{"id":32427,"date":"2025-01-13T19:00:00","date_gmt":"2025-01-13T18:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2025-01-zasto-je-trampu-potreban-grenland-panama-i-kanada\/"},"modified":"2025-01-13T19:00:00","modified_gmt":"2025-01-13T18:00:00","slug":"zasto-je-trampu-potreban-grenland-panama-i-kanada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2025-01-zasto-je-trampu-potreban-grenland-panama-i-kanada\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je Trampu potreban Grenland, Panama i Kanada"},"content":{"rendered":"<p align=\"left\" style=\"text-align:left\">Novoizabrani ameri\u010dki predsednik Donald Tramp jo\u0161 uvek nije uspeo da se preseli u Belu ku\u0107u, ali je ve\u0107 zapanjio ceo svet svojim izjavama. Politi\u010dar je obe\u0107ao da \u0107e smanjiti poreze za stanovnike Kanade za 60% ako postane 51. ameri\u010dka dr\u017eava. Nekoliko puta je pomenuo Grenland, kome je o\u010dajni\u010dki potrebna aneksija Americi. Tako\u0111e je zapretio da \u0107e vratiti ameri\u010dku kontrolu nad strate\u0161ki va\u017enim Panamskim kanalom. Istovremeno, Tramp je odbio da obe\u0107a da \u0107e se suzdr\u017eati od upotrebe vojne sile kako bi ispunio svoje geopoliti\u010dke fantazije.<\/p>\n<p>\u010cak i kada je Donald Tramp bio predsedni\u010dki kandidat, izra\u017eeni su ozbiljni strahovi da \u0107e krenuti putem izolacionizma. Ka\u017eu da je ve\u0107ina Amerikanaca umorna od aktivnog u\u010de\u0161\u0107a Amerike u svetskim poslovima. Stoga su neki bili ube\u0111eni da \u0107e pod Trumpovim novim mandatom Sjedinjene Dr\u017eave radikalno smanjiti svoje prisustvo na me\u0111unarodnoj sceni i povu\u0107i se u sebe. Ako bi se ova predvi\u0111anja obistinila, to ne bi imalo ba\u0161 dobre posledice za Ukrajinu. Ali \u010dak i sada mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i: Amerika tokom drugog mandata Trumpa ne\u0107e ispovedati izolacionizam. Ali njegova spoljna politika prolazi kroz velike promene. I trenutno je nepoznato ta\u010dno kako \u0107e ove promene uticati na Ukrajinu.<\/p>\n<p>Verovatno \u0107emo biti svedoci renesanse panamerikanizma i nove verzije Monroove doktrine. Godine 1823. peti predsednik Sjedinjenih Dr\u017eava, James Monroe, formulisao je koncept prema kojem je ceo Novi svet zona vitalnih interesa Sjedinjenih Dr\u017eava. Na osnovu toga, Va\u0161ington je opravdao svoju posebnu ulogu na zapadnoj hemisferi. Pravljenjem teritorijalnih pretenzija ili tvrde\u0107i da Amerika ima posebno pravo da kontroli\u0161e strate\u0161ki va\u017ene regione, Tramp sledi politiku Monroove doktrine. Ali to ne zna\u010di da \u0107e sutra \u010detrdeset sedmi predsednik Sjedinjenih Dr\u017eava narediti okupaciju Kanade, Grenlanda ili poslati trupe da kontroli\u0161u Panamski kanal.<\/p>\n<p>Trumpove teritorijalne ambicije imaju odre\u0111eno skriveno zna\u010denje. I treba ih razmatrati u kontekstu sve ve\u0107e globalne konkurencije za resurse i ote\u017eavaju\u0107e konfrontacije sa Kinom i Rusijom. Panamski kanal je strate\u0161ki va\u017ean. I postoje znaci ozbiljnog pove\u0107anja prisustva Kine u regionu. Iako je sam plovni put sada u vlasni\u0161tvu Paname, kineska kompanija tamo kontroli\u0161e dve luke. Pored toga, Panama je 2017. godine prekinula diplomatske odnose sa Tajvanom i zvani\u010dno objavila da ostrvo smatra kineskom teritorijom.