{"id":4503,"date":"2021-09-06T19:00:02","date_gmt":"2021-09-06T17:00:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2021-09-avganistanski-eho-u-ukrajini\/"},"modified":"2021-09-06T19:00:02","modified_gmt":"2021-09-06T17:00:02","slug":"avganistanski-eho-u-ukrajini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2021-09-avganistanski-eho-u-ukrajini\/","title":{"rendered":"Avganistanski eho u Ukrajini"},"content":{"rendered":"<p>Avganistanska tema vi\u0161e od mesec dana nije napu\u0161tala naslovne strane svetskih medija. I, najverovatnije, ne\u0107e uskoro izbledeti u pozadini. Te\u0161ko je zaboraviti snimak smelih talibana koji se razme\u0107u zarobljenim ameri\u010dkim oru\u017ejem, a jo\u0161 vi\u0161e snimak haosa na aerodromu Hamid Karzai Kabul, gde su ljudi bili spremni da rizikuju sopstvene \u017eivote samo da bi pobegli iz zemlje koju su zarobili talibani.<\/p>\n<p>U Ukrajini je re\u010d &#8222;Avganistan&#8220; postala haos u poslednjoj deceniji SSSR-a. Predstavnici moje generacije savr\u0161eno se se\u0107aju kako je ova re\u010d buknula u na\u0161em svakodnevnom stagniraju\u0107em socijalisti\u010dkom \u017eivotu vihorom. Neko je to izgovorio sa u\u017easom, neko sa ponosom, neko sa nadom. Da, bilo je i onih koji su \u017eeleli da idu u taj rat: iz vojno-romanti\u010dnih ili \u010disto pragmati\u010dnih razloga. Neko je, podlegav\u0161i sovjetskoj propagandi, nastojao da postane heroj, da prekrije svoje ime slavom. Neko je razumeo da \u0107e ratni veterani u Avganistanu dobiti znatne privilegije, posebno za prijem na univerzitete. \u010cak bi i legalni mogao da u\u0111e bez konkursa. Niko se nije usudio da protera veterane iz instituta zbog akademskog uspeha ili pijanog razvrata. Za &#8222;Avganistance&#8220; zakoni nisu napisani.<\/p>\n<style>\n<p>    @media (max-width: 640px) {\n        #mobileBrandingPlace1525563 {\n            tapaciranje-dna: 56,21%;\n            z-index: 9;\n        }<\/p>\n<p>        .simple_marketplace_news_list #mobileBranding1525563{\n            margina: 0!va\u017eno;\n        }\n    }\n<\/style>\n<p>Tih dana je bilo te\u0161ko prona\u0107i osobu, porodicu, koja ne\u0107e biti pogo\u0111ena invazijom sovjetske vojske u Avganistanu. Neko je izvr\u0161io &#8222;me\u0111unarodni dug&#8220;, neko je sreo kov\u010dege sa cinkom ili osaka\u0107enim ro\u0111akom.<\/p>\n<p>Crni dani su po\u0438eli za studente. Od vojske vi\u0161e nije bilo odlaganja, oduzeti su posle prve ili druge godine, ne dozvoljavaju\u0107i im da pro\u0111u vojno odeljenje i dobiju oficirski \u010din. Svi su bili veslani, ni ravna stopala, bolesti srca ili gastrike, kao i jo\u0161 90 odsto bolesti za koje su regruti prethodno dobili &#8222;belu kartu&#8220; od slu\u017ebe. Zbog toga je bilo gotovo nemogu\u0107e &#8222;odbiti se nazad&#8220;.<\/p>\n<p>Zvani\u010dna potro\u0161nja samo na avganistanski rat iznosila je 5 milijardi rubalja godi\u0161nje. Zapravo, tajni i indirektni tro\u0161kovi su bili mnogo ve\u0107i.<\/p>\n<p>Negativan stav dru\u0161tva, odvajanje mladih ljudi od posla i studiranje, i pomahnitali finansijski rashodi na kraju su u\u010dinili svoj posao u ubrzavanju kolapsa Sovjetskog Saveza.<\/p>\n<p>I sada neki ruski analiti\u010dari poku\u0161avaju da nametnu &#8222;avganistanski&#8220; scenario za SSSR na ameri\u010dkom tlu. Oni ka\u017eu da su Sjedinjene Dr\u017eave i njeni saveznici ulo\u017eili bilione dolara u Avganistan, tamo vozili mnogo oru\u017eja, obu\u010davali vojsku 20 godina i sprovodili razne obrazovne, medicinske i infrastrukturne projekte. I sve je uzalud. Stoga je donet zaklju\u010dak: avganistanski poraz Sjedinjenih Dr\u017eava dovesti \u0107e do kolapsa same zemlje, kao \u0161to se desilo sa SSSR-om. \u0160tavi\u0161e, nemogu\u0107nost celog zapadnog sveta da demokratizuje jednu zemlju ukazuje na njenu krajnju slabost, predvi\u0111a nagli pad.