{"id":24396,"date":"2024-04-01T19:00:02","date_gmt":"2024-04-01T17:00:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2024-04-trampove-izjave-uzdrmale-evropu\/"},"modified":"2024-04-01T19:00:02","modified_gmt":"2024-04-01T17:00:02","slug":"trampove-izjave-uzdrmale-evropu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2024-04-trampove-izjave-uzdrmale-evropu\/","title":{"rendered":"Trampove izjave uzdrmale Evropu"},"content":{"rendered":"<p style=\"margin-bottom:13px\">Od septembra 2023. godine problemi sa ameri\u010dkom podr\u0161kom Ukrajini se nastavljaju. Ukrajinci i Evropljani zabrinuti su zbog spoljnopoliti\u010dkih izjava Donalda Trampa, kao \u0161to su pretnje protiv prisustva SAD u NATO-u ili ispunjavanje obaveza prema Alijansi. Uticaj biv\u0161eg predsednika na deo Republikanske partije doveo je do blokiranja paketa podr\u0161ke Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. Protiv pozadine neodlu\u010dnosti Amerike u zaustavljanju agresivnih akcija Rusije, Evropa dolazi do izmaka. U kojim oblastima zemlje na\u0161eg kontinenta poma\u017eu Ukrajincima i pripremaju se za potencijalnu konfrontaciju sa Ruskom Federacijom?<\/p>\n<p><strong>Hegemon u krizi<\/strong><\/p>\n<p>Za SAD je 2024. izborna godina. Ve\u0107 je izvesno da \u0107e kandidat iz Demokratske stranke biti aktuelni predsednik D\u017eo Bajden, a kandidat iz Republikanske stranke bi\u0107e Donald Tramp. Me\u0111utim, obojica se suo\u010davaju sa brojnim izazovima koji ih mogu spre\u010diti da ostvare pobedu. U Bajdenovom slu\u010daju, to su njegove godine, dok \u0107e Tramp, koji je \u010detiri godine mla\u0111i, morati da se suo\u010di sa protivljenjem unutar Republikanske partije, na \u010delu sa svojom nedavnom rivalom Niki Hejli, koja bi mogla da ohrabri svoje pristalice da budu pasivne na dan izbora. Stoga \u0107e svaka strana verovatno tra\u017eiti dodatne ta\u010dke prednosti u spoljnoj politici. Tramp i kongresmeni koji ga podr\u017eavaju, iz takozvane grupe MAGA (Make America Great Again) to rade najmanje nekoliko meseci. Oni koriste krizu na granici sa Meksikom, kroz koju hiljade migranata ilegalno prolaze, kao i geopoliti\u010dka pitanja kako bi kritikovali spoljnu politiku aktuelne administracije. Tramp \u017eeli da doka\u017ee da je Bajden geopoliti\u010dki gubitnik koga ne po\u0161tuju lideri zemalja neprijateljskih prema SJEDINJENIM Dr\u017eavama. Bilo je izve\u0161taja u ameri\u010dkim medijima da u Republikanskoj partiji ima ljudi koji ra\u010dunaju na poraz Kijeva ili bar pogor\u0161anje njene situacije u ratu sa Rusijom. Tako da \u0107e to mo\u0107i da pove\u017eu sa katastrofalnim povla\u010denjem ameri\u010dkih trupa iz Avganistana 2021. godine. Iz istog razloga, neki republikanci blokiraju paket podr\u0161ke, \u010diji je cilj finansiranje pomo\u0107i Ukrajini, Izraelu, Tajvanu i omogu\u0107ava izdvajanje dodatnih sredstava za ja\u010danje granice sa Meksikom. Na\u017ealost, u ovom slu\u010daju, u Trampovim o\u010dima, \u0161to je geopoliti\u010dka situacija gora, to bolje za njega.