\u0161\u0107anski verovanja koja su osnova \u017eivota tamo.<\/p>\n<p>Dodu\u0161e polako, ali Ukrajina napreduje, dok se Rusija kre\u0107e nadole. Tada Ukrajina po\u010dinje da dobija na brzini, posle 2016. o\u0161tro &#8211; kretanja ka evropskim integracijama, ka evroatlantizmu. Rusija po\u010dinje jo\u0161 br\u017ee da pada u pro\u0161lost. To je\u0459, veoma smo odvojeni jedni od drugih. I, budimo iskreni, postojale su veoma bliske veze izme\u0111u Ukrajine i Rusije devedesetih \u2013 li\u010dne, porodi\u010dne, poslovne, kulturne. Sve je ovo puklo, naravno.<\/p>\n<p>U stvari, borimo se da na\u0161a budu\u0107nost bude moderna zemlja. Bore se za svoju pro\u0459lost.<\/p>\n<p><strong>Da pro\u0161lost bude budu\u0107nost.<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je va\u045bna stvar. Va\u0161 \u010dasopis veoma dobro pi\u0161e o istoriji, moramo da razumemo \u0161ta se tamo de\u0161ava u smislu istorije. Oni su za povratak u pro\u0161lost, za vra\u0107anje zona uticaja, za povratak u klub velikih sila da zauzmu mesto koje su ve\u0107 zauvek izgubili. \u017delim da vas podsetim da je pre 2500 godina, kada su se umetnost i nauka o strategiji pojavili samo u drevnoj Kini, utvr\u0111eno da je nemogu\u0107e dobiti rat za pro\u0161lost. Jer je to pro\u0459lost.<\/p>\n<p>Dakle, mi vodimo rat za budu\u0107nost, oni su za pro\u0161lost. I to je glavni razlog za\u0161to nikada ne\u0107e mo\u0107i da pobede, ali \u0107e definitivno biti pora\u017eeni.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to onda, u stvari, Ukrajina nije Rusija?<\/strong><\/p>\n<p>Prvi razlog je Evropa. Za nas je Evropa oduvek bila svet u kome smo i sami ose\u0107ali. U Lvivu je ose\u0107aj malo bolji, u Kijevu je malo manje. Ali se\u0107amo se da se Rusija pojavila kao deo evropskog prostora. Za nas je Evropa model, za Rusiju je Evropa anti-Rusija, to je ne\u0161to \u0161to oni ne prepoznaju, ne\u0161to \u010demu se vekovima suprotstavljaju.<\/p>\n<p>Drugo svetlo vodilja je nacionalizam. On ka\u017ee da svaka nacija treba da \u017eivi u svojoj dr\u017eavi i da tamo bude sre\u0107na. Svaki narod nije gori od ostalih. Kao \u0161to su neke nacije izgradile svoje dr\u017eave koje cvetaju, tako mo\u017ee i svaka nacija. Zato je ukrajinski nacionalizam va\u017ean vodi\u010d za Ukrajinu. A za\u0161to to ne funkcioni\u0161e u Rusiji? Zato \u0161to on nije tamo \u2013 ne postoji ruska nacija.<\/p>\n<p><strong>Imaju imperijalizam.<\/strong><\/p>\n<p>Oni imaju imperijalni sistem gde su ni\u017ee dru\u0161tvene klase Rusa ugnjetavane kao i drugi ugnjetavani narodi kao Tatari, Kalmiksi, \u010ce\u010deni ili Jakuti ili bilo ko drugi.<\/p>\n<p><strong>Kakva je uloga Leonida Krav\u010duka u \u010dinjenici da nismo sledili put Rusije, Tad\u017eikistana, Kazahstana i svih postsovjetskih zemalja osim Balti\u010dkih dr\u017eava?<\/strong><\/p>\n<p>Nedavno sam imao govor u zapadnoevropom dru\u0161tvu o razlici izme\u0111u ruske i ukrajinske politi\u010dke kulture. Izdvojio sam ta\u010dku podele dve kulture do 1169: kada je klasi\u010dan sistem Rusije, kada su prin\u010devi poku\u0161ali da zavladaju na najboljem mestu za sebe, a po mogu\u0107stvu u Kijevu, jer je to visok presto, kada su prin\u010devi osetili zajedni\u010dkost i plemensku imovinu cele Rusije, svi su se ose\u0107ali kao pripadnik jednog feudalnog sistema, zbog \u010dega se niko nA kada nije ubio me\u0161tane, nije oplja\u010dkao gradove, jer \u0107ete sutra mo\u017eda morati da vladate u tom gradu. A ovo je prva plja\u0438ka i invazija na Kijev.<\/p>\n<p>Pogledajmo zvocanje. Ja sam pristalica teze zavisnosti od puta ili efekta brazde. Put kojim se putuje uti\u010de na ono \u0161to \u0107e se slede\u0107e desiti. To ne zna\u0438i propast. To zna\u0438i fatum. Mo\u017eete da se izvu\u010dete iz brazde, ali to mora da je veoma jak, svestan napor celog dru\u0161tva. Ako ne, onda je valjanje po brazdi veoma lako i prijatno.<\/p>\n<p>Setimo se \u0161ta se posle desilo. Postojao je litvanski meki feudalni sistem u Kijevu, i Horde rigidni centralizovani sistem nasilja u Moskvi. Onda smo imali magdebur\u0161ki zakon u gradovima, oni su imali guvernere autokrata. Imali smo Kozaka, aristokratsku vojnu republiku, imali su apsolutizam. Koji aspekt \u017eivota ne bismo uzmuli \u2013 razlika je ogromna.<\/p>\n<p>\u017delim da vas podsetim koliko su Kozaci bili iznena\u0111eni, za\u0161to car Aleksej nije \u017eeleo da im se zakune na vernost kao odgovor. To su normalni, sa stanovi\u0161ta Kozaka, evropske logike, odnosa. U sistemu feudalnih odnosa su uvek bilateralni: vazal \u2013 gospodar, Kozaci pola\u017ee zakletvu kralju, kralju \u2013 Kozacima, uzajamnim obavezama. Kao i danas, postoje uzajamne obaveze vertikalno izme\u0111u oligarha: makro-oligarh i mini-oligarh koji radi za njega su bilateralno povezani.<\/p>\n<p>Postojao je arhai\u0438ni sistem: nema robova, oni nisu podanici. Zato su se okrenuli kralju: &#8222;Ja, tvoj rob.&#8220; Ispostavilo se da je jedna brazda nacrtana ovde u jugozapadnim zemljama, a druga u severoisto\u010dnim zemljama. Ne\u0107u re\u0107i da li slovenske zemlje nisu slovenske, jer \u0107emo se vratiti na na\u010din na koji je formirana Rusija. Onda se, u stvari, razlika sna\u017eno osetila.<\/p>\n<p>Jezik nije bio obele\u017eje identiteta dok se novo doba ne promeni. Ljudi su govorili razli\u010ditim jezicima i ose\u0107ali svoj identitet po dr\u017eavljanstvu, sistemu kojem pripadaju. Kada bismo pro\u0161etali kroz Lviv u vreme Bohdana Khmelnytskyja i pitali ljude ko su oni, \u010duli bismo sasvim druga\u010dije odgovore. Neko bi rekao, &#8222;Ja sam plemi\u0436.