{"id":23770,"date":"2024-03-13T19:00:02","date_gmt":"2024-03-13T18:00:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2024-03-trijumf-i-skandal-sa-oskarom\/"},"modified":"2024-03-13T19:00:02","modified_gmt":"2024-03-13T18:00:02","slug":"trijumf-i-skandal-sa-oskarom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2024-03-trijumf-i-skandal-sa-oskarom\/","title":{"rendered":"Trijumf i skandal sa Oskarom"},"content":{"rendered":"<p>Ove nedelje, Ukrajinci su imali razlog da glasno slave. Pa, relativno glasno, rat se i dalje nastavlja. Me\u0111utim, prvi put u skoro vekovnoj istoriji najpresti\u017enije svetske filmske nagrade Oskar, ukrajinski film je osvojio. Bez obzira da je dokumentarac. A mo\u017eda i bolje, \u0161to dokumentarni film, jer film &#8222;20 dana u Marijupolju&#8220; nije fikcija, to je dokumentovani video sekvenca zlo\u010dina ruskih okupatora i hrabrost ukrajinskih branitelja. A po\u0161to je film postao film koji je dobio Oskara, \u0161anse da \u0107e ga gledati \u0161iroka publika, i \u0161to je najva\u017enije \u2013 po mi\u0161ljenju predstavnika elite zapadnih zemalja \u2013 naglo su se pove\u0107ale. To jest, postoji \u0161ansa da film ponovo podigne vest o ratu u Ukrajini u gledanosti, i to u povoljnom svetlu za nas. Ina\u010de, ovaj nepravedni svet je ve\u0107 umoran od na\u0161eg rata, a vest o njemu migrirala je sa naslovnih strana na tre\u0107u ili \u010detvrtu, \u010dak ni drugu.<\/p>\n<p>U tom kontekstu, incident sa jo\u0161 jednim doga\u0111ajem posve\u0107enim Marijupolju nehotice pada na pamet. Zapad koji je trebalo da publici nametne rusko vi\u0111enje doga\u0111aja od pre dve godine. Javni holding jedva je izbegnut u italijanskom gradu Modeni. Se\u0107ate li se ove skandalozne pri\u010de, koja se razvila krajem pro\u0161le godine, po\u010detkom ove godine, kada je kabinet gradona\u010delnika italijanskog grada dozvolio odr\u017eavanje sveobuhvatnog doga\u0111aja pod nazivom &#8222;Marijupolj. O\u017eivljavanje posle rata&#8220;, \u0161to bi govorilo o &#8222;hajdu\u010dkom danu&#8220; grada pod ruskom okupacijom?<\/p>\n<p>U zemljama Evropske unije, uklju\u010duju\u0107i Italiju, Rusiju, ili bolje re\u010deno njene specijalne slu\u017ebe, stvorila je gomilu organizacija koje su promovisale interese Kremlja pod maskom me\u0111uetni\u010dke kulturne saradnje. Jedna od njih, Udru\u017eenje kulture Rusija Emilija Romagna, zapravo je organizovala tu izlo\u017ebu. Veoma zna\u010dajna je objava na Fejsbuku sa pozivom na ovaj doga\u0111aj, napisana na ruskom i italijanskom jeziku. Citirajmo jednu re\u010denicu iz nje, bi\u0107e dovoljno da razumemo cilj organizatora: &#8222;Marijupolj. Grad-simbol narodnog ustanka u Donbasu protiv kijevske hunte, grad-mu\u010denik gangsterske okupacije, koja je trajala osam godina, danas prolazi kroz brz proces restauracije pod pokroviteljstvom institucija Ruske Federacije i postao je sastavni deo toga.&#8220;<\/p>\n<p>Pa, sve je jasno sa agentima Kremlja o uticaju, te\u0161ko da treba o\u010dekivati bilo \u0161ta drugo od njih, jer oni, kako ka\u017eu, glupo rade svoj prljavi posao. Ali \u0161ta su lokalne vlasti uradile kada su dale dozvolu hu\u0161ka\u010dima da odr\u017ee doga\u0111aj u svom gradu koji ima za cilj opravdavanje brutalne agresije, masovna ubistva civila i uni\u0161tenje grada koji cveta na obali Azovskog mora? \u0160ta je gradona\u010delnik Modene, predstavnik Demokratske partije Italije levog centra, \u0110an-Karlo Mucareli, pomislio u sebi?