{"id":24506,"date":"2024-04-04T19:00:02","date_gmt":"2024-04-04T17:00:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2024-04-lukasenka-ne-zeli-rat-sa-nato-om\/"},"modified":"2024-04-04T19:00:02","modified_gmt":"2024-04-04T17:00:02","slug":"lukasenka-ne-zeli-rat-sa-nato-om","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2024-04-lukasenka-ne-zeli-rat-sa-nato-om\/","title":{"rendered":"Luka\u0161enka ne \u017eeli rat sa NATO-om"},"content":{"rendered":"<p><em>&#8222;Kada se geopoliti\u010dka situacija promeni i rat postane stvar pro\u0161losti, mislim da \u0107emo pod Luka\u0161enkom ili posle njega videti obnovu ve\u0107e slobode manevra za Belorusiju&#8220;, ka\u017ee nezavisni beloruski politikolog Artem \u0160raibman u intervjuu Paulini Sigen za publikaciju <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.new.org.pl\/\">Nowa Europa Wschodnia<\/a>. Sagovornik govori o rastu\u0107im nesuglasicama izme\u0111u beloruske dijaspore i Beloruskinja u zemlji, promenama u beloruskoj politi\u010dkoj sistemu, nivou zavisnosti Luka\u0161enkovog re\u017eima prema Kremlju i polo\u017eaju Belorusije u potencijalnom sukobu Rusije i NATO-a.<\/em><\/p>\n<p><strong>\u2013 Govorimo o vremenu kada Belorusi slave Dan slobode \u2013 ove godine se obele\u017eava 106 godina od progla\u0161enja Beloruske Narodne Republike. Me\u0111utim, ovaj praznik se trenutno mo\u017ee proslaviti samo u inostranstvu. Mnogi gra\u0111ani Belorusije koji su spremni da svesno u\u010destvuju u procesu demokratskih promena u zemlji su u prisilnoj emigraciji, kao i politi\u010dki lideri pokreta 2020. Ali vreme leti, a ljudi u Belorusiji \u017eive svoje \u017eivote. Da li se mo\u017ee desiti da dnevni red beloruskih snaga u inostranstvu po\u010dne da se razlikuje od dnevnog reda onih koji su ostali u zemlji?<\/strong><\/p>\n<p>\u010cini mi se da je ono \u0161to opisujete kao odre\u0111eni rizik koji mo\u017ee da se pojavi u budu\u0107nosti zapravo ne\u0161to \u0161to se ve\u0107 dogodilo. Beloruske politi\u010dke snage u egzilu nemaju alate i metode politi\u010dkog uticaja na situaciju unutar zemlje. Stoga to nije problem narednih dana, ve\u0107 problem koji imamo ve\u0107 godinu ili \u010dak dve. Dnevni red ovih snaga odavno nije na mestu u svakodnevnom \u017eivotu ve\u0107ine Beloruskinja. Me\u0111utim, u Belorusiji postoji, uvek je bilo i definitivno \u0107e biti neka vrsta rigidnog jezgra ljudi za koje je ovaj demokratski i nacionalni program va\u017ean. Bez obzira \u0161ta politi\u010dka emigracija uradi, ovi ljudi \u0107e uvek slaviti Dan slobode, negovati se\u0107anje na Belorusku Narodnu Republiku, i po\u0161tovati belo-crveno-belu zastavu. To nije ve\u0436ina dru\u0459tva, ti ljudi nikada nisu bili ve\u0436ina. Protesti 2020. godine, kako bi bili istinski \u0161irom zemlje i imali podr\u0161ku ve\u0107ine gra\u0111ana, oti\u0161li su dalje od ovog ideolo\u0161kog tabora. U tom smislu, \u010dinjenica da je danas ve\u0107ina ljudi potpuno napustila ovu politiku, ova agenda zbog represije, apatije, nedostatka vere u pobedu, prirodan je proces. A \u010dinjenica da demokratske snage me\u0111u emigrantima nemaju mnogo prilika, a u nedostatku unutra\u0161nje politi\u010dke dinamike u zemlji, ne mogu da dopru do onih apoliti\u010dnih ljudi koji se ne pridr\u017eavaju opozicionog kalendara i va\u017enih datuma opozicionog kalendara, jeste norma. I te\u0161ko mi je da zamislim da bi moglo biti druga\u010dije. Tako da opozicija u egzilu ostaje va\u017ean faktor u unutra\u0161njoj politici zemlje dugi niz godina. Ve\u0107ina ljudi jednostavno ne vidi svrhu stalnog obra\u0107anja pa\u017enje na ono \u0161to rade beloruski politi\u010dari u egzilu ako se ne ose\u0107aju sna\u017eno ideolo\u0161ki motivisano. U Belorusiji neki ljudi tako misle, ali ne i ve\u0107ina. Stoga se apsolutno sla\u017eem sa vama da su realnost ovde i realnost tamo neizbe\u017eno u sukobu.