&#8220; Neko bi rekao: &#8222;Ja sam pravoslavac&#8220; (ili gr\u010dki katolik). To zna\u010di da ose\u0107a dru\u017eenje sa svim drugim pravoslavcima, bilo da su plemi\u0107i ili seljaci. Neko bi rekao, &#8222;Ja sam Kozak.&#8220; A to bi zna\u010dilo: uzalud da govorimo istim jezikom, razli\u010diti smo, jer ja nisam uzgajiva\u010d svinja ili Gre\u010dkozijanac. A neko bi rekao: &#8222;Ja sam stanovnik Lviva.&#8220; I mo\u017eda bi to bila osoba jevrejskog ili jermenskog porekla.<\/p>\n<p>Ako se vratimo u brazdu: u Ukrajini se od 1991. To je, u stvari, brazdu.<\/p>\n<p>S jedne strane, uloga pojedinca je mala, brazde su izlo\u017eene i mi je pratimo. S druge strane, \u0161ta je krav\u010duk uradio, kakvu je jo\u0161 jednu brazdu polo\u017eio \u2013 miran uredan prenos vlasti. Od tada je to tradicija, svaki put kada imamo demokratski prenos vlasti. Osim onih idiota koji ne znaju da igraju ovu igru, ali imaju mesto u Rostovu.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to sovjetsko \u0111ubrivo nije zaspalo ovu pravu ukrajinsku brazdu?<\/strong><\/p>\n<p>Nemogu\u0107e je zaspati, jer se nalazi veoma duboko i zavisi od knjiga koje \u010ditamo kao deca, od heroja koje obo\u017eavamo. Zato va\u017ean deo semanti\u010dkog ratovanja menja istoriju. Opet \u0107u citirati ruske stratege: istorija se pretvara u apsolutno oru\u017eje, a slede\u0107a generacija se budi ose\u0107aju\u0107i pripadnost drugoj zemlji, zemlji koja je nametnula sopstvenu verziju istorije. Ovo je sistem u kojem Ukrajina i Rusija postoje zajedno.<\/p>\n<p>Koji su na\u0161i zadaci iz ovoga? Moramo brzo da krenemo putem modernizacije. Jer mala Rusija ne mo\u045be da se odbrani od Velike Rusije. A Putin je ra\u010dunao na ovo: da su na\u0161e dru\u0161tvo i na\u0161a vojska ostali Sovjeti. Mislio je da se ni\u0459ta nije promenilo. Optika preko koje Kremlj razmatra Ukrajinu nije nam dozvolila da vidimo su\u0161tinsku razliku. Oni su verovali u sopstvenu legendu da ukrajinski narod ne postoji, i ako je tako, na sastanku bi trebalo da bude cve\u0107a, hleba i soli. Tek drugi e\u0161alon ruske invazije morao je da ima ozbiljan rad sa plasti\u010dnim kesama, mobilnom krematorijom i ogromnim listama novinara, javnih aktivista, umetnika, sve\u0161tenika, preduzetnika i tako dalje. I mislili su da \u0107e do\u0107i do lagane \u0161etnje, mo\u017eda \u0107e neki nacionalisti pru\u017eiti o\u010dajni\u010dki otpor. Ali to se nije desilo onako kako je trebalo.<\/p>\n<p>\u0160ta bi trebalo da uradimo? \u0160to se dalje udaljavamo od Sovjetskog Saveza i Rusije, vi\u0161e \u0107emo konsolidovati na\u0161u pobedu.<\/p>\n<p><strong>Ali kakve su reforme posle rata?<\/strong><\/p>\n<p>Sve. Rat omogu\u0107ava promene. Reforme su spore jer se ogroman broj ljudi pla\u0161i promena. Sociolozi su pitali ljude u 2016-2017. godini da li su za reforme ili ne, 70-80 odsto je odgovorilo sa &#8222;da&#8220;. A kada su vas sociolozi konkretno pitali \u2013 da li ste za deregulaciju, za reformu zemlji\u0161ta, za reformu zdravstva, za decentralizaciju, za reformu obrazovanja? 12-17% je bilo za. Ljudi se pla\u0161e promena i to je u redu.<\/p>\n<p>Rat radi fantasti\u0438nu stvar. To pomiri ljude sa promenama. Ljudi razumeju da su medijiVitalni su, bez njih ne mo\u017ee\u0161 pre\u017eiveti. U ovoj situaciji sve mo\u017ee da se uradi.<\/p>\n<p>Da\u0107u vam primer. Da nema privremene deregulacije u prvim mesecima velikog rata, ukrajinski biznis bi jednostavno pao i ne bi se uzdigao Ukrajinci. A do avgusta, bud\u017eet se zadr\u017eao na poreskim obveznicima. Ono \u0161to nam zapadni partneri daju prema\u0161ilo je iznos dobijen od poreskih obveznika u smislu obima. Deregulacija je bila privremena, i mora se uraditi zauvek. Ukrajina je na 130. mestu u svetu po ekonomskim slobodama. Takva zemlja ne mo\u045be da se uzdigne posle rata.<\/p>\n<p>Uzgred, ima dobrih primera. Rumunija je bila prili\u010dno slaba u sferi ekonomskih sloboda i za samo nekoliko godina napravila je neophodne radikalne promene.<\/p>\n<p><strong>Ali postoje i dalji primeri ekonomski uspe\u0161nih transformacija, kao \u0161to su Singapur ili Ju\u017ena Koreja.<\/strong><\/p>\n<p>\u0160ta je potrebno za ekonomski napredak? Pravda. Tokom ovih dana odlu\u010duje se o sudbini pravosudnih reformi, ko \u0107e biti u Visokom savetu pravde, Komisiji sudija visokih kvalifikacija itd. Ti ljudi \u0107e birati budu\u0107e sudije. Sada od 7000 mesta, 3000 je besplatno. Ovo je jedinstvena situacija. Mo\u017eemo da promenimo polovinu pravosu\u0111a. Kriti\u010dan trenutak je ko \u0107e imenovati ove sudije: \u010destiti ljudi \u0107e izabrati \u010destite, predstavnici pravosudne mafije bira\u0107e one poput njih samih. To \u0107e odrediti budu\u0107nost Ukrajine na 25-30 godina \u2013 sve dok traje mandat tih sudija.<\/p>\n<p>Istovremeno, Rusija nastavlja da klizi nadole, osnivaju\u0107i sve arhai\u010dne kulturne, verske i ekonomske sisteme. Kakva budu\u0107nost \u010deka Rusiju? Ovo je poslednje carstvo na planeti. Mo\u017eemo re\u0107i da Kina ima odlike imperije. Ali u klasi\u010dnoj inkarnaciji, to je samo Rusija, koja ugnjetava oko stotinu naroda. Osvojila ih je, poku\u0161ala da rusifikuje, asimiluje, li\u0161i prava na sopstvenu kulturu, istoriju, jezik. Zbog toga bi Ukrajinci trebalo vrlo dobro da shvate \u0161ta ti narodi ose\u0107aju, jer su do nedavno i sami bili takve stotinama godina.<\/p>\n<p>Kao \u0161to su danas predstavnici ovih naroda mobilisani da se bore sa Ukrajinom, tako su i Ukrajinci vekovima bili uklju\u010deni u ratove osvajanja imperije. Ovo je klasi\u0438an imperijalni sistem.<\/p>\n<p><strong>Da li ljudi poput Burijata imaju neku nacionalnu svest? \u0418ini mi se da je veoma duboko sakrivena.