<\/p>\n<p>Tako je Ukrajina postala talac ameri\u010dkih izbora. Tramp obe\u0107ava okon\u010danje rata Rusije i Ukrajine u roku od 24 sata, ne navode\u0107i nikakve detalje. Zauzvrat, kongresmeni koji ga podr\u017eavaju poku\u0161avaju da preko medija odole bira\u010dima od Ukrajine, ukazuju\u0107i ne samo na korupciju, ve\u0107 i na navodni nedostatak izgleda za pobedu nad Rusijom. Situaciju zna\u010dajno komplikuje \u010dinjenica da je predsedavaju\u0107i Predstavni\u010dkog doma kongresmen Majk D\u017eonson, koji je povezan sa MAGA. Pre nego \u0161to je preuzeo funkciju, uvek je glasao protiv podr\u0161ke Ukrajini, prave\u0107i izuzetak samo za predlog zakona o zakupu. S druge strane, u jesen 2023. nekoliko puta je medijima jasno stavio do znanja da ne vidi nikakve negativne posledice po Sjedinjene Dr\u017eave i svetski poredak od potencijalnog uspeha Rusije. Bilo kako bilo, kad god je postojala prilika da se stavi podr\u0161ka Ukrajini, Izraelu i Tajvanu na glasanje, D\u017eonson je bio taj koji je poku\u0161ao da joj se suprotstavi. Sredinom februara 2024. naredio je odmor u radu Predstavni\u010dkog doma. &#8222;Praznici&#8220; su trajali do 28. februara. Predsednik parlamenta je ovu odluku doneo neposredno nakon \u0161to su predstavnici obe stranke u ameri\u010dkom Senatu postigli kompromis o formulacijama teksta Zakona o podr\u0161ci stranim saveznicima, a mediji su izvestili da ve\u0107ina poslanika u Predstavni\u010dkom domu planira da paket podr\u0161ke stavi na glasanje zaobilaze\u0107i samog D\u017eonsona, \u0161to bi za njega bio udarac imid\u017eom.<\/p>\n<p>U drugoj polovini februara 2024. godine, Trampov sopstveni narativ o Ukrajini se neo\u010dekivano promenio. On je u medijima rekao da se ne protivi podr\u0161ci Kijeva, ali da bi vi\u0161e voleo da to ne bude u vidu bespovratnih bespovratnih sredstava, ve\u0107 u vidu dugoro\u010dnog kredita po veoma niskoj kamatnoj stopi. Pored toga, ne postoji rok za povra\u0107aj novca. Pretpostavlja se da biv\u0161i ameri\u010dki predsednik priprema &#8222;meko tlo&#8220; za sebe u slu\u010daju da paket podr\u0161ke bude proguran. Zato brani svoj imid\u017e osobe koja uspeva. Pored toga, ne smemo zaboraviti da su jedan od sponzora Republikanske partije jevrejski krugovi i izraelski lobi u SAD, koji o\u010dekuju finansijsku i materijalnu podr\u0161ku Izraela. D\u017eonsonov poku\u0161aj da progura paket za Izrael prethodno je propao. Dakle, MAGA i Tramp su se na\u0161li uza zid. To zna\u010di da ili prestanu da blokiraju pomo\u0107 Ukrajini i Tajvanu, ili mogu da se oproste od svojih sponzora, rizikuju\u0107i da upropaste imid\u017e. Mo\u017eda je iz tih razloga po\u010detkom marta 2024. godine CNN saznao iz svojih izvora u Republikanskoj stranci da \u0107e predsedavaju\u0107i Predstavni\u010dkog doma staviti paket podr\u0161ke na glasanjeUkrajina, Izrael i Tajvan sredinom meseca.<\/p>\n<p><strong>Evropske brige<\/strong><\/p>\n<p>Zbog straha od Trampovog uspeha u otvorenom progla\u0161enju izolacionisti\u010dkog kursa u ameri\u010dkoj politici i zbog zastoja u ameri\u010dkom Kongresu, neke evropske zemlje su odlu\u010dile da preuzmu inicijativu za za\u0161titu i podr\u0161ku Ukrajini. Trenutno Evropom dominira britansko tuma\u010denje pobede nad Rusijom, to je sada napor koji ima za cilj da se osigura da Ukrajina postigne vojni uspeh koji bi vodio ka obnovi granica iz 1991. Dobar primer promene stava prema rusko-ukrajinskom ratu je Francuska, koja je tako\u0111e eskalirala svojom retorikom, obe\u0107avaju\u0107i da \u0107e pove\u0107ati podr\u0161ku Kijevu. Pariz je Kijevu pru\u017eio podr\u0161ku u iznosu od 3,8 milijardi