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Redovno u\u010dimo o daljim manifestacijama represije u Belorusiji, zapravo, o njihovoj kontinuiranoj prirodi. To mogu biti hap\u0161enja na granici ljudi koji se vra\u0107aju iz emigracije ili samo \u017eele da posete zemlju, kao i pretresi slu\u017ebi u gradovima u kojima se ljudi masovno hapse zbog nekih neodre\u0111enih prekr\u0161aja. Pored toga, tu je i tragi\u010dna situacija politi\u010dkih zatvorenika. Nemamo nikakvih informacija o nekima od njih, ali, na\u017ealost, s vremena na vreme \u010dujemo vesti o smrti ljudi osu\u0111enih iz politi\u010dkih razloga u beloruski zatvorima. Re\u017eim nastavlja da progoni i ka\u017enjava ljude zbog u\u010de\u0161\u0107a u protestima 2020. i 2021. godine. Me\u0111utim, ljudi koji su u\u010destvovali u njima, posle brutalnog gu\u0161enja protesta, vi\u0161e ne predstavljaju pretnju re\u017eimu. Uprkos tome, teror vlada Belorusijom. Koja je svrha nastavka tako izuzetno represivne politike re\u017eima?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Sla\u017eem se da je ovo poku\u0161aj ka\u017enjavanja ljudi koji su u\u010destvovali u protestima ili su na drugi na\u010din postupili nelojalno u 2020-2021. Ova represija se ne zasniva na pretnjama, ve\u0107 na osveti. Re\u017eim smatra da svi treba da odgovaraju i za najmanje u\u010de\u0161\u0107e u tom pokretu, da svi treba da budu ka\u017enjeni. Ali, pored toga, postoji i odre\u0111ena unutra\u0161nja dinamika represivnog aparata, koji mora biti aktivan i pokazati da deluje. U Belorusiji su stvorene \u010ditave jedinice koje se bave isklju\u010divo politi\u010dkom represijom, \u0161to bi trebalo da poka\u017ee efektivnost. \u010cinjenica da su svi najaktivniji ljudi i vo\u0111e protesta ka\u017enjeni, proterani u inostranstvo ili zatvoreni ne zna\u010di da \u0161rafovi mogu da se odvrnu. Stoga, oni tra\u017ee nove \u017ertve onoga \u0161to s pravom nazivate terorom. Posle ka\u017enjavanja svih onih koji su direktno protestovali, dolaze po porodicu i ro\u0111ake. Ako u zemlji vi\u0161e nema antirekonomskih blogera, oni \u017eure na one koji tada nisu podr\u017eavali proteste, ali tako\u0111e nisu glasno podr\u017eali vlast. I re\u017eim misli da je trebalo to da urade. Represija se razvija po sopstvenoj unutra\u0161njoj logici i nije uvek rezultat toga \u0161to je Luka\u0161enka naredio da se neko uhapsi. To je samo novi modus operandi, novo stanje ovog moda. Ako ne postoji jasan poredak odozgo da se zaustavi ova ma\u0161ina, uvek \u0107e postojati nove dru\u0161tvene grupe koje \u0107e biti potisnute. Vi\u0161e nije pitanje zatvaranja ljudi koji bi mogli da zbace re\u017eim. Ne, to je samo ma\u0161ina koja radi, i kao ma\u0161ina, ne razmi\u0161lja o zna\u010denju svog rada.