<\/strong><\/p>\n<p>Nacionalni pokreti tamo rastu, brzo se razvijaju, za nekoliko meseci idu daleko. Sada smo sa vama u Lvivu. Ali moje se\u0107anje na kraj osamdesetih &#8211; po\u010detkom devedesetih je Kijev, jer sam dr\u017eavljanin Kijeva. Se\u0107am se vrlo dobro kako je tada re\u010deno da Ukrajinci nisu sposobni ni za \u0161ta, da su potpuno rasljeni, asimilovani. I usput, odrastao sam u Kijevu, gde je re\u010d &#8222;\u010darape&#8220; na znaku radnje dovela do pomahnitalog smeha. Oni su rekli da Ukrajinci nemaju nacionalnu svest, osim zapadnih teritorija, ali ovo je mali komad.<\/p>\n<p>Da li je to istina? Da i ne. Spolja, da. Posle svih dru\u0161tvenih trauma dvadesetog veka, posle gra\u0111anskog rata, Holodomora, pogubljene renesanse, Prvog i Drugog svetskog rata, \u010cernobilja, bilo je beskorisno govoriti o ukrajinskoj nacionalnoj svesti. A ako uzmemo 1991, budimo iskreni, ve\u0107ina Ukrajinaca nije glasala za nacionalnu ideju kada su izabrali Nezavisnost. Ovo je veoma interesantna stvar: ljudi su glasali za Nezavisnost ne zato \u0161to su \u017eeleli novu, ve\u0107 zato \u0161to su \u017eeleli staru. Ljudi su glasali za o\u010duvanje Sovjetskog Saveza, a po\u0161to je bilo nemogu\u0107e sa\u010duvati SSSR unutar granica koje su postojale, izabrali su da ga zadr\u017ee unutar granica Ukrajine. Jedna \u010detvrtina Ukrajinaca bila je rasplamsana nacionalnom idejom, ali tri \u010detvrtine nije. Stara anegdota o starcu koji ispuzi iz skrovi\u0161ta i ka\u017ee: &#8222;Ljudi, i dobro smo napredovali!&#8220; uop\u0161te nije humoristi\u010dka. To vrlo precizno odra\u017eava ono \u0161to se de\u0161ava. Sa svakim izborima, ova granica se pomera na istok.<\/p>\n<p>Politikolog Semjuel Hantington jednom je u svojim knjigama tvrdio da Ukrajina ne mo\u017ee da postoji. Ovo podse\u0107a na anegdotu studenata o bumbaru: prema zakonima aerodinamike, bumbar ne mo\u017ee da leti, ali leti. Ovo nije problem sa bumbarima, ve\u0107 problem zakona aerodinamike. Dakle, ovde je.<\/p>\n<p>Mislim da \u0107e se posle sada\u0161njeg rata granica sna\u017eno kretati i da \u0107e prolaziti du\u017e granice teritorija koje su okupirane 2014. \u0160ta je preko ove granice? Veoma komplikovana pri\u0438a.<\/p>\n<p><strong>Granica \u0436e se pomeriti.<\/strong><\/p>\n<p>Da. A Ukrajina nije samo granica, ve\u0107, kako istori\u010dar Serhii Gromenko ka\u017ee, to je multifrontijer, to jest granica u nekoliko dimenzija u isto vreme. Ako pogledamo fizi\u010dku mapu isto\u010dne Evrope, jedino mesto gde se mo\u017ee preneti sa severa na jug i sa istoka na zapad je raskrsnica na teritoriji Ukrajine. Svi su i\u0161li napred-nazad hiljadu godina. I nije ba\u0161 zgodno \u017eiveti na raskrsnici, neki ljudi \u0161etaju, ne uvek ljubazni, promaje konstantno duvaju. A tu je i duspecifi\u010dan tip ljudi su Ukrajinci. Sa izvesnom otvoreno\u0161\u0107u i istovremeno blisko\u0161\u0107u. Sa jakim ose\u0107ajem slobode, sa veoma jakim ose\u0107ajem mo\u0107i sopstvenog identiteta. Ali sa lo\u0161im iskustvom upoznavanja svih onih koji idu napred-nazad hiljadama godina.<\/p>\n<p><strong>Ukrajina je u zagrljaju svojih suseda. Imperijalisti\u010dka Rusija \u2013 s jedne strane. Me\u0111utim, sa druge strane, Ma\u0111arska i Poljska, koje imaju jake nacionalne narative superimponovane na Ukrajini. Zar ne\u0436e biti kompleksa inferiornosti na ovoj raskrsnici?<\/strong><\/p>\n<p>I bio je. \u0160to se ti\u010de Rusije, ona je velika, bogata. Dodajte ovde jo\u0161 jedan mit o velikoj kulturi. Ali sada ovog kompleksa ne\u0436e biti. Videli smo da ih samo udaramo. Sa ovim, kompleks inferiornosti je nemogu\u0436.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017ee li iskustvo Ju\u017ene Koreje i Singapura, koje je uspelo da se pretvori u ekonomske tigrove u komprimovanom vremenu rata, uspeti u Ukrajini? \u0160ta je, pored reformi, potrebno da Ukrajina postane isto\u010dnoevropski ekonomski tigar?<\/strong><\/p>\n<p>Singapur nije dobar primer jer je mali i specifi\u010dan. Ju\u017ena Koreja je najbolja. Me\u0111utim, u stvarnosti, postoji mnogo slu\u010dajeva gde zemlje ubrzano rastu. Po\u010dnimo sa zapadnom Evropom po zavr\u0161etku Drugog svetskog rata i Hladnog rata. Za ekonomski napredak potrebno je pet uslova.<\/p>\n<p>Prvi i osnovni je sigurnosni ki\u0161obran. Nijedna zemlja ne bi mogla da napravi ekonomski skok, a da se bezbednosni ki\u0161obran ne otvori iznad sebe. NATO je bio za zapadnu Evropu posle 1949, za isto\u010dnu Evropu posle 1990. SAD su bile za Japan, Tajvan i Ju\u017enu Koreju. Ne\u0107emo mo\u0107i da \u017eivimo bez sigurnosnog ki\u0161obrana, jer dok ne nestane, potro\u0161i\u0107emo mnogo novca na odbranu.<\/p>\n<p>Druga stvar je da nam je potrebna kriti\u010dna masa ljudi koji \u017eele promene. Uvek imamo problema sa tim. \u0418ini mi se da je rat pomerio ovaj kamen. Komuniciram sa razli\u010ditim ljudima u veoma razli\u010ditim dru\u0161tvenim stratama. Tokom najgorih meseci ovog rata, nigde nisam video strah od poraza. Ali videti jedni druge ogroman strah koji ujedinjuje sve regione, sve dru\u0161tvene strate , je strah da \u0107e posle rata sve biti isto, strah da \u0107emo protra\u0107iti \u0161ansu. Ili, kako ka\u017eu na\u0161i neprijatelji, Ukrajina nikada ne gubi \u0161ansu da protra\u0107i \u0161ansu.<\/p>\n<p>Nadam se da \u0107e ovaj strah biti mo\u0107an pokreta\u010d promena. Ka\u045bu da \u0436e se ljudi vratiti iz rata. Bi\u0107e umorni i povre\u0111eni. Na\u0161 zadnji posao je da zahtevamo promene sada. \u010cak i kada imamo ograni\u010dene mogu\u0107nosti, kada ne mo\u017eemo da povu\u010demo hiljade skupova za pravedne reforme, protiv pravosudne mafije, na primer. Ili kada ne mo\u045bemo da nastupamo na televiziji jer je tamo jedini maraton. Ali to je jo\u0161 uvek na\u0161a du\u017enost.