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da njihove ukrajinske kolege tako\u0111e pevaju zajedno sa ruskim me\u0111unarodnim ekspertima. I ovde se ne radi o stru\u010dnjacima za kau\u010d, ve\u0107 o naslovljenim politi\u010dkim nau\u010dnicima. Na primer, pisac, politi\u010dki analiti\u010dar, kandidat politi\u010dkih nauka Sergej Postolovski u kolumni na sajtu \u010dasopisa &#8222;NV&#8220; navodi:<\/p>\n<p><em>&#8222;Ono \u0161to je va\u017eno je da su sada Sjedinjene Dr\u017eave zamr\u0161ene protivre\u010dnostima, unutra\u0161njim sukobima i nerazumevanjem kuda dalje. Tako\u0111e je va\u017eno da mnoge zemlje sada gledaju u Va\u0161ington i same tako\u0111e ne razumeju \u0161ta dalje. Apatija i neizvesnost su ono \u0161to prati svakodnevni \u017eivot demokratskih zemalja danas.<\/em><\/p>\n<p><em>A istovremeno, diktature i autokrate na\u0161eg vremena nastavljaju napred bez ikakve sumnje. I to je signal ne samo za SAD, ve\u0107 i za demokratiju uop\u0161te. Na kraju svega, mo\u017ee se desiti da za deset godina &#8222;ameri\u010dki domino efekat&#8220; dovede do toga da autokratija ili &#8222;prosve\u0107ena diktatura&#8220; pobede demokratiju, jer \u0107e ona biti efikasnija u ekonomskom smislu i pitanju socijalne za\u0161tite gra\u0111ana. <\/em><\/p>\n<p>Na kraju, ni\u0161ta novo, za toliko puta mno\u0161tvo politikologa, nau\u010dnika iz kulture, filozofi su najavili smrt zapadne civilizacije. \u010cak i iz kultne knjige &#8222;Sumrak Evrope&#8220; Osvalda Spenglera, napisane pod utiskom Prvog svetskog rata. A onda se ispostavilo da je &#8222;vest o smrti bila preuranjena&#8220;, jer zapadni svet nastavlja da \u017eivi, napreduje i \u010dak ostaje u globalnoj avangardi.<\/p>\n<p>Za\u0161to povla\u010denje ameri\u010dkih trupa iz Avganistana nikako nije poraz SAD u ratu, na\u0161a publikacija je ve\u0107 pisala, daju\u0107i argumente koji bi trebalo da budu <em>sapienti je sedeo<\/em>. Dakle, mnoge je upla\u0161io snimak haosa na aerodromu u Kabulu. Zaista, toga nije bilo tokom povla\u010denja sovjetskih trupa iz Avganistana 1989. Ali da li to ukazuje na superiornost SSSR-a nad SJEDINJENIM Dr\u017eavama Dr\u017eave? Nikako. Jer tada, pre 32 godine, \u010dak ni oni Avganistanci koji su sara\u0111ivali sa okupacionim snagama nisu se trudili da u\u0111u u sovjetski raj. Ali sada te\u017ee Americi. Da, i toliko da su spremni da se dr\u045be opreme za sletanje aviona, da odu u SAD ili umru.<\/p>\n<p>Ali hajde da se udaljimo od Zapada i obratimo pa\u017enju na Ukrajinu i posledice po to kraj avganistanske kampanje. Evo ve\u0107 pomenutog Sergeja Postolovskog pi\u0161e:<\/p>\n<p><em>&#8222;Bajdenova izjava bi trebalo da ubrza bogojavljenje u Ukrajini. Moramo razumeti da sada, sigurno, Sjedinjene Dr\u017eave ne\u0107e poslati nijednog vojnika da umre u ukrajinskom Donbasu. Verovatno\u0107a plana za uvo\u0111enje mirovnih snaga je tako\u0111e smanjena, a ako se takav plan uvede, onda tek kada Ukrajina sprovede &#8222;\u0160tajnmajer formulu&#8220; i podle\u017ee u\u010de\u0161\u0107u ruskog kontingenta u mirovnoj misiji u Donbasu. Da li je to korisno za nas? Pitanje je retori\u010dko.