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Imam utisak da postoji takvo ube\u0111enje \u2013 ili mo\u017eda nije \u010dak ni osuda, ve\u0107 ose\u0107aj \u2013 da se ni\u0161ta ne de\u0161ava u politi\u010dkoj sferi u Belorusiji, jer se pod takvim re\u017eimom ni\u0161ta ne mo\u017ee dogoditi. Mediji su potpuno ignorisali parlamentarne izbore u februaru ove godine, o\u010digledno veruju\u0107i da oni ni\u0161ta ne zna\u010de i da ni\u0161ta ne menjaju. Ali \u010dak i da je to slu\u010daj, mo\u017eda mo\u017eemo da nau\u010dimo ne\u0161to zanimljivo sa ovih izbora o trenutnom stanju politi\u010dkog sistema u Belorusiji?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Izbori su uvek interesantan pokazatelj stanja beloruskog re\u017eima i njegovih prioriteta. Njihovim primerom bili smo ube\u0111eni da je prioritet sterilitet politi\u010dkog polja. Re\u017eim je odlu\u010dio da ne eksperimenti\u0161e \u010dak ni sa dekorativnim elementima koji \u0107e biti shva\u0107eni kao manifestacija pluralizma. Predizborna kampanja sprovedena je u potpunosti po sovjetskim ili kineskim modelima, a nije bilo mesta nekontrolisanim kritikama. Jednostavno nije bilo kandidata koji bi nekako kritikovali vlast, \u010dak ni u nekim mundanim sitnicama. Ovo je najva\u045bnije poletanje sa \u0440usaka na ovim izborima. Naravno, nije bilo mehanizama posmatranja, nije bilo po\u0161tenog brojanja glasova, kao ni izbornih aktivnosti koje bi iza\u0161li na ulice. Beloruski parlament je vanbra\u010dno telo, ali je i dalje zanimljivo videti ko je imenovan za njega. U aktuelnom parlamentu ima vi\u0161e propagandista nego ranije. Vlada, po svemu sude\u0107i, \u017eeli da parlament vi\u0161e komunicira sa javno\u0161\u0107u, da bude gu\u0161\u0107i nego u prethodnim uslovima. Ili jednostavno aktivniji na polju propagande u odbrani interesa vlasti. Ili je bio aktivniji u odbrani interesa vlasti u svojoj propagandi. Parlament je do sada bio potpuno nevidljiv, pa \u0107emo videti da li \u0107e ova promena uspeti.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan interesantan aspekt ovih izbora je da stranka Belaja Rus nije osvojila ve\u0107inu u beloruskoj skup\u0161tini. Ona je osvojila 50 od 110 mesta \u2013 daleko vi\u0161e od ostalih stranaka re\u017eima, ali i dalje ne ve\u0107inu. To pokazuje da Luka\u0161enka i dalje ne veruje toj sili, jer, na primer, Putin veruje Jedinstvenoj Rusiji. Luka\u0161enka nije spreman da od bilo koje stranke napravi stub svoje mo\u0107i, \u010dak nije ni spreman da bilo kojoj stranci da vode\u0107u ulogu na ovom kastriranom strana\u010dkom polju. A Belaja Rus je, naravno, ra\u010dunao na jo\u0161 mesta.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Belaja Rus je nastala jo\u0161 2007. godine i dugi niz godina je bila ne\u0161to kao masovno dru\u017eenje sa skoro 200.000 \u010dlanova koji su podr\u017eavali Luka\u0161enkov re\u017eim. Pre godinu dana se pretvorila u politi\u010dku stranku. Za\u0161to je Luka\u0161enku potreban?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Mislim da Luka\u0161enku to zaista nije potrebno. Pre izbora odlu\u010dio je da o\u010disti strana\u010dko polje i uni\u0161ti sve opozicione stranke, \u010dak i neke dekorativne provladine. Navodno, odlu\u010dio je da je neophodno da se ova praznina popuni ne\u010dim, da je nemogu\u0107e ostaviti tri jedva funkcionalne, gotovo fiktivne stranke. Tako je ideja o novoj stranci vlasti nastala po ruskom modelu, kako bi parlament imao jasnu upravnu snagu, jasnog lidera. Istovremeno, Luka\u0161enko se trudi da belaju Rusu ne pridaje preveliki zna\u010daj, kako se ne bi ose\u0107ao autonomno i mo\u0107no. \u017deli da odr\u017ei subjektivnost vlasti u svojoj administraciji. Zbog toga je Belaja Rus dobio dominantnu ulogu u parlamentu, ali bez apsolutne ve\u0107ine. Mislim da bi ovo mogla da bude slede\u0107a faza ako stranka ne stvara probleme. Luka\u0161enka \u0107e posmatrati kako ovaj sistem funkcioni\u0161e i mo\u017eda preduzeti slede\u0107i korak, ali ovo je suvi\u0161e udaljena tema za naga\u0111anje sada.