<\/p>\n<p>Pretpostavimo da je u po\u010detku samo pogre\u0161io, propustio provokaciju Kremlja tokom napornog rutinskog rada. Ali onda, skoro mesec dana, zakucavali su ga predstavnici ukrajinske dijaspore u zemlji, i ukrajinski ambasadori, i \u010disto italijanske javne organizacije, i kona\u010dno \u010dlanovi njegove stranke. Treba odmah napomenuti da je Demokratska stranka sasvim pristojna politi\u010dka snaga. Na primer, Liga ili Pokret pet zvezdica nisu bili samo prijatelji sa Putinom, ve\u0107 su se \u010dak i hvalili tim prijateljstvom i poku\u0161ali da ga iskoriste u italijanskom izbornom procesu. Naravno, sada \u010dak i oni poku\u0161avaju da se operu od ove prljave pro\u0161losti. Me\u0111utim, demokrate se, sre\u0107om, nikada nisu diskreditovale vezama Kremlja. Italijanska demokratska poslanica Lia Kvartapel, u kontekstu priprema za skandaloznu izlo\u017ebu u Modeni, napisala je ljutiti tvit u kojem je upozorila na &#8222;kulturnu ofanzivu pro-Putinovih udru\u017eenja&#8220;. &#8222;Italija je na strani slobode Ukrajine&#8220;, uverava ona.<\/p>\n<p>Za\u0161to se onda cenjeni senjor \u0110an-Karlo Mucareli opirao glasu zdravog razuma nekoliko nedelja i nije se usudio da otka\u017ee planirani doga\u0111aj? Pretpostavljam da bi razlog za to mogla da bude preterano \u0161iroko protuma\u010dena politika otkazivanja kulture, koju su Ukrajinci po\u010deli da vode protiv Rusa jo\u0161 od invazije velikih razmera. Odmah bih \u017eeleo da naumim: zala\u017eem se za otkazivanje pro-Putinovih Rusa. \u0160tavi\u0161e, smatram da je to korisna i neophodna stvar. Ali ja se zala\u017eem samo za mudro, selektivno otkazivanje, i nikako neselektivno.<\/p>\n<p>Da li je ruska operska diva Ana Netrebko zaslu\u017eila da bude ka\u017enjena? Naravno, bar za njegovu turneju po okupiranim teritorijama Donbasa. Dirigent Valerij Georgijev, koji podr\u017eava hu\u0161ka\u010de u ruskoj vladi, tako\u0111e je dostojan otkazivanja. Bilo je apsolutno fer otkazati turneju pozori\u0161ta Lenkom u Izraelu, koje je, kao znak podr\u0161ke ratu, zalepilo te\u0161ko slovo Z na svoju fasadu.<\/p>\n<p>Ali postoje i drugi ruski umetnici i javne li\u010dnosti koji su se jasno izjasnili protiv Putina i njegovog rata agresije. \u0160tavi\u0161e, oni \u010dak organizuju skupove protiv Kremlja u inostranstvu, prikupljaju\u0107i novac za humanitarnu pomo\u0107 Ukrajini i ukrajinskim izbeglicama. Me\u0111utim, mnogi od njih nisu po\u0161te\u0111eni &#8222;svetog&#8220; ukrajinskog otkazivanja.<\/p>\n<p>Setimo se bar kako su \u017eestoke ukrajinske patriote napale pisca Mihaila \u0160i\u0161kina, a u isto vreme ju je dobio Jurij Andruhovi\u010d, koji je dozvolio sebi da pristane na zajedni\u010dki nastup sa njim. Da, \u0160i\u0161kin se formalno mo\u017ee nazvati &#8222;Rusom&#8220;, ali on ve\u0107 du\u017ee vreme \u017eivi u \u0160vajcarskoj. I \u0161to je najva\u017enije, on je aktivan kriti\u010dar Putinovog re\u017eima. Dovoljno je pomenuti \u0160i\u0161kinu inicijativu da se Rusiji uskrati pravo da bude doma\u0107in Svetskog prvenstva FIFA 2018. Me\u0111utim, to ga nije spasilo &#8222;pravednog besa&#8220; Ukrajinaca.<\/p>\n<p>Podsetimo se ukrajinskih napada na novinarku, pisca i LGBT aktivistkinju Ma\u0161u Gessen, ro\u0111enu u Rusiji. Mada bi \u010dak i nazivanje nje Ruskinja bilo nategnuto. Na kraju sve, ro\u0111ena je u jevrejskoj porodici i nije \u017eivela u Rusiji vi\u0161e od deset godina. Ali glavna stvar nije ovo, ve\u0107 \u010dinjenica da je Ma\u0161a Gessen aktivan kriti\u010dar re\u017eima Kremlja i Vladimir Putin li\u010dno. Njene najprodavanije knjige &#8222;\u010covek bez lica: Neverovatan uspon Vladimira Putina&#8220;, &#8222;Re\u010di razbijaju cement: Strasti Pussy Riot&#8220;, &#8222;Budu\u0107nost je istorija: Kako je totalitarizam povratio Rusiju&#8220; i tako dalje. \u0160tavi\u0161e, svi su prvobitno napisani na engleskom.