evra i ponudio ja\u010danje saradnje u oblasti naoru\u017eanja. Istovremeno, predlog Emanuela Makrona da se evropske trupe prebace na Dnjeper izazvao je veliku kontroverzu. Neki veruju da bi u\u0161li u borbu sa Rusima, dok drugi smatraju da bi njihov cilj bio stvaranje bezbednosne zone u Desni\u010darskoj Ukrajini u slu\u010daju operativnih uspeha okupatora. Mo\u017ee se pretpostaviti da se pre svega radi o instruktorima koji \u0107e pomo\u0107i u obuci i odr\u017eavanju, pre svega zapadne avijacije. Francuski ministar spoljnih poslova St\u00e9phane S\u00e9journet je 1. marta objasnio namere predsednika Makrona:<\/p>\n<p>&#8222;Sve \u0161to radimo ima za cilj da izbegnemo rat, i naravno ne radi se o pove\u0107anju uznemirenosti francuskog naroda. Stoga, u ovim nesigurnim vremenima, na\u0161a strategija je upravo da spre\u010dimo pobedu Rusije. Francuzi ne\u0107e umreti za Ukrajinu i ne\u0107e biti svedoci borbi, na\u0161i ciljevi su jasno definisani \u2013 da spre\u010dimo pobedu Rusije&#8220;.<\/p>\n<p>Jasno je da Francuska \u017eeli da igra va\u017eniju ulogu na evropskom kontinentu. U tome se, pre svega, takmi\u010di sa Nema\u010dkom, koja jo\u0161 uvek nije spremna da pru\u017ei aktivniju podr\u0161ku Ukrajini i vodi konfrontacioniju politiku prema Moskvi. Mo\u017eda poja\u010davanjem podr\u0161ke Kijevu, naoru\u017eavanjem zemlje i ponudom trupa Dniprou, Makron \u017eeli da se suprotstavi Sjedinjenim Dr\u017eavama. Na kraju svega, nije tajna da su Francuzi decenijama bili skepti\u010dni prema ameri\u010dkoj dominaciji. Tako\u0111e, ne isklju\u0107ujte mogu\u0107nost da francuski predsednik namerava da isprovocira republikanske kongresmene da glasaju za paket podr\u0161ke Ukrajincima.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de Nema\u010dke, dok Berlin i dalje poku\u0161ava da ograni\u010di pomo\u0107 u vidu naoru\u017eanja i ofanzivne opreme, on Ukrajini pru\u017ea ogromnu podr\u0161ku koja mo\u017ee da se koristi za odbranu. Posebno protivvazdu\u0161na odbrana, koja uklju\u010duje protivaviontsku artiljeriju Gepard i Skajneks i Iris-T lansere. Nema\u010dka industrija \u017eeli da se pridru\u017ei proizvodnji oru\u017eja za Ukrajinu \u2013 pre svega Rajnmetal \u2013 ali ne isklju\u010duje mogu\u0107nost po\u010detka izgradnje elektrane, verovatno na osnovu postoje\u0107e infrastrukture \u010dak i tokom rata. I mada Ukrajinci treba da budu oprezni sa takvim izjavama, oni i dalje dokazuju da sve vi\u0161e evropskih zemalja ne veruje da \u0107e Ukrajina izgubiti rat. Dalje bilateralne sporazume izme\u0111u Ukrajine i nekih zapadnih zemalja treba smatrati uspe\u0161nim. Ve\u0107 u jesen 2023. u Kijevu je odr\u017ean kongres predstavnika vode\u0107ih kompanija za naoru\u017eanje. Od po\u010detka ove godine potpisano je vi\u0161e bilateralnih sporazuma, koji se ponekad jednostavno nazivaju &#8222;bezbednosnim garancijama&#8220;. Na primer, nedavno potpisani sporazum sa Holandijom omogu\u0107ava odbrambenu podr\u0161ku Kijevu na 10 godina. O\u010dekuje se da \u0107e 2024. Prioritet Holan\u0111ana bi\u0107e ja\u010danje ukrajinske protivraketne odbrane, mornarice, dalekometnog naoru\u017eanja, avijacije i artiljerije. Ukrajina je ve\u0107 potpisala sli\u010dne sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom. Oni obezbe\u0111uju prenos oru\u017eja i obuku ne samo tokom rata, ve\u0107 i po njegovom okon\u010danju ili po zaklju\u010denju primirja sa Ruskom Federacijom.