<\/p>\n<p>Tre\u0107a va\u017ena stvar je ekonomska sloboda. To je sveobuhvatan pokazatelj, ne samo deregulacije, privatizacije, transparentnog poreskog sistema, transparentnih carina. Razumemo da su carinici sada najbogatiji ljudi u Ukrajini. Za njih nema rata. Sve ove reforme su ispisane, njihova lista se redovno predstavlja ukrajinskim vlastima, koje obe\u0107avaju da \u0107e u\u010diniti sve u bliskoj budu\u0107nosti i nikada to ne rade.<\/p>\n<p>Druga va\u017ena stvar (mo\u017eda je trebalo pozvati na ekonomske slobode) su pravi\u010dni sudovi. Bez njih se ni\u0459ta ne\u0436e desiti.<\/p>\n<p>A peti i poslednji je mnogo novca. Oni ne dolaze tamo gde nema sigurnosnog ki\u0161obrana, kriti\u010dne mase ljudi koji \u017eele promene, po\u0161tenih sudova. Mo\u017eda dolaze na mesta gde nema ekonomskih sloboda, ve\u0107 na kratak period, kao \u0161to su spekulacije.<\/p>\n<p><strong>Sada \u010desto govorimo o Mar\u0161alovom planu i njegovom kolegi u odnosu na Ukrajinu, a uglavnom se radi o ekonomiji, obnovi. U kojoj meri je ono o \u010demu govorite u korelaciji sa Mar\u0161alovom planom, barem na\u0161im idejama o tome? Grubo, ljudi misle da \u0107e Evropa do\u0107i, obnoviti sve ovde &#8211; i sve \u0107e biti u redu.<\/strong><\/p>\n<p>Ne\u0436e biti. Po\u010dnimo sa tim kada je Mar\u0161alov plan predlo\u017een zapadnoj Evropi. Va\u017eno je setiti se kako se to ta\u010dno desilo. Posle pobede saveznika u Drugom svetskom ratu, komisija je radila u Nema\u010dkoj, nazvanoj po svom lideru Hansu Morgenthau. Morgenthau komisija je zaklju\u010dila da svaki put kada Nema\u010dka postane razvijena industrijska sila, ona zapo\u010dne svetski rat. Dva puta je bilo, a tre\u0436i put \u0436e biti isto.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dak: deindustrializovati Nema\u010dku, pretvoriti je posle Drugog svetskog rata u zaostalu agrarnu zemlju. Ali dobro je da je onda bilo pametnih ljudi u Americi. Shvatili su da \u0107e takva agrarna zemlja jednostavno postati \u017ertva komunista i da \u0107e se granica izme\u0111u slobodnog sveta i komunizma veoma preseliti na zapad. Zamislite Sovjetski Savez koji ima ceo komunisti\u010dki blok plus pun potencijal Nema\u010dke, ne samo centralne i isto\u010dne Evrope.<\/p>\n<p>Onda je, umesto Morgenthau komisije, radila druga komisija, koja je, u stvari, imala Mar\u0161alov plan. Ideja je bila slede\u0107a: ne mo\u017eete nema\u010dku dati pro\u0161losti (a komunizam je pro\u0161lost), morate je dati budu\u0107nosti. Da bi se to uradilo, mora da se obnovi, da se napravi industrijska zemlja, ali demokratska. Samo demokratija i liberalna ekonomija mogu da spasuTi si Nema\u010dka od skliznu\u0107a u neki sistem. A tu je bila i Evropska unija. Izme\u0111u 2 i 7 odsto BDP-a bio je deo uticaja Mar\u0161alovog plana na zemlje kojima je pomogao.<\/p>\n<p>Pogledajmo sada modernu Ukrajinu. Ukrajina ka\u017ee da nam treba, na primer, 500 milijardi dolara. Ali ovo je prevelika suma, ona ne postoji u svetu, ne mo\u017ee se izvu\u0107i. Ono \u0161to bi moglo da bude: 50 milijardi dolara \u2013 krediti, grantovi, investiciona pomo\u0107, a preostalih 450 \u2013 je privatna investicija. To jest, ekonomija raste jer privatne investicije dolaze ovde i po\u010dinju da rade ovde, stvaraju radna mesta, pove\u0107avaju plate, pove\u0107avaju produktivnost rada zahvaljuju\u0107i najnovijim tehnologijama \u2013 a Ukrajina postaje ekonomski integrisana. To je stvarno. Ali bezbednosni ki\u0161obran, kriti\u010dan broj ljudi koji tra\u017ee promene, po\u0161teni sudovi, ekonomske slobode moraju biti.<\/p>\n<p><strong>Ko mo\u017ee da kontroli\u0161e arhitekturu sprovo\u0111enja ovog plana? Jer ve\u0107 u ukrajinskom dru\u0161tvu i me\u0111u politi\u010darima postoji nezadovoljstvo, ka\u017eu, ne verujete nam.<\/strong><\/p>\n<p>Naravno, ne veruju. Jer verovati onima koji stalno varaju nije ba\u0161 mudro. Pre svega, niko ne\u0107e kontrolisati strane investitore. To zna\u010di da je 90 odsto neophodnog iznosa privatna investicija. \u017delim da napomenem da kada ukrajinska vlada poka\u017ee program oporavka, ne pominju se \u010dak ni privatni investitori i privatne investicije. Predsednik relevantnog odbora Verkhovne Rade, \u010dija imena ne \u017eelim da pominjem, imao je fantasti\u010dno propao govor na konferenciji o obnovi Ukrajine \u2013 za 40 minuta svog govora nikada nije izgovorio re\u010di &#8222;investitor&#8220;, &#8222;investicija&#8220;, &#8222;za\u0161tita prava investitora&#8220;, &#8222;za\u0161tita imovine&#8220;. Umesto toga, rekao je \u2013 &#8222;dr\u017eava&#8220;, &#8222;propis&#8220;, &#8222;znamo bolje&#8220;. Predstavnici ogromnih investicionih fondova koji su bili spremni da ulo\u017ee milijarde u Ukrajinu sedeli su u sali, i bili su \u0161okirani.<\/p>\n<p>Sada se koncentri\u0161imo na mali deo, neka to bude 10% od potrebnog iznosa \u2013 bespovratna sredstva, krediti, tehni\u010dka pomo\u0107. Ko \u0107e ih kontrolisati? Uzgred, postoji odre\u0111eno nepoverenje, obostrano, jer ukrajinske vlasti ka\u017eu: &#8222;\u0160ta je potrebno da bi Ukrajina imala odlu\u010dno pravo da glasa o tome kako \u0107e se oporaviti?&#8220; Izgleda da je ta\u010dno, ali \u0161ta Zapad \u010duje kada se izgovori? &#8222;Daj nam novac i ne pitaj ni\u0459ta.&#8220; Umesto toga, Zapad ka\u017ee: &#8222;Insistiramo na transparentnosti i odgovornosti.