{"id":18817,"date":"2023-09-11T19:03:03","date_gmt":"2023-09-11T17:03:03","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2023-09-odbijanje-papstva\/"},"modified":"2023-09-11T19:03:03","modified_gmt":"2023-09-11T17:03:03","slug":"odbijanje-papstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2023-09-odbijanje-papstva\/","title":{"rendered":"Odbijanje papstva"},"content":{"rendered":"<p align=\"left\">Istorija papstva je puna padova i padova. Periodi uspona Svete Stolice i mo\u0107i i snage naizmeni\u010dno su se menjali periodima \u0161okantnog pada uticaja, te\u017eine i moralnog autoriteta. Postoji svaki razlog da se potvrdi da sada pro\u017eivljavamo novu eru krize papstva. A papa Franja personifikuje dolazak ovog doba.<\/p>\n<p align=\"left\">Potpuna agresija Rusije na Ukrajinu izazvala je ozbiljna geopoliti\u010dka previranja. Do\u0161lo je do podele sveta na one koji o\u0161tro osu\u0111uju Rusiju za rat agresije, i na one koji je tretiraju blago i &#8222;sa razumevanjem&#8220;, poku\u0161avaju\u0107i da opravdaju agresora. Postoje i dr\u017eave koje direktno ili indirektno poma\u017eu Kremlju. To je paradoks, ali \u010dinjenica: u 21. veku svet ne mo\u017ee da se ujedini oko ideje osude imperijalisti\u010dkog rata agresije i privo\u0111enja agresora pravdi. Posebno mesto na ovoj \u010dudnoj i cini\u010dnoj geopoliti\u010dkoj \u0161ahovskoj tabli zauzima polo\u017eaj Vatikana.<\/p>\n<div id=\"videoAdvWrapper1570643\"><\/div>\n<p align=\"left\">Od samog po\u010detka ruske invazije, polo\u017eaj Svete Stolice bio je pun protivre\u010dnosti i protivre\u010dnosti. Re\u010di podr\u0161ke Ukrajini i osuda rata agresije tesno su isprepletene optu\u017ebama protiv NATO-a, koji je svojim lave\u017eom isprovocirao Moskvu. Bilo je pritu\u017ebi da se ukrajinske izbeglice bolje tretiraju u Evropi od migranata iz Afrike i Azije. Fransisova opsesivna \u017eelja da prona\u0111e &#8222;dobre Ruse&#8220; i zajedni\u010dke verske povorke u organizaciji Svete stolice sa ukrajinskim i ruskim gra\u0111anima zamaglila je liniju izme\u0111u \u017ertve i agresora. Papini mirovni napori izgledali su neukusno i doveli su u pitanje njegovu sposobnost da sagleda stvarnost kakva jeste. Periodi\u010dna razmi\u0161ljanja o &#8222;velikoj ruskoj kulturi, nasle\u0111u i istoriji&#8220; bila su sli\u010dna poku\u0161ajima da se ispere reputacija agresora u o\u010dima civilizovanog sveta. Apeli Bogu kao \u0161to su &#8222;rasvetliti Ruse&#8220; i &#8222;bra\u0107i, vlastima Ruske Federacije&#8220; sa zahtevom da se obnovi dogovor o \u017eitu do\u017eivljeni su pre kao apel mra\u010dnim silama i spoznaja sa zlom.<\/p>\n<p align=\"left\">Fransisov govor u\u010desnicima X Sveruske dane katoli\u010dke omladine u Sankt Peterburgu 25. avgusta napravio je poseban odjek. Izgleda da je pontifik postavio cilj da podigne moral agresora, koji je donekle pao posle godinu i po dana velikog rata protiv Ukrajine. Papa je odlu\u010dio da apeluje na imperijalisti\u010dku istoriju Moskve, veli\u010daju\u0107i pobede i dostignu\u0107a ruskog imperijalizma. On je apelovao da se ne zaboravi da su &#8222;oni potomci velike Rusije&#8220;. Fransis je tako\u0111e pomenuo Pitera I i Ketrin II, osniva\u010de i tvorce Ruske imperije. I apelovao je na Ruse sa zahtevom &#8222;da se nikada ne odrekne ovog nasle\u0111a velike majke Rusije&#8220;. Zapravo, papa je zvani\u010dno blagoslovio ruski imperijalizam demonstriraju\u0107i duboko neznanje istorije i pljuju\u0107i u lice krvare\u0107e ukrajinske nacije koja vodi rat protiv sada\u0161njih potomaka Petra I i Ketrin Druge.