<\/p>\n<p>Tako\u0111e je va\u017ena spremnost zapadnih zemalja da podele know-how u proizvodnji oru\u017eja, municije i druge vojne opreme, \u0161to \u0107e doprineti razvoju ukrajinske odbrambene industrije. Tako\u0111e vredi obratiti pa\u017enju na pitanje finansijske podr\u0161ke Ukrajini od strane Zapada. U 2022. godini bila je 31,2 milijarde dolara, a 2023. 42,5 milijardi dolara. Govore\u0107i o poslednjoj cifri, vredi napomenuti da je od tog iznosa Evropska unija obezbedila 19,7 milijardi dolara, a oko milijardu dolara Od strane Ujedinjenog Kraljevstva u vidu bespovratnih bespovratnih sredstava. Udeo SAD bio je samo 11 milijardi dolara, tako\u0111e u vidu bespovratnih sredstava. Ministar finansija Ukrajine Ser\u0111i Mar\u010denko izjavio je da \u0107e ove godine Ukrajini biti potrebna finansijska podr\u0161ka u iznosu od 37,3 milijarde dolara. Prvobitno se pretpostavljalo da \u0107e biti potrebno oko 41 milijardu dolara. Zna\u010dajan deo te podr\u0161ke pokrio \u0107e evropski partneri, kao i sama Evropska unija. 1. februara 2024. usvojen je \u010detvorogodi\u0161nji paket makro-finansijske podr\u0161ke u vrednosti od 50 milijardi EUR.<\/p>\n<p><strong>Evropa se naoru\u017eava<\/strong><\/p>\n<p>Rusko-ukrajinski rat primorao je evropske zemlje da sprovedu kriti\u010dnu analizu stanja njihovogNa primer, u slu\u010daju Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Ispostavilo se da velika ve\u0107ina armija evropskih \u010dlanica NATO-a ima priliku da u\u010destvuje u mirovnim misijama i misijama stabilizacije ili u oru\u017eanim sukobima niskog intenziteta, gde je neprijatelj znatno inferiorniji od njih u organizaciji, opremi, finansijama, a \u010desto i u brojkama. Pre svega, govorimo o teroristi\u010dkim grupama, pobunjenicima ili vojsci takozvanih. Tre\u0107i svet.<\/p>\n<p>Takvi sukobi mogu se ironi\u010dno nazvati &#8222;prekomorskim avanturama&#8220;. Odlikuju ih, pre svega, niski intenzitet neprijateljstava, \u0161to zna\u010di da ne zahtevaju rashode mnogih finansijskih i materijalnih resursa, ve\u0107 municije, goriva, rezervnih delova, medicinske podr\u0161ke. Da ne spominjem male gubitke osoblja i opreme, jer se ne o\u010dekuju velike redovne bitke. Neprijatelj nema sna\u017enu avijaciju, protivraketnu i protivraketnu odbranu, brojna artiljerijska i oklopna vozila, satelite i flotu uporedivu sa zapadnim zemljama. Me\u0111utim, ispostavilo se da je logistika bila prili\u010dan izazov. Zapadna dru\u0161tva jedva da su osetila efekte takvih sukoba. Jedini izuzeci bili su slu\u010dajevi teroristi\u010dkih akata na Zapadu. Obi\u010dno je sukob uvek bio daleko, a njegove lekcije te\u0161ko da bi mogle da se primene na rat punih razmera.<\/p>\n<p>Zapad se uglavnom pripremao da se upusti u tu vrstu sukoba, gre\u0161kom veruju\u0107i da u Evropi ne\u0107e izo\u0107i veliki rat. Sa &#8222;prekomorskim avanturama&#8220; na umu, oklopne snage, artiljerija i protivdu\u0161na odbrana su smanjene. U ve\u0107ini zemalja ukinut je univerzalni obavezni vojni rok i stvorene su profesionalne vojske. Dugoro\u010dno, to je imalo katastrofalan efekat, jer se broj rezervista koji bi mogli da budu pozvani u slu\u010daju potpunog rata sistematski smanjivao iz godine u godinu. Rezerve