&#8220; \u0160ta \u010duje uvo ukrajinskih vlasti: &#8222;Ne\u0107emo vam dati novac, stvori\u0107emo telo koje \u0107e napisati sve te \u010dekove negde u Var\u0161avi&#8220;. Kako re\u010de jedan mudri ukrajinski filozof, on podse\u0107a na dijalog izme\u0111u autopilota i telefonske sekretarice. Beznade\u017ena pri\u010da.<\/p>\n<p>Ono \u0161to nam visoka matematika govori kada imamo problem koji nije re\u0161en na ovom nivou je da dodamo jo\u0161 jednu dimenziju. Na\u0161i gledaoci znaju klasi\u010dnu pri\u010du o uzimanju \u0161est \u0161ibica i pravljenju \u010detiri ekvilateralna trougla od njih. Mo\u017eete dugo da menjate ove me\u010deve na tabeli, ali ne\u0107ete uspeti. Ovom trouglu dodajemo drugu dimenziju, tre\u0107u ta\u010dku \u2013 a ovo je ukrajinsko civilno dru\u0161tvo. Ovde se civilno dru\u0161tvo razume u veoma \u0161irokom smislu: institucionalizovane javne organizacije, neinstitucionalizovane, volonteri, biznis, lokalna samouprava, univerziteti, cela zajednica, koja nije dr\u017eava. I veoma je va\u017eno da se u okviru ove zajednice rode principi posleratne obnove, nazvani &#8222;Luhansk manifesto&#8220;.<\/p>\n<p>Kada postoji trougao, onda je mogu\u0107a neka vrsta dijaloga, vi\u0161e ne postoji ta konfrontacija izme\u0111u autopilota koji upravlja samim sobom i telefonske sekretarice koja konstantno dosadno ponavlja listu zahteva koje Evropska unija postavlja Ukrajini i koje Ukrajina obe\u0107ava da \u0107e ispuniti i nikada nije ispunila. Mo\u017eete videti listu sa kojom je Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, do\u0161la kod predsednika Zelenskog.<\/p>\n<p>Zapravo, postoji mnogo kompleksnih problema u istoriji Ukrajine koji se mogu re\u0161iti samo odlaskom na slede\u0107i nivo slo\u017eenosti. Na primer, postoji problem odnosa izme\u0111u obnove, modernizacije i evropskih integracija. Moramo da sprovedemo svu trojicu u isto vreme, a to ne mo\u017ee da se uradi jer su u suprotnosti jedni sa drugima. Jer rekonstrukcija zahteva brza re\u0161enja, modernizaciju &#8211; odr\u017eiva re\u0161enja, evropske integracije &#8211; prave. Ovo se zove strate\u0161ki trougao. Jednostavnim jezikom: na\u0161a bolnica le\u010di brzo, jeftino i efikasno \u2013 odaberite dva od tri. I trebaju nam sva tri. Tako\u0111e vam je potreban novi nivo slo\u017eenosti.<\/p>\n<p>Ovde bih \u017eeleo da ka\u017eem da \u0107e ukrajinsko dru\u0161tvo, nadam se, biti spremno posle rata za re\u0161enja slede\u0107eg nivoa slo\u017eenosti. Ne znam na \u010demu se zasniva moj optimizam, jer \u010desto volimo jednostavna brza re\u0161enja, a problemi su veoma slo\u017eeni. Budimo iskreni, obnova Ukrajine je najslo\u017eeniji i najve\u0107i projekat na planeti u proteklih 50 godina, razmere su ogromne.<\/p>\n<p><strong>Ali te\u0161ko je razumeti i to za nas da pobedimo?<\/strong><\/p>\n<p>Ovde je sve veoma jednostavno. Zamislite da su oru\u017eane snage proterale poslednje ruskestarac sa poslednjeg kvadratnog metra ukrajinske teritorije i vratio granicu 1991, posebno teritorije na istoku i Krimu. Da li je to pobeda? Da, ovo je velika vojna pobeda. \u0160ta \u0107e se slede\u0107e desiti? Putin i dalje sedi u Kremlju, televizija i nuklearno oru\u017eje ostaju uz njega. U Rusiji raste rezistencija, ozloje\u0111enost prema nama, u NATO-u, u Americi, svima, na poni\u017eenju.<\/p>\n<p>U Rusiji, kako ka\u017eu sociolozi, postoji velika potra\u017enja za veoma levi\u010darskom ekonomijom i veoma desni\u010darskom politikom. Ovo se zove Nacional-socijalizam. Poraz, su\u0111enje, od\u0161teta, uvreda, poni\u017eenje, resencija \u2013 Nema\u010dka posle Prvog svetskog rata. Naravno, ogromna inflacija, osiroma\u0161enje stanovni\u0161tva, rastu\u0107e ose\u0107anje i sada pojava pravog ruskog Hitlera. Ne znamo kako \u0107e se preisliti, ali ni to nije va\u017eno. Va\u017eno je da se imperija vrati, znamo to iz serije Ratovi zvezda. Imperija se vra\u0436a da uzvrati udarac.<\/p>\n<p>Ovde se mo\u017eete setiti Prvog i Drugog svetskog rata. I mo\u017eemo se setiti prvog i drugog \u010de\u010denskog rata, kada je Rusija zapravo pobedila mladu nezavisnu Ikeriju i potpisala Sporazume o Kasavjurtu, koji su, zapravo, bili predaja \u2013 ali se onda vratila i jednostavno zgazila malu republiku. Ne \u017eelim da se svaka generacija Ukrajinaca iznova i iznova bori protiv Rusije. Ako pogledamo sve scenarije budu\u0107nosti, vide\u0107emo da postoji samo jedan koji odgovara Ukrajini.<\/p>\n<p> <strong>Kolaps Rusije?<\/strong><\/p>\n<p>Unutra\u0161nje promene u Rusiji koje \u0107e onemogu\u0107iti slede\u0107i rat. To zna\u010di da Rusija mora da prestane da bude imperija. Sve dok je Rusija imperija, mo\u017eda liberalni Putin, mo\u017eda manje liberalan Putin, mo\u017eda je Putin toliko liberalan da je za njega sve jako dobro, ali ipak Krim nije sendvi\u010d. Kako god da se Putin zove \u2013 2.0. ili 3.0., sve dok je Rusija imperija, nastavi\u0107e da se bori protiv Ukrajine u svakoj generaciji.<\/p>\n<p>Jedini na\u010din da se obezbedi Ukrajina je kroz promene u Rusiji koje \u0107e okon\u010dati njen imperijalni status. I ovde \u0107emo se ponovo setiti porobljenih naroda Rusije. Sada ka\u017eemo da nemaju nacionalnu ideju, svi su rasifikovani, asimilovani, zaboravili su svoje maternje jezike i, uop\u0161te, za agresivni rat sa Ukrajinom. Sve \u0161to je re\u010deno o Ukrajincima krajem osamdesetih, bar se dobro se\u0107am u Kijevu.<\/p>\n<p><strong>Uzgred, da li je mogu\u0107e uporediti ovaj potencijalni kolaps Rusije sa kolapsom Sovjetskog Saveza?<\/strong><\/p>\n<p>Naravno, postoje isti preduslovi, ta\u010dnije ekonomska katastrofa, politi\u010dka slabost, slabljenje centra i snaga bezbednosti (svi bi definitivno trebalo da pro\u010ditaju knjigu Serhija Plokhija &#8222;Poslednje carstvo&#8220;). Pored svih ovih faktora \u2013 poraza u ratu, i u pravom, a ne hladnom. I tako\u0111e niske cene nafte i sankcije. Zapad je devedesetih pomogao Sovjetskom Savezu, sada ekonomski uni\u0161tava Rusiju.