&#8220;<\/em><\/p>\n<p>Ovo je apel ameri\u010dkog predsednika D\u017eoa Bajdena naciji u vezi sa povla\u010denjem trupa iz Avganistana. Vredi obratiti bli\u017eu pa\u017enju na jedan pasus iz ovog govora:<\/p>\n<p><em>&#8222;Odluka o Avganistanu nije samo o Avganistanu. Govorimo o kraju ere velikih vojnih operacija za transformaciju drugih zemalja. Sproveli smo protivteroristi\u010dku misiju u Avganistanu da se borimo protiv terorista i zaustavimo napade. Ali to je pretvoreno u izgradnju nacije, u poku\u0161aj stvaranja demokratskog, kohezivnog i ujedinjenog Avganistana, \u0161to nikada nije u\u010dinjeno u mnogim vekovima istorije ove zemlje. Napu\u0161tanje ovog pogleda na svet i raspore\u0111ivanje trupa velikih razmera u\u010dini\u0107e nas ja\u010dim, efikasnijim i bezbednijim kod ku\u0107e.&#8220;<\/em><\/p>\n<p>Dakle, radi se samo o &#8222;kraju ere velikana&#8220; <strong>Vojni<\/strong> transformacione operacije drugih zemalja&#8220;. Stoga je malo verovatno da \u0107e Va\u0161ington poslati vojni kontingent u Ukrajinu kako bi za\u0161titio Ukrajince od ruske agresije. Ali da li je neko stvarno ra\u0438unao na to? Da li je to veoma naivan narod.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ameri\u010dka administracija ne odbija da pomogne Ukrajini u sprovo\u0111enju demokratskih reformi i izgradnji bezbednosnih struktura i u drugim bezbednosnim pitanjima. To je dokazano sporazumima tokom posete ukrajinskog predsednika Volodimajra Zelenskog Sjedinjenim Dr\u017eavama. Kona\u010dni memorandum koji su potpisali Zelenski i Bajden jasno bele\u017ei namere stranaka da bezbednosnu saradnju dovedu na novi nivo. I imajte na po\u010detku da se ne pominje ni &#8222;\u0160tajnmajerova formula&#8220; posebno ni Minski sporazumi uop\u0161te.<\/p>\n<p>I u tom kontekstu, povla\u010denje ameri\u010dkih trupa i saveznika iz Avganistana trebalo bi da bude isklju\u010divo za dobrobit Ukrajine. Na kraju, od sada, Zapad ne\u0107e tro\u0161iti sumanute sume na ovu kampanju. A prema re\u010dima eksperata, samo Sjedinjene Dr\u017eave su tro\u0161ile oko 300 miliona dolara dnevno na avganistanske poslove. Zastra\u0161uju\u0107e je \u010dak i zamisliti. Naro\u010dito ako pretpostavimo da bi ta sredstva mogla da se iskoriste u Ukrajini. Da, bar desetina njih.<\/p>\n<p>Zapad \u0107e se od sada manje fokusirati na region centralne Azije, tako da bi hipoteti\u010dki vi\u0161e zabrinutosti moglo da se poka\u017ee Ukrajini. Ho\u0107e li hteti? Moram to da uradim. Posebno Sjedinjenim Dr\u017eavama, jer je aktuelnoj administraciji Bele ku\u0107e o\u010dajni\u010dki potrebna neka vrsta istorije spoljnopoliti\u010dkog uspeha u odnosu na pozadinu nezadovoljstva ameri\u010dkih gra\u0111ana &#8222;avganistanskim porazom&#8220;. Ukrajina je veoma vezana za takvu ulogu. Nadajmo se najboljem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Avganistanska tema vi\u0161e od mesec dana nije napu\u0161tala naslovne strane svetskih medija. I, najverovatnije, ne\u0107e uskoro izbledeti u pozadini. Te\u0161ko je zaboraviti snimak smelih talibana koji se razme\u0107u zarobljenim ameri\u010dkim oru\u017ejem, a jo\u0161 vi\u0161e snimak haosa na aerodromu Hamid Karzai Kabul, gde su ljudi bili spremni da rizikuju sopstvene \u017eivote samo da bi pobegli iz [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4504,"comment_status":"","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[947,330,81,9,966,60,180,5],"class_list":["post-4503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-avganistan","tag-dzozef-bajden","tag-ruska-agresija","tag-sjedinjene-drzave","tag-talibani","tag-vojna-pomoc-ukrajini","tag-volodymyr-zelenskyy","tag-vrhunske-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4503\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}