{"id":21891,"date":"2024-01-08T19:00:07","date_gmt":"2024-01-08T18:00:07","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2024-01-gde-je-granica-kritike-vlasti\/"},"modified":"2024-01-08T19:00:07","modified_gmt":"2024-01-08T18:00:07","slug":"gde-je-granica-kritike-vlasti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2024-01-gde-je-granica-kritike-vlasti\/","title":{"rendered":"Gde je granica kritike vlasti"},"content":{"rendered":"<p align=\"left\" style=\"text-align:left\">Krajem 2023. godine sociolozi su zabele\u017eili jasan silazni trend u rejtingu aktuelne ukrajinske vlade. Pad poverenja u predsednika, vladu, parlament i ve\u0107inu institucija odvija se u pozadini neuspe\u0161ne kontraofanzivne, problema sa spoljnom finansijskom pomo\u0107i i \u017eestokih rasprava oko mobilizacije. Ukrajinci imaju dobre razloge da budu kriti\u010dni prema radu vlade. Previ\u0161e je pitanja koja treba re\u0161iti i pristupi radikalno promenjeni. Me\u0111utim, posle talasa nezadovoljstva, va\u017eno je ne pre\u0107i opasnu granicu preko koje po\u010dinju nekontrolisani procesi koji ugro\u017eavaju ukrajinsku dr\u017eavnost.<\/p>\n<p>Rezultati decembarskog istra\u017eivanja KIIS-a <a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/kiis.com.ua\/?lang=ukr&amp;cat=reports&amp;id=1335&amp;page=1\">Potvrdite<\/a> promene javnog ose\u0107anja u Ukrajini. U pore\u0111enju sa decembrom 2022. godine, sve je ve\u0107i kriti\u010dki odnos prema radu vlasti. Udeo onih koji veruju Verkhovna Rada smanjen je sa 35 na 15 odsto, a udeo onih koji ne veruju pove\u0107an je sa 34 na 61 odsto. Poverenje u vladu smanjilo se sa 52 na 26 odsto, nepoverenje se pove\u0107alo sa 19 na 44 odsto. Predsednik Volodymyr Zelensky je do sada odr\u017eavao pozitivan balans poverenja. Me\u0111utim, on nije bio po\u0161te\u0111en talasa razo\u010darenja javnosti. Trenutno 62 odsto veruje \u0161efu dr\u017eave, a 18 odsto mu ne veruje. U decembru 2022. godine 84 odsto je verovalo predsedniku, pet odsto mu nije verovalo. Analiti\u010dari predvi\u0111aju da \u0107e poverenje u predsednika nastaviti da pada.<\/p>\n<p>Za\u0161to Su Ukrajinci sve kriti\u010dniji prema radu vlade? Obja\u0161njenje da je to posledica uticaja ruskih informativnih i psiholo\u0161kih operacija osmi\u0161ljenih da destabilizuju situaciju u dr\u017eavi deluje logi\u010dno. Me\u0111utim, to uglavnom ne odra\u017eava stvarnost. Naravno, Kremlj radi na seju sumnje u sposobnost Ukrajine da se efikasno odupre invaziji ruske vojske. Moskva tako\u0111e \u0161iri la\u017ene i la\u017ene signale zapadnoj publici. Kremlj \u0107e mo\u017eda poku\u0161ati da manipuli\u0161e raspolo\u017eenjem u Ukrajini. Ali ne mora\u0161 da ga \u010dini\u0161 svemo\u0107nim i svemogu\u0107im. Pre svega, postoji mnogo unutra\u0161njih objektivnih razloga za rast nezadovoljstva gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Ukrajinci su navikli da kritikuju bilo koju vladu i tretiraju je sa nepoverenjem. Verovatno, ovo je mentalna osobina na\u0161e nacije, koja dugo nije imala svoju dr\u017eavu. Mnogo je pitanja aktuelnoj vladi. Ali iz nekog razloga, posle talasa kritika, dru\u0161tvo zaboravlja da je i sam izabrao ovu vladu. I, s pravom zameraju\u0107i zvani\u010dnicima za korupciju, neuspelu kadrovsku politiku, suvi\u0161e sporo raspore\u0111ivanje sopstvenog vojno-industrijskog kompleksa, narod zaboravlja da deo odgovornosti le\u017ei na njima.