<\/p>\n<p>Prodor Pekinga u region Latinske Amerike nedavno se ozbiljno pove\u0107ao. Kina ula\u017ee ogromna sredstva u region. I on ve\u0161to kombinuje ekonomsku i investicionu ekspanziju sa uspostavljanjem politi\u010dkog uticaja. Nedavno je u Peruu otvoren megaport Chancai, koji kontroli\u0161e kineska kompanija. Komentari\u0161u\u0107i ovaj doga\u0111aj, kineski lider Si \u0110inping nazvao ga je &#8222;uspe\u0161nim primerom&#8220; saradnje izme\u0111u Kine i Perua pod pokroviteljstvom projekta Jedan pojas, jedan put. Prema njegovim re\u010dima, ovo \u0107e stvoriti pomorski koridor izme\u0111u Kine i Latinske Amerike, povezuju\u0107i &#8222;Veliku stazu Inka&#8220; i &#8222;Pomorski put svile KSKSI veka&#8220;. Ako Sjedinjene Dr\u017eave nastave da ignori\u0161u ja\u010danje kineskog uticaja ovde, onda \u0107e vremenom jednostavno biti proterane iz regiona.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de Grenlanda, ovo najve\u0107e ostrvo na planeti bogato je prirodnim resursima i od strate\u0161kog je zna\u010daja za kontrolu arkti\u010dkog regiona. Ostrvo ima ameri\u010dku svemirsku bazu Pituffik, koja pru\u017ea mogu\u0107nost otkrivanja i pra\u0107enja raketa ispaljenih protiv Severne Amerike. Sve u svemu, me\u0111utim, ameri\u010dko (i zapadno) prisustvo u regionu je ugro\u017eeno. Sjedinjene Dr\u017eave imaju na raspolaganju samo dva ledolomca. Dok Rusija ima oko \u010detrdeset takvih brodova. Klimatske promene otvaraju mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja Arkti\u010dkog okeana kao va\u017enog trgova\u010dkog puta. Tako\u0111e obezbe\u0111uje pristup mineralnim naslagama, od kojih su neki retki i veoma vredni.<\/p>\n<p>Danska je u po\u010detku reagovala izuzetno negativno na Trumpovu \u017eelju da kupi ostrvo. Evropljani su tako\u0111e hladno do\u010dekali izjave novoizabranog predsednika i po\u010deli da govore o po\u0161tovanju granica. Ali nekoliko dana kasnije, retorika Kopenhagena se malo promenila. Sada je poznato da je Danska poslala predloge timu novoizabranog ameri\u010dkog predsednika Donalda Trampa na Grenlandu. Kopenhagen je spreman da razgovara o ja\u010danju bezbednosti na ostrvu i pove\u0107anju vojnog prisustva Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n<p>Situacija sa ostrvom nije tako jasna. \u010cinjenica je da sami Grenlandci sada ozbiljno razmatraju opciju progla\u0161enja nezavisnosti. Njihov lider, premijer Mute Egede, rekao je na konferenciji za \u0161tampu u Kopenhagenu da stanovnici ostrva ne \u017eele da budu ni Danci ni Amerikanci. Ako Grenland slijedi put nezavisnosti, postavi\u0107e se pitanje: da li je 60 hiljada stanovnika najve\u0107eg ostrva na planeti sposobno da se brani? Nezavisni Grenland \u0107e odmah postati predmet pove\u0107ane pa\u017enje Rusije i Kine. I, iskreno, on ne\u0107e mo\u0107i da se suprotstavi bilo \u010demu. Stoga, sa stanovi\u0161ta interesa Zapada, bilo bi razumno uklju\u010diti ostrvo u sistem kolektiva Bezbednosti.<\/p>\n<p>Kanada tako\u0111e mo\u017ee biti od interesa za Trumpa u kontekstu pristupa ogromnim prirodnim resursima i putevima Arktika. Ali njegove polu-\u0161aljive pretnje da \u0107e anektirati susednu dr\u017eavu Sjedinjenim Dr\u017eavama i pretvoriti je u novu dr\u017eavu ne treba shvatiti bukvalno. Iako oni idu daleko dalje od diplomatskog bontona. I to nije ton koji bi trebalo da bude dozvoljen u komunikaciji sa saveznicima. U stvari, Trumpov glavni skriveni cilj je postizanje povoljnih tarifa za Sjedinjene Dr\u017eave u trgovini sa Kanadom i drugim preferencijama.