<\/p>\n<p>Korisnici ukrajinskih dru\u0161tvenih mre\u017ea bacaju blato na ruskog opozicionog pisca Borisa Akunina (Grigorij \u010ckhartyshvili) samo zato \u0161to je Rus. Mada, opet: veoma relativan Rus, koji tako\u0111e \u017eivi u izgnanstvu ve\u0107 du\u017ee vreme. U me\u0111uvremenu, u inostranstvu, sa svojim knjigama i \u010dlancima, vodi te\u0161ku borbu protiv Putina i njegovih drugova. Pored toga, organizuje prikupljanje sredstava za ukrajinske izbeglice.<\/p>\n<p>Da, mnogo tvrdnji se mo\u017ee izneti protiv tih osoba i drugih ruskih politi\u010dkih emigranata, ako \u017eelite. Ne pozdravljaju se sa &#8222;Slavom Ukrajini&#8220;, ne doniraju ukrajinskoj vojsci (mada neki to rade), ne \u017eele da se Rusija sru\u0161i, a \u010dak ni (kakav u\u017eas) ne planiraju da se odru svoje ruske kulturne ba\u0161tine. Ali da li je neophodno naterati ih da urade sve ovo? Zar nije dovoljno \u0161to su, bar za sada, postali na\u0161i povremeni saveznici, neprijatelji na\u0161ih neprijatelja? Li\u010dno, to mi je dovoljno.<\/p>\n<p>Otkazivanje \u010desto potpada pod nemilosrdne ukrajinske Ukrajince. I oni na koje smo do skoro bili ponosni i kojima smo se divili. Ve\u0107 sam pomenuo Andrukhovycha. Podsetimo se i skandala sa dirigentkinjom Oksanom Liniv, kada su ukrajinske \u0111ingoisti\u010dke patriote organizovale peticiju da je li\u0161e titule po\u010dasnog ambasadora Lviva zbog saradnje sa ruskim izvo\u0111a\u010dima i zbog izvo\u0111enja dela ruskih autora. Oksana Liniv, koju smo donedavno bili spremni da nosimo u naru\u010dju za njen uspeh na svetskim muzi\u010dkim mestima, iznenada je postala izdajica, jer je pozvala ruske umetnike da sara\u0111uju. Ali koje? Samo oni koji su osudili Putinov zlo\u010dinac.<\/p>\n<p>A gospo\u0111a Liniv nije uklonila dela Pjotra \u010cajkovskog iz svog programa. Da li je to zlo\u0438in? Za \u0111ingoisti\u010dke patriote \u2013 da, za ceo svet \u2013 uop\u0161te ne. Sla\u017eem se sa onima koji tvrde da glavni muzi\u010dki univerzitet Ukrajine ne bi trebalo da nosi ime \u010cajkovskog. Hvala Bogu, imamo dovoljno na\u0161ih svetski poznatih kompozitora. Me\u0111utim, zabrana izvo\u0111enja njegovih dela je o\u010digledno previ\u0161e. Za zapadni svet, melodija sa baleta &#8222;Krcko Ora\u0161\u010di\u0107&#8220; postala je sastavni muzi\u010dki element bo\u017ei\u0107nog praznika. Otprilike kao &#8222;Shchedryk&#8220; od Mykole Leontovych. A kada treba da nagovestite balet jednom frazom, to \u0107e svakako biti motiv iz Labudovog jezera, i ceo svet \u0107e razumeti ovaj nagove\u0161taj.<\/p>\n<p>Ali ono \u0161to niko u civilizovanom svetu ne\u0107e razumeti je na\u0161a tvrdoglava namera da se borimo protiv toga. U najboljem slu\u010daju, oni \u0107e to do\u017eiveti kao psiholo\u0161ku traumu izazvanu ratom. U najgorem slu\u010daju, to su latentne manifestacije nacizma, jer ruska propaganda poku\u0161ava da zakuca u ceo svet.<\/p>\n<p>S obzirom na gore navedeno, smatram da je apsolutno pogre\u0161no i \u010dak \u0161tetno za prvu damu Ukrajine, Olenu Zelensku, da odbije poziv da prisustvuje govoru predsednika D\u017eoa Bajdena u Kongresu jer bi ona morao da sedi pored Navaljne udovice. Dozvolite mi da objasnim svoj stav. Prvo, ovih dana u Kapitolu se re\u0161ava izuzetno va\u017eno pitanje za Ukrajinu, zapravo, egzistencijalno pitanje za Ukrajinu: da li \u0107emo dobiti veliki paket ameri\u010dke pomo\u0107i. SAD su jedina zemlja sposobna da osigura na\u0161u pobedu. Zato nije vreme da se pretvarate da ste uvre\u0111eno