<\/p>\n<p>Ukrajinci su skloni emotivnim ljulja\u0161kama. Vrlo \u010desto se prilikom dono\u0161enja odluka ne oslanjaju na hladnu ra\u010dunicu i analiti\u010dki motivisane zaklju\u010dke, ve\u0107 na kratkoro\u010dni emotivni impuls. Ali emocije nisu inherentno stabilne. Imaju sposobnost da se menjaju i blede. Ili da idemo na suprotno. Kada je osoba vo\u0111ena emocijama, on vidi samo jedan deo stvarnosti. Njeno vi\u0111enje stanja stvari ne obuhvata raznolikost trenutne situacije. Takvom osobom se lako manipuli\u0161e nude\u0107i mu \u010dinjenice koje kao da poja\u010davaju ve\u0107 formiranu, ali povr\u0161nu i jednostranu sliku sveta.<\/p>\n<p>Ista stvar se de\u0161ava i sa Zelenskim sada kao i sa Poro\u0161enkom. Jo\u0161 2014. godine Ukrajinci su izabrali Petro Poro\u0161enka za predsednika, veruju\u0107i u njegovo obe\u0107anje da \u0107e brzo zavr\u0161iti antiteroristi\u010dku operaciju u Donbasu. Naravno, takvo obe\u0107anje je bilo nepravedno prema bira\u010dima. Na kraju svega, \u017eelja Ukrajine da okon\u010da rat sa Rusijom nije dovoljna. Potrebna je \u017eelja druge strane. A Rusija nije imala nameru da okon\u010da neprijateljstva. Putin nije planirao da vrati Krim i okupirane delove Donbasa u Ukrajinu. Naprotiv, planirao je da zauzme nove teritorije. I protiv te pozadine, u dru\u0161tvu su se pro\u0161irile apsurdne glasine da nije toliko Rusija koliko ukrajinska vlada kriva za rat. Ka\u017eu da huksteri profitiraju i da ne \u017eele da postignu mir. Zbog toga, kada su u novembru 2018. godine Rusi zaplenili tri ukrajinska broda u Ker\u010dkom moreuzu, bilo je mnogo onih koji su za ovaj incident okrivili ukrajinske vlasti. Navodno, podmukli Poro\u0161enko je namerno organizovao provokaciju kako ne bi odr\u017eao izbore na kojima bi mogao da izgubi.<\/p>\n<p>Naravno, mnogo je pitanja o petom predsedniku. Ali tu su i pitanja o infantilnom ukrajinskom dru\u0161tvu, koje je iz nekog razloga, u naletu kritika, zaboravilo ko je pravi neprijatelj Ukrajine.<\/p>\n<p>Ukrajinci su 2019. izabrali predsednika Zelenskog, posebno veruju\u0107i u njegova obe\u0107anja da \u0107e okon\u010dati rat u Donbasu u roku od godinu dana. U stvari, \u010dak i sa najve\u0107om \u017eeljom, Zelenski to nije mogao sam da uradi. Jer klju\u0438evi rata i mira le\u045be u Moskvi. Rusija nije promenila svoje planove za Ukrajinu. Njen cilj je uni\u0161tenje ukrajinske dr\u017eave, ukrajinski identitet i povratak Ukrajine u orbitu &#8222;ruskog sveta&#8220;. Me\u0111utim, pre potpune invazije, zna\u010dajan deo dru\u0161tva je iz nekog razloga zaboravio na to. Uklju\u010duju\u0107i ukrajinske vlasti, koje su potcenile rusku pretnju.<\/p>\n<p>S pravom kritikuju\u0107i ukrajinsku vladu danas i zahtevaju\u0107i ve\u0107u efikasnost od nje, nema potrebe da se prelazi opasna linija. U kojoj se kritika pretvara u destruktivnu. Onda je slika pravog neprijatelja sravnjena i zamagljena. Glavni predmet mr\u017enje i nezadovoljstva nije agresor i okupator, ne Rusija, ve\u0107 sopstvena vlada. Ovo mo\u017ee imati veoma lo\u0161e posledice.<\/p>\n<p>Podsetimo se doga\u0111aja od pre 100 godina. U to vreme, Ukrajinci su tako\u0111e bili veoma sumnji\u010davi prema svojoj vladi. Ukrajinska vlada u doba nacionalnoooslobodila\u010dke borbe bila je zaista neefikasna, nespretna i slaba. Ali to je bila sopstvena mo\u0436. I da je ukrajinska dr\u017eavnost sa\u010duvana po\u010detkom dvadesetog veka, bilo bi mogu\u0107e promeniti lidere. Izaberi druge. Ili da ga nateram da evoluira i razvija se. Ali to se nije desilo.