<\/p>\n<p><strong>\u2013 To jest, Luka\u0161enka stvara &#8222;Belaja Rusa&#8220; kao stranku i potencijalnu politi\u010dku snagu, iako to ne \u017eeli?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 \u010cinjenica da Luka\u0161enku jo\u0161 uvek nije potrebna ova stranka dokaz je \u010dinjenice da jo\u0161 uvek nije transformisao izborni sistem. Jo\u0161 uvek imamo ve\u0107insko glasanje, a ne proporcionalno glasanje, kao u Rusiji ili Poljskoj, na primer. U autoritarnom sistemu, on je zadr\u017eao ve\u0107insko glasanje, kada bira\u010di glasaju za odre\u0111ene ljude, a ne za liste. Mnogi u beloruskoj eliti bili su za to da se glasa za strana\u010dke liste ili me\u0161oviti sistem, ali Luka\u0161enko nije krenuo na to. On jo\u0161 uvek nije spreman za potpunu transformaciju svog re\u017eima u partijsku dr\u017eavu kao \u0161to je Sovjetski Savez ili, na primer, Kinu ili Severnu Koreju. Postoje i vladaju\u0107e stranke u Kazahstanu i Turkmenistanu, ali ne i u Belorusiji. Luka\u0161enko ne veruje da mu je potreban taj mehanizam upravljanja, ali je prve korake u tom pravcu preduzeo pretvaraju\u0107i Belaja Rusa u stranku. Mislim da je to zato \u0161to Luka\u0161enka razume potrebu da se budu\u0107oj vladi obezbede odre\u0111ene institucije koje podr\u017eavaju kako svi aspekti dr\u017eavnog upravljanja ne bi bili fokusirani na jednu osobu. Ovo je Luka\u0161enkova strategija da smanji rizike po sistem ako se ispostavi da osoba koja do\u0111e na vlast posle njega ne\u0107e da se nosi sa tim. Stoga se suo\u010davamo sa veoma sporim, moglo bi se \u010dak re\u0107i, tempom razvoja kolektivnih institucija nalik pu\u017eevima. Ali nisam siguran da li \u0107e Luka\u0161enka biti u stanju da zavr\u0161i ovaj proces tokom svog \u017eivota, jer je jasno da je veoma oprezan u vezi ovoga.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Druga tema koja je postala prili\u010dno popularna je verovanje da je Belorusija izgubila svaku subjektivnost. Op\u0161te je prihva\u0107eno da Luka\u0161enko nema manevre, da je poslu\u0161ni vazal Putina i sau\u010desnik u njegovim zlo\u010dinima. Sami Belorusi \u010desto ka\u017eu da je njihova zemlja pod ruskom okupacijom. Kako ocenjujete beloruski suverenitet? Mo\u017ee li se i\u0161ta promeniti po ovom pitanju kratkoro\u010dno i dugoro\u010dno?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Mo\u017eemo dugo da pri\u010damo o beloruskoj autonomiji, kao \u0161to bih vi\u0161e voleo da ka\u017eem u takvim terminima. Naravno, Luka\u0161enkova autonomija je znatno smanjena poslednjih godina, a taj proces jo\u0161 uvek traje. Njene karakteristike su razme\u0161tanje nuklearnog oru\u017eja u Belorusiji, u\u010de\u0161\u0107e zemlje u ratu protiv Ukrajine, preorijentacija svih izvoznih logistika u Rusiju i rusko apsorpcija beloruskog informativnog polja. Sve ovo zna\u010dajno su\u017eava teren za manevar. \u010cak i kada bi Luka\u0161enko jednog dana iznenada ustao na drugu stranu i odlu\u010dio da izjedna\u010di odnose sa Zapadom, sve veze koje su uspostavljene poslednjih godina zapravo bi ga spre\u010dile u