<\/p>\n<p>Plus interesi tako velikih igra\u010da kao \u0161to su Kina, Turska \u2013 to nije bio slu\u010daj 1991. Plus uspe\u0161ne pri\u010de. One zemlje koje su uspele da se oslobode. Balti\u010dke dr\u017eave, Ukrajina, zemlje transkaukazije, zemlje centralne Azije \u2013 pokazale su da su Kazahstan, Estonija, Ukrajina uspe\u0161ne pri\u010de. Zato fino-ugri\u010dni narodi, region Volga gledaju na Estoniju \u2013 kako su gori?<\/p>\n<p>Zato turski narodi gledaju u Azerbejd\u017ean i Kazahstan \u2013 kako su gori? Oni su tako\u0111e proglasili dr\u017eavni suverenitet 1990. Samo, Zapad nije bio spreman za propast SSSR-a, \u010dak ni za 15 novih zemalja. Ba\u0161 kao i tada, sada Zapad nije spreman, pla\u0161i se i nekontrolisanog \u0161irenja nuklearnog oru\u017eja, izbegli\u010dke krize, kineskog uticaja, radikalnog islamizma.<\/p>\n<p>Ali ono \u0161to imamo je neizbe\u017eno uru\u0161avanje Ruske imperije. U Rusiji, uzgred, postoje dva na\u010dina da se upravlja dr\u017eavom: zategnete orahe i odvrnete orahe. Zatezanje oraha sada \u0107e dovesti do toga da se sistem rastrgne na komade, a odvrtanje \u0107e dovesti do toga da se sistem tiho rascepi, jer je mogao da se pro\u0161iri u Jeljcinovo vreme, a na kraju je Putin stegao ove orahe. Kraj carstva je neizbe\u017ean pre ili kasnije. Ako je re\u010d o haoti\u010dnom nekontrolisanom kraju, onda je ovo ogroman problem pre svega za Ukrajinu, jer \u0107e Ukrajina uzeti ovaj udarac. Ako je proces neizbe\u017ean i rizici neprihvatljivi, onda proces mora biti kontrolisan. Zapad mora ve\u0107 da razmisli o tome kako \u0107e se formirati nove dr\u017eave.<\/p>\n<p>Va\u017ena stvar je da su nedavno lideri nacionalnih pokreta porobljenih naroda Rusije potpisali deklaraciju o dekomunikizaciji, gde su ukazali na status svih novih dr\u017eava bez nuklearnog oru\u017eja, \u017eelju za demokratijom, za\u0161titu prava ljudi bez obzira na etni\u010dku pripadnost, kao i isklju\u010divo mirno re\u0161avanje teritorijalnih sporova.<\/p>\n<p>Ovo je ogroman proces i, naravno, to nije na\u0161 ukrajinski zadatak \u2013 da budemo oni koji \u0107e pomo\u0107i narodima Rusije. Ali tako\u0111e imamo odre\u0111enu obavezu u vezi sa ovim, moramo bar imati svoju javnu politiku, moramo sada ka\u017eemo da nam ruski liberali nisu prijatelji, jer su za o\u010duvanje imperije. A oni ruski liberali koji se sada okupljaju i razmi\u0161ljaju kako da Rusiju dr\u017ee u granicama 1991. nisu nam prijatelji, jer nam otvaraju vrata Putina 2.0.<\/p>\n<p>Na\u0161i prijatelji su oni ljudi koji sanjaju o nezavisnom Tatarstanu, nezavisnoj Ikeriji, nezavisnoj Kalmikiji, i idemo dalje \u2013 o nezavisnom Sibiru. Mo\u017eemo sebi da priu\u0161timo, u krugu ljudi koji dobro poznaju istoriju, da o tome razgovaramo sa stanovi\u0161ta imperije.<\/p>\n<p>Sibir je ne\u0161to sli\u010dno Australiji za Britansku Imperiju. Koga je naselio \u2013 biv\u0161i osu\u0111enici i avanturisti koji su oti\u0161li u nove zemlje da tra\u017ee sre\u0107u. Naravno, sibirski identitet se sada veoma lo\u0161e manifestuje. Preporu\u010dujem \u010ditanje knjige &#8222;Identitet&#8220; Frensisa Fukujame, koja je veoma va\u017ena da bi se razumelo kako \u0107e se sada tamo sve razvijati. Identitet je pre svega podstaknut ose\u0107ajem da vas neko drugi u Moskvi smatra gra\u0111aninom drugog reda, a u Moskvi se svi smatraju gra\u0111anima drugog reda.<\/p>\n<p><strong>Izvan Moskve, da.<\/strong><\/p>\n<p>A kada ima manje novca, manje ga dobijam u ruskom bud\u017eetu, \u0161to zna\u010di da \u0107e biti neophodno uzeti vi\u0161e iz donatorskih regiona i manje davati regionima primalaca, jer svaki ruski car zna glavni princip: Moskva ne bi trebalo da dobija manje.<\/p>\n<p><strong>Ali ovde je va\u017ena stvar, govorimo o dobroj futurologiji za nas, neka se Rusija razbije u nekoliko dr\u017eava&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Mo\u017eda je futurologija lo\u0161a za nas ako je ovaj proces haoti\u010dan, nekontrolisan i bez po\u0161tovanja principa me\u0111unarodnog prava. To mo\u045be da bude prili\u0438no tu\u045bna pri\u0438a za nas.<\/p>\n<p><strong>Kako se izboriti sa odgovorno\u0161\u0107u? Na kraju svega, uglavnom se ljudi bore ne iz Moskve, ve\u0107 Burjatsa, Dagestanija, svih potencijalnih nosilaca ove dr\u017eavnosti.<\/strong><\/p>\n<p>Ne verujem u kolektivnu odgovornost. Ne postoji kolektivna odgovornost, postoji distribuirana odgovornost. To zna\u010di da ako je zlo\u010din po\u010dinjen i mnogi ljudi su odgovorni za to, na ovaj ili onaj na\u010din, onda se ta odgovornost raspodeli i sve ih isfleka. Kolektivna odgovornost zna\u010di da odgovornost ukalja sve, bez obzira gde su bili ili \u0161ta su uradili. Kolektivna odgovornost je inherentni rasizam, raspore\u0111ena odgovornost je pravda.<\/p>\n<p>Postavljaju se mnoga pitanja o tome da li \u0107e biti kajanja u Rusiji. Ne\u0436e. Rusija odavno nije hri\u0161\u0107anska zemlja, dugo su bili uronjeni u siroma\u0161tvo, koje ne razume hri\u0161\u0107anske principe greha, pokajanja, krivice i pra\u0161tanja.<\/p>\n<p>Neka\u017enjivost, kao \u0161to je rekao na\u0161 vrhovni komandant, je ono \u0161to podsti\u010de ruske zlo\u010dine. Ne\u0436e biti kajanja. I \u0161ta \u0107e se desiti? I ne\u0436e biti Rusa. Svi \u0107e re\u0107i: &#8222;Ja nisam Rus, ovo se ne odnosi na mene, ja sam Burijat, Tatar, Ingu\u0161, Sibirski, kazahstanski kazahstanac&#8220;&#8230; Vi\u0161e ne\u0107e biti Rusa, osim onih koji \u0107e sedeti na optu\u017eeni\u010dkoj klupi u tribunalu. Ve\u0107ina ljudi ne\u0107e pro\u0107i kroz kajanje, oni \u0107e jednostavno iza\u0107i iz ove oblasti.