<\/p>\n<p>Tokom nacionalne oslobodila\u010dke borbe 1917-1920, najmanje nekoliko miliona Ukrajinaca imalo je vojno iskustvo. Godine 1914. mobilisane su za slu\u017ebu od strane ruskog i austrougarskog carstva i u\u010destvovale su u Prvom svetskom ratu. Tada se oko 5 miliona Ukrajinaca borilo za strane dr\u017eave i strane interese, ubijaju\u0107i, posebno, jedni druge. Me\u0111utim, kada se, nekoliko godina kasnije, pojavila istorijska prilika da se obnovi ukrajinska nezavisnost, od ove vi\u0161emilionske vojske nije ostalo gotovo ni\u0161ta.<\/p>\n<p>U narednim godinama, Ukrajinci uglavnom nisu aktivno podr\u017eavali ukrajinske vlasti i nisu \u017eeleli da se masovno mobili\u0161u u odbrani UPR-a. Vi\u0161e ih je zabrinulo takvo pitanje kao \u0161to je raspodela zemlji\u0161ta stanodavaca nego formiranje i za\u0161tita sopstvene dr\u017eave. Iako je ukrajinska nacija od 1917. bila prili\u010dno brojna i brojala je do 35-40 miliona ljudi, veli\u010dina ukrajinske vojske bila je jedna od najmanjih me\u0111u dr\u017eavama Evrope u to vreme. Ne vi\u0161e od nekoliko desetina hiljada ljudi redovno se borilo u trupama Ukrajinske Narodne Republike. Naravno, sa toliko vojnika, bilo je nerealno odr\u017eati nezavisnost. Istovremeno, u prvoj polovini 1919. bolj\u0161evici su uspeli da mobili\u0161u do 185.000 vojnika u takozvanu &#8222;ukrajinsku sovjetsku vojsku&#8220;. Osoba. Neprijatelji Ukrajine nisu se stideli potpune mobilizacije ukrajinskog stanovni\u0161tva. I nisu obra\u0107ali pa\u017enju na njegovu \u017eelju ili nespremnost da u\u010destvuje u neprijateljstvima.<\/p>\n<p>Tu\u017ena istina ne le\u017ei samo u \u010dinjenici da su Centralna Rada ili Direktorijum pokazali lo\u0161u efikasnost u razvoju dr\u017eavnog aparata. Ali i u \u010dinjenici da je ve\u0107ina od vi\u0161e miliona Ukrajinaca radije \u010dekala i da nije aktivno u\u010destvovala u borbi za nacionalno oslobo\u0111enje. Ali posle gubitka nezavisnosti, niko zapravo nije pitao Ukrajince o njihovim \u017eeljama, snovima ili interesima. Tada su milioni Ukrajinaca postali \u017ertve gladi i represije. Zato, kada danas kritikujemo vlasti, moramo da se setimo ko je glavni neprijatelj Ukrajine. Po\u0161to su izgubili nezavisnost, ne\u0107e biti nikoga da kritikuje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krajem 2023. godine sociolozi su zabele\u017eili jasan silazni trend u rejtingu aktuelne ukrajinske vlade. Pad poverenja u predsednika, vladu, parlament i ve\u0107inu institucija odvija se u pozadini neuspe\u0161ne kontraofanzivne, problema sa spoljnom finansijskom pomo\u0107i i \u017eestokih rasprava oko mobilizacije. Ukrajinci imaju dobre razloge da budu kriti\u010dni prema radu vlade. Previ\u0161e je pitanja koja treba re\u0161iti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21892,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[1608,111,2910,2791,1516,1424,7,2911],"class_list":["post-21891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-glavne-vesti","tag-istorija-ukrajine","tag-oslobodilacki-pokret","tag-petro-gerasimenko","tag-politicki-rejting","tag-prvi-svetski-rat","tag-rusko-ukrajinski-rat","tag-sociologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21891"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21891\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}