tome. Moskva danas ima mnogo alata da sase\u010de u korenu bilo kakvo kretanje Belorusije ka zapadu. Ne radi se samo o vojnom prisustvu. Ekonomija koja jo\u0161 vi\u0161e povezuje Belorusiju sa Rusijom mogla bi se pokazati kao kohezivnije. Ovo poslednje je jedini logisti\u010dki prozor u svet beloruske trgovine. Jasno vidimo da se beloruska autonomija smanjuje, ali istovremeno, zemlja formalno i donekle zapravo zadr\u017eava svoj suverenitet. Ta proporcija mo\u017ee da se promeni u razli\u010ditim politi\u010dkim okolnostima, na primer, tokom krize u Rusiji.<\/p>\n<p>Mnogi ustupci koje je Luka\u0161enko napravio Rusiji nisu neopozivi. Svi ti savezi \u2013 bilo da se radi o uniji dr\u017eava ili CSTO \u2013 nisu ve\u010dni. Primer Jermenije sada to dobro pokazuje. Kada se promeni geopoliti\u010dka situacija, kada se situacija u regionu promeni, kada rat postane stvar pro\u0161losti, mislim da \u0107emo pod Luka\u0161enkom ili posle Luka\u0161enke videti obnovu ve\u0107e slobode manevra za Belorusiju. Mo\u017eda ne\u0107e biti iznenada, mo\u017eda \u0107e to biti postepen proces, ali mislim da \u0107e biti. Uprkos Luka\u0161enku, jo\u0161 uvek nije bilo opasnih, neraskidivih veza sa Rusijom koje \u0107e trajati ve\u010dno, ja\u010de od, na primer, onih koje su tokom komunizma vezale Poljsku za Sovjetski Savez. SSSR je oslabio, a Poljska, kao i GDR, \u010cehoslova\u010dka, Rumunija i Ma\u0111arska, brzo su postale nezavisne. Belorusija je danas u sli\u010dnoj situaciji. To je satelitska zemlja koja je sa\u010duvala formalni suverenitet i svoje atribute, kao i o\u010duvano javno mnjenje odvojeno od ruske, svest javnosti o njenim nacionalnim interesima, koja u osnovi razlikuje Beloruse od Rusa. Verujem da je sve to osnova na kojoj se dugoro\u010dno mo\u017ee povratiti pun suverenitet i autonomija. Ali to \u0436e se desiti u budu\u0436nosti, ne sutra.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Ovo pitanje suvereniteta sposobnosti Belorusije i Luka\u0161enka da manevri\u0161emo je prili\u010dno va\u017eno za nas, jer ukazuje na mogu\u0107u eskalaciju rata, koji bi mogao da eskalira u sukob Izme\u0111u Rusije i NATO. Me\u0111utim, po\u0161to se beloruska vojska nije pridru\u017eila ruskoj invaziji na Ukrajinu, Luka\u0161enka, uprkos svojoj agresivnoj retorici, nije \u017eeljan borbe sa susedima severnoatlantske alijanse? <\/strong><\/p>\n<p>\u2013Sla\u045bete. Ne mislim da je Luka\u0161enka zainteresovana da u\u010destvuje u bilo kakvim vojnim provokacijama ili direktnoj agresiji na zemlje NATO-a. Luka\u0161enka je veoma sli\u010dan Putinu u svom antizapadom pogledu na svet, s tim u vezi on je osoba sa potpuno sovjetskim mentalitetom. Me\u0111utim, ono \u0161to ga razlikuje od Putina je to \u0161to ne \u017eeli da umre za &#8222;ruski svet&#8220;. On nije ruski imperijalista, za njega rat za \u0161irenje Ruske imperije nije njegov rat. Imaju\u0107i u vidu da je Belorusija pograni\u010dna dr\u017eava, a u slu\u010daju potpunog rata izme\u0111u Rusije i NATO-a, vojni objekti, i ne samo vojska, verovatno \u0107e biti locirani u Belorusiji, oni \u0107e uop\u0161te biti uni\u0161teni. Stoga \u0107e se Luka\u0161enko odupreti ume\u0161anosti u takve provokacije \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e. Ne znam koliko ovo mo\u017ee da traje, ali sada ne vidimo da Putin vr\u0161i pritisak na njega da beloruska vojska u\u0111e u rat. Ako bi Kremlj izvr\u0161io takav pritisak, o\u010dekujem da se Luka\u0161enka odupre, ali ne znam koliko mo\u017ee da odoli. To su prili\u010dno nepredvidiva pitanja, a Putin ima priliku da kona\u010dno slomi ovaj otpor. Ali sam Luka\u0161enka ne zanima rat na njegovoj teritoriji ili blizu njega, tako da mislim da su interesi Putina i LuaKa\u0161enka zaista mo\u017ee da se razi\u0111e u nekom trenutku.