<\/p>\n<p align=\"left\">Zarad pravde mora se re\u0107i da je Vatikan vi\u0161e puta izrazio re\u010di podr\u0161ke ukrajinskom narodu i osudio rusku agresiju. \u0418ak i jednom upore\u0440uju\u0436i ga sa nacistom. U govorima pontifikata bilo je i pominjanja onih &#8222;koji pro\u017ediru svoje kom\u0161ije&#8220;. Ali to nije dovoljno da se ne vidi objektivna realnost: Vatikanu nedostaje holisti\u010dka vizija sveta, razumevanje istine, granica izme\u0111u dobra i zla, \u017ertva i agresor.<\/p>\n<p align=\"left\">Savremeni Vatikan vidi svet kroz levi\u010darske postmoderne nao\u010dare, gde je sve relativno. Ne postoji istina. Koncepti dobra i zla su zamagljeni. U ovom sistemu pogleda na svet postoji i predrasuda prema zapadnoj civilizaciji i njenim dostignu\u0107ima. Neverica u vrednosti i ideje koje su nekada postale temelj evropske mo\u0107i. Poku\u0161aji da se odbaci klasi\u010dno istorijsko nasle\u0111e. Otuda pontifikove re\u010di o manifestacijama rasizma u odnosu na Ukrajince protiv pozadine odnosa Evropljana prema ilegalnim migrantima iz Azije i Afrike. U toj koncepciji pogleda na svet, Rusija tako\u0111e podsvesno delimi\u010dno do\u017eivljava Vatikan kao \u017ertvu &#8222;lo\u0161eg Zapada&#8220;.<\/p>\n<p align=\"left\">U jednom trenutku, pape su bile organizatori krsta\u0161kih ratova protiv nevernika. Vojne operacije Krsta\u0161a na Bliskom istoku odavno nisu do\u017eivljavane kao ne\u0161to izuzetno samo, herojsko i hrabro. Ali iz nekog razloga, moderni Vatikan demonstrira svoje divljenje spoljnim silama koje su nekada pretile hri\u0161\u0107anskoj civilizaciji i donele stra\u0161no uni\u0161tenje i ubistvo miliona ljudi. 2. septembra, papa Franja je pozvao na &#8222;mongolski mir&#8220; na Zemlji. Tokom sastanka sa mongolskim predsednikom Ukhnaagiinom Khurelsukhom u Ulanbaataru, Fransis je pohvalio tradiciju zemlje koja datira iz Mongolskog carstva. &#8222;\u010cinjenica da je carstvo bilo u stanju da dr\u017ei tako daleke i raznovrsne zemlje vekovima svedo\u010di o neverovatnoj sposobnosti va\u0161ih predaka da vide izuzetne kvalitete naroda koji su \u017eiveli na ovoj ogromnoj teritoriji, i da te kvalitete stave u slu\u017ebu zajedni\u010dkog razvoja. Ovaj model treba ceniti i&#8220;Da bi se spre\u010dila upotreba ovog dana i starosti&#8220;, rekao je pontifik.<\/p>\n<p align=\"left\">Te\u0161ko je re\u0107i \u0161ta je \u0161ef Svete stolice podrazumevao uvo\u0111enjem &#8222;mongolskog modela&#8220;. Mongolska vojska je tokom svojih agresivnih kampanja u 13. veku osvojila stotine gradova i sela i ubila milione ljudi. Istori\u010dari procenjuju da je oko 11 odsto svetske populacije zbrisano tokom ili neposredno posle mongolske invazije. Ukupan broj \u017ertava mongolskog upada procenjuje se na oko 38 do 60 miliona ljudi u Evroaziji.<\/p>\n<p align=\"left\">Zlo\u010dini koje su po\u010dinili Mongoli u\u017easnuli su svedoke tog vremena, naviknute na ratove i okrutnost. Teror i masovno istrebljenje svakoga ko im se suprotstavio bila je uobi\u010dajena mongolska taktika. Ako je neprijatelj odbio da se podvrgne, Mongoli su koristili strategiju totalnog rata. Uspeh mongolskih invazija zavisio je u velikoj meri od sposobnosti sejanja straha. Osniva\u010d Mongolskog carstva, D\u017eingis Kan, ve\u017ebao je masovno ubistvo mu\u0161karaca i de\u010daka osvojene zemlje, bez obzira da li su bili ratnici ili civili.