opreme nisu kreirane \u2013 kupljeno je samo dovoljno da se obezbedi oprema linijskih i trena\u017enih jedinica. Ispostavilo se da je jo\u0161 jedan problem proizvodnja municije. U sukobima niskog intenziteta municija nije bila potrebna u velikim koli\u010dinama, pa je njena proizvodnja smanjena, pa su umesto toga po\u010deli da kupuju rakete visoke preciznosti. Efikasne su za kori\u0161\u0107enje, ali skupe i snabdevaju se vojskom u malim koli\u010dinama, \u0161to je, pored cene, uzrokovano i problemima vezanim za vreme proizvodnje i dostupnost komponenti. Nada je bila prikovana za avijaciju, koja im je, iako nije obuzdala neprijatelja, omogu\u0107ila da brzo dominiraju vazduhom, neorganizuju redove osvaja\u010da i njihovu logistiku, i omogu\u0107e im da odbiju napad. Me\u0111utim, zaboravili su da vazduhoplovstvo nije ta koja osvaja zemlju, ve\u0107 kopnene snage.<\/p>\n<p><strong>Vojno bu\u0111enje<\/strong><\/p>\n<p>Rusko-ukrajinski rat probudio je zapadne politi\u010dare i vojno osoblje iz njihove letargije. Ispostavilo se da avijacija nije bila dovoljna pred neprijateljskom jakom protivraketne odbrane. U ovom slu\u010daju, artiljerija je dozvolila oklopnim snagama i pe\u0161adiji da probiju polo\u017eaje neprijatelja i nanesu mu velike gubitke. Ispostavilo se da je retka protivraketna odbrana nemo\u0107na protiv velikih raketnih napada i upotrebe relativno jeftinih bespilotnih letelica kamikaza. Rat punih razmera doveo je do velikih gubitaka ne samo kod ubijenih i ranjenih, ve\u0107 i fizi\u010dki i moralno iscrpljenih vojnika kojima je tako\u0111e bila potrebna rotacija. Ispostavilo se da teren i konkretna utvr\u0111enja nisu stvar pro\u0161losti, ali se ispostavilo da je to nezamenljivo skloni\u0161te za pe\u0161adiju i faktor koji bi mogao da ometa planove neprijatelja, koji se fokusirao na manevrisanje.<\/p>\n<p>Dve godine posle ruske invazije na Ukrajinu, zemlje zapadne Evrope po\u010dinju da menjaju svoj pristup ulozi oru\u017eanih snaga i ratovanja. Tokom godine u toku su radovi na zna\u010dajnom pove\u0107anju proizvodnje artiljerijske municije, koja je trenutno izuzetno va\u017ean resurs za Oru\u017eane snage Ukrajine da za\u0161tite Domovinu. Po\u010detkom 2023. sve evropske zemlje koje su \u010dlanice Evropske unije i NATO-a verovatno bi mogle da proizvedu od 500 hiljada tona. do maksimalno 600 thous. Artiljerijske granate od 155 mm godi\u0161nje. Me\u0111utim, to nije broj koji \u0107e omogu\u0107iti Ukrajini da se pravilno bori, napuni sopstvena skladi\u0161ta i pripremi municiju za manevre. Nije iznena\u0111uju\u0107e da su propali planovi da se Ukrajinci snabde sa milion hitaca ovog kalibra za nekoliko meseci. Zbog toga zapadne zemlje \u017eele zna\u010dajno da pove\u0107aju proizvodnju. Ne mo\u017ee se isklju\u010diti mogu\u0107nost da \u0107e se pove\u0107ati i tro\u0161kovi kupovine raketa i drugih kalibara granata van Evrope, \u010demu se do sada protivila Francuska, koja je radije izdvajala sredstva EU za ulaganje u naoru\u017eanje unutar Unije. Proces pove\u0107anja proizvodnje artiljerijskih sistema je ve\u0107 u toku. Drugi primer je Francuska, koja je po\u010dela da proizvodi znatno vi\u0161e 155 mm CEZAR samohodnih haubica nego 2022. godine, tako\u0111e za Oru\u017eane snage Ukrajine. Neke zemlje zauzvrat izdvajaju sopstvena finansijska sredstva za kupovinu municije izvan Evropske unije \u2013 u Ju\u017enoj Africi, Ju\u017enoj Koreji ili Turskoj.