<\/p>\n<p><strong>\u2013 Me\u0111utim, Luka\u0161enko je pristao na razme\u0161tanje nuklearnog oru\u017eja na teritoriji Belorusije. Kako to menja situaciju u Belorusiji u smislu potencijalnog rata?<\/strong><\/p>\n<p>&#8222;U tom kontekstu, taj rizik se zna\u010dajno pove\u0107ava. Siguran sam da sve zapadne obave\u0161tajne slu\u017ebe znaju gde se to oru\u017eje nalazi, njihovi nosa\u010di su sakriveni, na primer, Iskanders i bombarderi. U slu\u010daju nuklearne eskalacije, te lokacije bi\u0107e usmerene na preventivne ili ne nu\u017eno preventivne nato napade. Nato-u i Sjedinjenim Dr\u017eavama \u0107e biti mnogo lak\u0161e da pogode Belorusiju nego Rusiju jer je to druga\u010diji nivo eskalacije. Direktan udar na rusku teritoriju bila bi objava rata Rusiji. Udar na teritoriju Belorusije je, na neki na\u010din, zaustavljanje na mestu koje omogu\u0107ava Rusiji da se povu\u010de. Zato \u0161to se napad na Belorusiju razlikuje od napada na bilo koji ruski grad ili vojnu bazu u Rusiji. Na\u017ealost, u tom kontekstu, sa ruskim nuklearnim oru\u017ejem i ruskom vojnom opremom u svojim bazama, Belorusija postaje jedna velika meta koja se mo\u017ee videti izdaleka. U svakom scenariju vojne konfrontacije izme\u0111u Rusije i NATO-a, Belorusija \u0107e biti na udaru kritika. Luka\u0161enka je svestan toga.<\/p>\n<p><em>Prevedeno sa poljskog<\/em><\/p>\n<p><em>Tekst je objavljen u sklopu projekta saradnje izme\u0111u nas i poljskog \u010dasopisa <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.new.org.pl\/\">Nowa Europa Wschodnia<\/a>.<\/em><\/p>\n<p><em>Originalni naslov \u010dlanka: <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.new.org.pl\/3807,wywiad_z_artiom_szrajbman.html\">\u0141ukaszenka nie chce wojny z NATO<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8222;Kada se geopoliti\u010dka situacija promeni i rat postane stvar pro\u0161losti, mislim da \u0107emo pod Luka\u0161enkom ili posle njega videti obnovu ve\u0107e slobode manevra za Belorusiju&#8220;, ka\u017ee nezavisni beloruski politikolog Artem \u0160raibman u intervjuu Paulini Sigen za publikaciju Nowa Europa Wschodnia. Sagovornik govori o rastu\u0107im nesuglasicama izme\u0111u beloruske dijaspore i Beloruskinja u zemlji, promenama u beloruskoj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24507,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[428,119,1608,396,8,2703,7,179],"class_list":["post-24506","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-aleksandar-lukasenko","tag-belorusija","tag-glavne-vesti","tag-nato","tag-rusija","tag-ruski-ratni-zlocini","tag-rusko-ukrajinski-rat","tag-vladimir-putin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24506","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24506"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24506\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24507"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24506"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24506"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24506"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}