dete. Drugo, Julija Navalna je upravo izgubila mu\u017ea, tako da bi \u010disto ljudski gest saose\u0107anja koji bi g\u0111ica Zelenska izrazila bio veoma prikladan i bio bi izuzetno pozitivno primljen \u0161irom sveta. Tre\u0107e, ubistvo Navaljnog u ruskoj kaznenoj koloniji jo\u0161 jednom je mobilisalo Zapad protiv Moskve, koja je ve\u0107 bila opu\u0161tena i spremala se da se pomiri sa Kremljom. I bio bi greh ne iskoristiti ovaj trenutak, pokazati da smo i mi izuzetno ogor\u010deni ovim zlo\u010dinom, koji, naravno, visi na Putinovoj savesti.<\/p>\n<p>Ali Na\u017ealost, protra\u0107ili smo \u0161ansu. I svet \u0107e opet re\u0107i: ovi Ukrajinci, oni imaju neku vrstu nacionalisti\u010dke paranoje, po\u0161to se distanciraju \u010dak i od onih Rusa koji su Putinovi krvni neprijatelji.<\/p>\n<p>I u kontekstu Navaljne smrti, vratimo se temi sa kojom je ovaj \u010dlanak po\u010deo \u2013 dodelu Oskara. A nagrada Ameri\u010dke akademije za filmsku umetnost i nauku tako\u0111e nije bila bez skandala sa ukrajinskim ukusom. Iz skra\u0107ene me\u0111unarodne TV verzije ceremonije Dodele Oskara 2024. godine, trenutak dodele nagrada tvorcima filma &#8222;20 dana u Marijupolju&#8220; je ise\u010den. Stoga je veoma uvredljivo da gledaoci ove TV verzije ne\u0107e \u010duti zaista prodoran i mo\u0107an govor reditelja filma Mstislava \u010cernova. Posebno, ove re\u010di:<\/p>\n<p>&#8222;Velika mi je \u010dast \u0161to stojim na ovoj velikoj sceni. Ja sam verovatno prvi koji bi voleo ovaj nagra\u0111ivani film koji nikada nisam morao da snimim. I tako da Rusija nikada ne napadne Ukrajinu i ne okupira na\u0161e gradove. Dao bih sve ovo da Rusija ne ubije desetine hiljada mojih sugra\u0111ana. Dao bih sve ovo da oslobodim sve ratne zarobljenike, sve borce koji su branili svoju zemlju, sve civile koje sada mu\u010di Rusija. Ali ne mogu da promenim istoriju, pro\u0161lost.&#8220;<\/p>\n<p>To je stvarno veoma uvredljivo. Pogotovo zato \u0161to nismo zaboravili pro\u0161logodi\u0161njeg dobitnika Oskara u kategoriji dokumentarnih filmova. Film &#8222;Navaljni&#8220; je tada pobedio. I iz nekog razloga, pominjanje toga nije ise\u010deno iz abridged internacionalne TV verzije.<\/p>\n<p>Ali \u010dim uvreda pro\u0111e, vredi razmi\u0161ljati: za\u0161to &#8222;Navaljni&#8220; nije ise\u010den pro\u0161le godine? Mo\u017eda zato \u0161to, uprkos svim na\u0161im promotivnim naporima, tema o Rusiji, na\u017ealost, i dalje vi\u0161e odjekuje u svetu nego Ukrajina. Moramo se kona\u010dno osloboditi iluzije da je zbog rata svet po\u010deo da se vrti oko nas, a Rusija je po\u010dela da se do\u017eivljava kao neosporno zlo. Stoga je izuzetno \u0161tetno odbaciti dodatne saveznike. \u0418ak i one situacione. \u0418ak i ako su Rusi. Ako pobedimo Putinov re\u017eim, po\u010de\u0107emo da uvi\u0440amo gde se ruski liberal zavr\u0459ava i po\u0438inje &#8222;krimski sendvi\u0438&#8220;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ove nedelje, Ukrajinci su imali razlog da glasno slave. Pa, relativno glasno, rat se i dalje nastavlja. Me\u0111utim, prvi put u skoro vekovnoj istoriji najpresti\u017enije svetske filmske nagrade Oskar, ukrajinski film je osvojio. Bez obzira da je dokumentarac. A mo\u017eda i bolje, \u0161to dokumentarni film, jer film &#8222;20 dana u Marijupolju&#8220; nije fikcija, to je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23771,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-23770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23770"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23770\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}