<\/p>\n<p><strong>To jest, Rusija se ne mo\u017ee ispraviti, mo\u017ee samo da se uni\u0161ti?<\/strong><\/p>\n<p>Da, mo\u017ee da se pretvori u tako ne\u0161to. Se\u0107ate se, Putin je jednom rekao da medved ima svoje kand\u017ee, izva\u0111ene zube&#8230; To je upravo princip.<\/p>\n<p>Veoma va\u017ena poenta je da je nacionalni pokret ugnjetavanih naroda jasno zabele\u017eio dve stvari u svojim izjavama i dokumentima: ratni zlo\u010dinci, kakvu god nacionalnost da imaju, \u010dak i ako su deca tih porobljenih naroda, i dalje su predmet pune krivi\u010dne odgovornosti. Drugi va\u017ean princip je da sve zemlje posle Rusije snose kolektivnu odgovornost prema svim zemljama, posebno Ukrajini, ali i Gruziji, Moldaviji i drugima i moraju da plate od\u0161tetu u znak solidarnosti za uni\u0161tenje. Po tim principima mogu\u0107e je izgraditi postruski svet.<\/p>\n<p><strong>Postruski svet, ali \u0161ta je sa pitanjem ruske kulture, o kojem se sada veoma raspravlja? Znam va\u0161 odnos prema nedavnim skandalima u vezi Bulgakova. Govorite o maloj Ukrajini koja se bori i koja Bulgakovu nije potrebna, i o velikoj Ukrajini koja \u0107e biti posle pobede, a koja \u0107e Bulgakovu mo\u017eda biti potrebna. Za\u0459to?<\/strong><\/p>\n<p>Zato \u0161to je Bulgakov, kao zna\u010dajan deo ljudi koji su radili u Ukrajini i o Ukrajini, \u010dak i protiv Ukrajine, deo na\u0161eg ukrajinskog nasle\u0111a. Ovde mi se \u010dini va\u017enim da nismo shvatili u Ukrajini veoma va\u017enu prekretnicu 1917-1922, kada su na\u0161i dedovi i pradedovi propali, iako su se veoma trudili. To je propalo iz mnogo razloga, glavni razlog je taj \u0161to se nisu okupili, nisu ciljali (kako mladi ka\u017eu) ukrajinski identitet zbog velikog broja ljudi.<\/p>\n<p>Ovo je sada manifestovan identitet, pre sto godina bio je u malom broju ljudi. I manifestuje se momentalno. To su vrlo dobro pokazali ukrajinski pisci, kao \u0161to su Jurij Vini\u010duk ili Vasil \u0160klijar: neki preokret sudbine otvorio je pogre\u0161na vrata, suo\u010dili ste se sa ne\u010dim \u0161okantnim za sebe, sa novim iskustvom \u2013 i sve se promenilo u va\u0161oj glavi, shvatili ste da Ti si Ukrajinac i uvek si bio. Ili je otvorio druga vrata i nije razumeo.<\/p>\n<p>Ne shvataju\u0107i to iskustvo, kako i za\u0161to se dogodilo, za\u0161to je Ukrajina, koja je imala mnogo vi\u0161e ljudi u naoru\u017eanju nego bolj\u0161evici poslati iz Moskve, dostigla toliki stepen nesloge da je pala pod udarce bolj\u0161evica. I mogla bi da ih odveze na Ural ako se svi spoje. Sa ove ta\u010dke gledi\u0161ta, ukrajinsko-hejter imperijalista Bulgakov deo je va\u017enog odgovora na pitanje za\u0161to i kako nije funkcionisao.<\/p>\n<p>Naravno, ne mo\u017ee biti ni Bulgakova ulica ni Bulgakov spomenik, jer su imena ulica i spomenici komemoracija. I nema smisla odati po\u010dast osobi koja je mrzela Ukrajinu. Ali ja sam protiv zatvaranja muzeja, jer je muzej kriti\u010dko promi\u0161ljanje, prou\u010davanje i pronala\u017eenje odgovora.<\/p>\n<p>Kao i ju\u010de na konferenciji UCU bilo je veoma nagla\u0161eno: odustajanje od dela pro\u0161losti ne zna\u010di da se osloba\u0111amo tog dela pro\u0161losti, on nastavlja da \u017eivi u nama, samo sada nesvesno, ali mora da bude svestan. Moramo razumeti za\u0161to ogroman broj stanovnika Kijeva tada nije podr\u017eavao Ukrajinu, iako su mogli. Moramo realizovati sve te odgovore na pitanja koja su dovela do katastrofe u ukrajinskoj istoriji pre sto godina.<\/p>\n<p>Stoga sam, naravno, protiv odavanja po\u010dasti, protiv Bulgakova u \u0161kolskom programu, protiv ulice i spomenika, ali moramo da u\u010dimo. Ne mo\u017eemo da prese\u010demo i zaboravimo jer nas pro\u0161lost, koju odse\u010demo i zaboravimo, onda ukori tamo gde nam nije potrebno.<\/p>\n<p><strong>Savremeni rat je najva\u017enije pitanje sa stanovi\u0161ta slede\u0107eg veka za Ukrajinu, za na\u0161u kolektivnu svest. Imali smo mnogo povreda tokom dvadesetog veka, uklju\u010duju\u0107i i one vezane za ratove. Savremeni rat koji \u0107e se zavr\u0161iti pobedom Ukrajine, kakve \u0107e nam povrede doneti i posle pobede?<\/strong><\/p>\n<p>Ona je ve\u0107 nanela mnogo povreda \u2013 traumu uni\u0161tenja, smrt najmilijih, ro\u0111aka, prijatelja. Ona je nanela povrede raseljenim licima, \u010dak i unutar Ukrajine, mnogi ljudi nemaju gde da se vrate. Ogromni problemi sa deportovanim, filtriranim ljudima, ljudima u nacisti\u010dkim logorima, decom koja su odvedena i poslata u Sibir. Ovo su milioni razli\u010ditih povreda. Svi ratni zlo\u010dini koji su mogu\u0107i, Rusi su po\u010dinili ovde.<\/p>\n<p><strong>Da li \u0107e efekat prevazila\u017eenja povreda biti br\u017ei? Jo\u0161 uvek se nismo oporavili od onoga \u0161to smo do\u017eiveli u dvadesetom veku, kako mo\u017eemo brzo da prevazi\u0111emo traume ovog rata?<\/strong><\/p>\n<p>Ju\u010de je na konferenciji na UCU poznati Lviv psiholog i psihoterapeut Roman Ke\u010dur rekao da nije svako negativno iskustvo trauma. Trauma je negativno iskustvo koje se iznova i iznova pro\u017eivi i iz kojeg nema izlaza. Na\u0161e povrede su prouzrokovane \u010dinjenicom da nismo u velikoj meri premi\u0161ali sebe, na\u0161u istoriju, na\u0161e sovjetstvo, na\u0161 odnos prema svetu.<\/p>\n<p>Veoma se trudimo, a ovo je moja najve\u0107a muka, da izgradim malu kopiju Rusije ovde. Imamo veliki broj pristalica autoritarizma, zatvorene ekonomije, zatvorene kulture. U su\u0459tini, to zna\u0438i da je ubica vampira postao vampir jer je vampir uspeo da ga ujede. Putin nas je ujeo, a to se mora tretirati samo na jedan na\u010din \u2013 da \u017eivimo pozitivno. Moramo da razmislimo kakvu Ukrajinu \u017eelimo da izgradimo.