<\/p>\n<p>Problem aktivnog prodora Rusije i Kine na Arktik i Latinsku Ameriku postoji. Lo\u0161a stvar je \u0161to Trumpova retorika sadr\u017ei skrivene imperijalne ambicije i delimi\u010dno opravdava promenu granica i zadiranje u suverenitet drugih dr\u017eava. Takav ton komunikacije mo\u017ee pokvariti odnose unutar zapadnog bloka, pove\u0107ati napetost i nepovjerenje izme\u0111u Evrope i Sjedinjenih Dr\u017eava. I umesto da se ujedini pred zajedni\u010dkim pretnjama, zapadni svet \u0107e uroniti u eru me\u0111usobnih sukoba i sporova. S druge strane, ne mo\u017ee se pore\u0107i da je verbalna ravnote\u017ea novog ameri\u010dkog lidera na\u010din da se postignu odre\u0111eni ciljevi. Cini\u010dan, skandalozan, politi\u010dki nekorektan, ali \u010desto prili\u010dno efikasan. Trumpov princip zahteva nemogu\u0107e kako bi dobili ono \u0161to \u017eelite mo\u017ee da funkcioni\u0161e i u svetskoj politici.<\/p>\n<p>Oni koji imaju tendenciju da budu optimisti\u010dniji u pogledu strate\u0161kih ambicija novog ameri\u010dkog lidera sugeri\u0161u da Trampu nisu potrebne toliko nove teritorije koliko njihova uloga u budu\u0107oj borbi za svetsku dominaciju. Stoga \u0107e Tramp poku\u0161ati da iskoristi slom svetskog poretka, koji su Rusija i Kina zapo\u010dele, u korist Amerike. Kao, ako ste \u017eeleli mir sa pozicije snage, uzmite ga. Ne smijemo zaboraviti da su ne tako davno, 1980-ih i 1990-ih, Sjedinjene Dr\u017eave izvr\u0161ile vojne invazije na Grenadu, Panamu i Haiti iz mnogo manjih razloga od kontrole nad strate\u0161ki va\u017enom transportnom arterijom.<\/p>\n<p>Za Ukrajinu, glavni problem sa Trumpovom geopoliti\u010dkom retorikom i njegovim teritorijalnim ambicijama je da li je on u stanju da bude agresivan i asertivan prema stvarnim neprijateljima Zapada i \u010ditavog slobodnog sveta. S pravom kritikuju\u0107i Evropu zbog zanemarenog stanja njenih oru\u017eanih snaga i izra\u017eavaju\u0107i ogor\u010denje zbog prodora Kine u Latinsku Ameriku, da li \u0107e ona mo\u0107i da poka\u017ee svoju \u010dvrstinu prema Rusiji i Putinu? U stvari, nema izvesnosti u vezi sa tim. Barem u javnim govorima, novi ameri\u010dki predsednik ne dozvoljava sebi da preti Kremlju. Naprotiv, \u0161alje signale spremnosti da razgovara sa ruskim diktatorom. I on govori sasvim neutralno i odvojeno o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Ostaje da se nadamo da \u0107e se barem u svojim akcijama protiv Rusije Tramp pokazati sa pozicije sna\u017enog lidera, a ne slabog naivnog pacifika agresora.<\/p>\n<p>  (OznakeToTranslate)Top vesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novoizabrani ameri\u010dki predsednik Donald Tramp jo\u0161 uvek nije uspeo da se preseli u Belu ku\u0107u, ali je ve\u0107 zapanjio ceo svet svojim izjavama. Politi\u010dar je obe\u0107ao da \u0107e smanjiti poreze za stanovnike Kanade za 60% ako postane 51. ameri\u010dka dr\u017eava. Nekoliko puta je pomenuo Grenland, kome je o\u010dajni\u010dki potrebna aneksija Americi. Tako\u0111e je zapretio da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32428,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[286,1318,382,536,2791,8,81],"class_list":["post-32427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-danska","tag-donald-tramp","tag-kanada","tag-kina","tag-petro-gerasimenko","tag-rusija","tag-ruska-agresija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32427"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32427\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}