<\/p>\n<p>Situacija sa proizvodnjom te\u0161ke opreme je komplikovanija, uglavnomTenkovi i pe\u0161adijska borbena vozila. Zapadne zemlje usredsredile su se vi\u0161e na proizvodnju vozila MRAP, to jesti oklopnih transportera koji \u0161tite posadu od eksplozija mina. Lak\u0161e su se prevozili na druge kontinente, jeftinije i br\u017ee proizvodili, i pogodniji za patroliranje, ali njihova slaba ta\u010dka bio je njihov oklop i \u010desto njihovo oru\u017eje. Iz drugih razloga, oslanjanje na njih kao glavna borbena vozila nije bila profitabilna ideja. To ne zna\u010di da ova vrsta opreme uop\u0161te nije korisna u ratu punih razmera. Neke zapadne zemlje poku\u0161avaju da pove\u0107aju proizvodnju oklopnih borbenih vozila na oba to\u010dka i prate \u0161asiju.<\/p>\n<p>Situacija u Sjedinjenim Dr\u017eavama i opasnost od ameri\u010dkog izolacionizma pogodili su mnoge zapadnoevropske zemlje poput hladnih tu\u0161eva. Me\u0111utim, umesto o\u010dekivanog pada interesovanja pesimista za Ukrajinu, smanjenja pomo\u0107i i &#8222;realnog&#8220; napu\u0161tanja Kijeva u Moskvu, vidimo suprotne trendove. Pored toga, stav Republikanske stranke da poma\u017ee Ukrajini polako postaje jasniji \u2013 predsednik Predstavni\u010dkog doma je rekao da \u0107e njegove kolege \u010dlanovi stranke razviti sopstveni nacrt paketa podr\u0161ke Kijevu. Iako to definitivno ne zna\u010di kraj kongresnih previranja oko politike Ukrajine i Rusije, to je pozitivan signal za Ukrajinu i Evropsku uniju. Zauzvrat, za Rusiju se polako zatvara prozor mogu\u0107nosti da zna\u010dajno oja\u010da svoje pozicije i sprovede svoje planove na bojnom polju.<\/p>\n<p><em>Prevedeno sa poljskog<\/em><\/p>\n<p><em>Tekst je objavljen u sklopu projekta saradnje izme\u0111u nas i poljskog \u010dasopisa <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.new.org.pl\/\">Nowa Europa Wschodnia<\/a>.<\/em><\/p>\n<p><em>Originalni naslov \u010dlanka: <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.new.org.pl\/3793,widmo_trumpa.html\">Wypowiedzi Trumpa potrz\u0105sn\u0119\u0142y Europ\u0105<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od septembra 2023. godine problemi sa ameri\u010dkom podr\u0161kom Ukrajini se nastavljaju. Ukrajinci i Evropljani zabrinuti su zbog spoljnopoliti\u010dkih izjava Donalda Trampa, kao \u0161to su pretnje protiv prisustva SAD u NATO-u ili ispunjavanje obaveza prema Alijansi. Uticaj biv\u0161eg predsednika na deo Republikanske partije doveo je do blokiranja paketa podr\u0161ke Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. Protiv pozadine neodlu\u010dnosti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24397,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[1318,1679,1608,8,81,2703,7,159,60],"class_list":["post-24396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-donald-tramp","tag-evropska-unija","tag-glavne-vesti","tag-rusija","tag-ruska-agresija","tag-ruski-ratni-zlocini","tag-rusko-ukrajinski-rat","tag-sankcije-rusiji","tag-vojna-pomoc-ukrajini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24396"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24396\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24397"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}