<\/p>\n<p>Slika budu\u0107nosti daje odgovore na sva pitanja. Kada se beskrajno okre\u0107emo u pro\u0161losti, \u017eivimo ga iznova i iznova bez odgovora, ovo je na\u0161a sopstvena trauma. Mo\u017eemo da dosegnemo budu\u0107nost, i za to moramo da imamo ovu sliku budu\u0107nosti. \u017delim da imam Ukrajinu u svetu, koja je va\u017ean predmet svetske politike, koja daje odgovore na klju\u010dna pitanja sveta. I Ukrajinci su ve\u0107 dali mnogo odgovora na klju\u010dna pitanja sveta, samo \u0161to mi jo\u0161 uvek nemamo jezik kojim mo\u017eemo da verbalizujemo svet.<\/p>\n<p>Treba nam slika budu\u0107nosti koja privla\u010di ljude. Mo\u017eda je odsustvo takve slike budu\u0107nosti, koja spaja sve Ukrajince, izazvalo ru\u0161evine 1917-1922. \u010cini mi se da me\u0111u dru\u0161tvenim traumama koje nam je doneo dvadeseti vek &#8211; Holodomor, Pogubljeni preporod, Drugi svetski rat, Rusifikacija, \u010cernobilj &#8211; veoma malo obra\u0107amo pa\u017enju na ove godine, gde postoje odgovori na mnoga na\u0161a pitanja. Moramo da se vratimo tamo. Kako psihoanaliti\u010dari ka\u017eu, neophodno je vratiti se u detinjstvo, da bi se ponovo i pozitivno \u017eivelo. Sada pozitivno \u017eivimo rat za nezavisnost, koji smo tada izgubili.<\/p>\n<p><strong>I sada imamo rat za nezavisnost, koji \u0436emo nesumnjivo pobediti.<\/strong><\/p>\n<p>Da smo se ti i ja sreli pre nedelju dana, rekao bih ti da postoje ratovi u kojima jedna strana pobe\u0111uje, a druga je pora\u017eena. Pobeda je poraz. Me\u0111utim, \u010desto postoje ratovi u kojima je jedna strana pora\u017eena, a druga pora\u017eena, jer je pobeda veoma va\u017ena ta\u010dka. Ovo je mir bolji od prethodnog. A kada jedna strana dobije mir, bolja od prethodne, a druga gora, onda je to pobeda-poraz.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u ve\u0107ini ratova de\u0161ava se da obe strane dobiju gori mir od prethodnog, na primer, obe strane su iscrpljene. Ili hajde da uzmemo Prvi svetski rat, Isto\u010dni front, Ruska Imperija, Austrougarsko carstvo, Nema\u010dka imperija. Jedan se sru\u0161io, gra\u0111anski rat, stra\u0161na patnja, bolj\u0161evici, drugi izgubljeni, tre\u0107i se jednostavno raspao u parameh. Ovo je poraz-poraz, a takvi ratovi su ve\u0436ina.<\/p>\n<p>Dakle, postoji odre\u0111eni trenutak u vreme rata kada nije jasno kakav rat imamo: poraz-poraz ili poraz-pobeda. Dakle, u ovom trenutku jo\u0161 uvek nije poznato da li je jedna strana pora\u017eena ili osvojena, a ve\u0107 je poznato da je druga strana pora\u017eena.<\/p>\n<p>Negde od maja sam ponovio da jo\u0161 uvek ne znamo da li \u0107e Ukrajina pobediti ili biti pora\u017eena. Verujemo u pobedu, radimo na pobedi, ali Rusija je ve\u0107 pora\u017eena, jer ne postoji nijedan scenario u kojem bi Rusija imala mir bolji od prethodnog. Kao rezultat herojstva Oru\u017eanih snaga Ukrajine, \u0161to je uglavnom posledica elasti\u010dnosti celog ukrajinskog dru\u0161tva i ukrajinske dr\u017eave, svet je video i po\u010deo da poma\u017ee. A svet je pre\u0161ao sa politike umirivanja Rusije na politiku odvra\u0107anja Rusije, slabljenja \u2013 a sada i politike transformacije Rusije. Ne \u017eelim da ka\u017eem &#8222;uni\u0161tenje&#8220;, ili \u010dak ne bih govorio o dekonstrukciji, ve\u0107 o obnovi postsovjetske prostora.<\/p>\n<p>Imperija mora prestati da postoji, tamo moraju da se rode nove dr\u017eave. Ali sada, posle fantasti\u010dne ofanzive oru\u017eanih snaga, mislim da smo mnogo bli\u017ei pobedi, ali to je jo\u0161 uvek davno, davno. Istovremeno, ruski poraz, koji je zabele\u017een jo\u0161 u maju, ali nije bio vidljiv nikome, uklju\u010duju\u0107i Ruse, postao je vidljiv, uklju\u010duju\u0107i i Ruse. Me\u0111utim, nemojte misliti da \u0107e biti gladnih nereda, nereda oligarha&#8230; To nije mogu\u0107e u Rusiji. Setite se sulcus efekta sa kojim smo po\u010deli danas.<\/p>\n<p><strong>Ali otpatci \u0107e pu\u0107i&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Svi otpatci su se odavno sru\u0161ili. To zna\u010di da ova kolektivna farma na glinenim nogama i dalje stoji uz inerciju, ali na kraju \u0107e se raspasti. I za nas je veoma va\u017eno da nas ova glinena kolektivna farma ne potisne.<\/p>\n<p><strong>Ovo je va\u017ena stvar, ali ve\u0107 tema slede\u0107eg razgovora. G. Valeri, hvala vam puno!<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to Ukrajina nije Rusija? Kakvu je ulogu Krav\u010duk imao u udaljenosti Ukrajinaca od ruskog puta? Za\u0161to \u0111ubrivo SSSR-a nije otrovalo na\u0161 nacionalni identitet? Da li je mogu\u0107e sprovesti reforme tokom rata? \u0160ta je Ukrajini zaista potrebno da bi se uzdigla posle rata? Ho\u0107e li Mar\u0161alov plan uspeti? Kako Rusija mo\u017ee da se popravi? Ali \u0161ta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6045,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[111,33,113,31,81,7,35,1146,34,30,29,32,28,109,5],"class_list":["post-6206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-istorija-ukrajine","tag-khmelnytsky-vesti","tag-program-bez-bromina","tag-rivne-news","tag-ruska-agresija","tag-rusko-ukrajinski-rat","tag-ukrajinsko-ruski-odnosi","tag-valerij-pekar","tag-vesti-cernivtsi","tag-vesti-o-ivano-frankivsku","tag-vesti-o-transkarpatiji","tag-vesti-ternopil","tag-vesti-volyn","tag-vitalij-liaska","tag-vrhunske-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6206"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6206\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}