<\/p>\n<p align=\"left\">Mongolska kampanja u severnoj Kini, centralnoj Aziji, isto\u010dnoj Evropi i na Bliskom istoku izazvala je zna\u010dajno uni\u0161tenje. Gradovi koji su cvetali bili su razoreni. Civilizacije i dobro utvr\u0111eni sistemi za navodnjavanje su opali. Uni\u0161ten je veliki broj kulturnih vrednosti, zgrada i biblioteka. Osvajanja Mongola izazvala su glad i vratila pokorne narode mnogo vekova unazad u civilizacijski razvoj.<\/p>\n<p align=\"left\">Pored toga, vredi pomenuti negativan uticaj koji je mongolska invazija imala na zemlje moderne Ukrajine-Rusa. U prvoj polovini 13. veka na teritoriji Ukrajine postojala je tendencija da se postepeno prevazi\u0111e feudalna fragmentacija i formira jedinstvena centralizovana dr\u017eava. Vode\u0107a uloga u ovom procesu pripadala je kne\u017eevini Galicija-Volin. Uo\u010di kampanje Batu Kana, princ Danylo od Galicije anektirao je Kijev na svoju imovinu. Me\u0111utim, njegovi planovi za izgradnju dr\u017eave nisu bili predodre\u0111eni da se ostvare. U decembru 1240, glavni grad Rusije je osvojen i razoren od strane mongolskih osvaja\u010da. Tada je, prema raznim procenama, u Kijevu \u017eivelo od 30 do 50 hiljada ljudi. Osoba. Me\u0111utim, posle masakra koji su po\u010dinile mongolsko-tatar horde, ostalo je jo\u0161 samo nekoliko hiljada ljudi da \u017eivi u prestonici. Kijev je uspeo da obnovi pre-Mongolsku populaciju samo u XVIII veku. Dr\u017eava Galicija-Volejn tako\u0111e je pretrpela zna\u010dajan udarac. Mo\u045bda je to bio razlog gubitka nezavisnosti 100 godina kasnije.<\/p>\n<p align=\"left\">Zanimljivo je da pape tog vremena nisu smatrale Mongolsko carstvo uzorom i primerom saradnje osvojenog naroda i planirale su da organizuju krsta\u0161ki rat protiv Mongola. U okviru ovih diplomatskih inicijativa Vatikan je aktivno pregovarao sa Danilo Galitski. Na\u017ealost, drugi evropski monarsi nisu pokazali odgovaraju\u0107u \u017eelju da se suprotstave Mongol-Tatarima. Svako je imao svoje interese. Danijelovi poku\u0161aji da deluje nezavisno protiv brojnog neprijatelja zavr\u0161ili su neuspehom.<\/p>\n<p align=\"left\">\u010cini se da je savremeni Vatikan spreman da opravda ili ignori\u0161e zlo\u010dine, pod uslovom da ih nisu po\u010dinili imigranti iz klasi\u010dne Evrope. U svojoj opsesivnoj \u017eelji da stigmatizuje kolonijalno nasle\u0111e i beli rasizam, Sveta Stolica je izgubila moralni kompas, svoje principe i istorijsku istinu. Nije iznena\u0111uju\u0107e da se krvave, brutalne imperije poput Mongolske ili Ruske imperije najavljuju kao zadivljuju\u0107i modeli razvoja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istorija papstva je puna padova i padova. Periodi uspona Svete Stolice i mo\u0107i i snage naizmeni\u010dno su se menjali periodima \u0161okantnog pada uticaja, te\u017eine i moralnog autoriteta. Postoji svaki razlog da se potvrdi da sada pro\u017eivljavamo novu eru krize papstva. A papa Franja personifikuje dolazak ovog doba. Potpuna agresija Rusije na Ukrajinu izazvala je ozbiljna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":18818,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[1608,1006,2388,20,8,1954,1004,179],"class_list":["post-18817","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-glavne-vesti","tag-papa-franja","tag-peter-gerasimenko","tag-ratni-zlocini-rusije","tag-rusija","tag-ruso-ukrajinski-rat","tag-vatikan","tag-vladimir-putin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18817"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18817\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}