{"id":15089,"date":"2023-05-17T19:03:02","date_gmt":"2023-05-17T17:03:02","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2023-05-gruzijska-lekcija-iz-posleratne-ukrajine\/"},"modified":"2023-05-17T19:03:02","modified_gmt":"2023-05-17T17:03:02","slug":"gruzijska-lekcija-iz-posleratne-ukrajine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2023-05-gruzijska-lekcija-iz-posleratne-ukrajine\/","title":{"rendered":"Gruzijska lekcija iz posleratne Ukrajine"},"content":{"rendered":"<p>Ruski diktator Vladimir Putin je pro\u0161le nedelje preduzeo sna\u017ean korak koji \u0107e dugoro\u010dno pogoditi te\u017enje evropske integracije jednog dela gruzijskog dru\u0161tva. Putin je ukinuo vizni re\u017eim za dr\u017eavljane Gruzije, a tako\u0111e je ukinuo zabranu putni\u010dkih letova sa ovom ju\u017eno-kavkaskom zemljom. Da bismo razumeli situaciju: vizni re\u017eim izme\u0111u Rusije i Gruzije uveden je 2000. godine, a 2012. samo \u010detiri godine posle &#8222;rata 08.08.08&#8220;, tada\u0161nji predsednik Gruzije Mihail Saka\u0161vili ukinuo je vize Rusima. Rusija nije preduzmela takav korak.<\/p>\n<p>Dobro ste razumeli \u2013 nije agresor bio taj koji je otkazao vize za \u017ertvu kao nadoknadu za svoj zlo\u010din, ve\u0107 je naprotiv, zemlja \u017ertva dozvolila predstavnicima agresorske zemlje da u\u0111u na njenu teritoriju bez izdavanja viza. A sada, na vrhuncu rata u Ukrajini, Putin se smiluje Gruzijcima.<\/p>\n<div id=\"videoAdvWrapper1563696\"><\/div>\n<p>U samoj ju\u017enokandijskoj zemlji vlasti su ovu vest do\u017eivljavale pozitivno, jedina koja je direktno Putinovu odluku nazvala provokacijom bila je predsednica Salome Zourabishvili. Mi\u0161ljenja u dru\u0161tvu su podeljena: ruski mediji su, naravno, po\u010deli da pi\u0161u o radosti sa kojom su gra\u0111ani Gruzije do\u017eivljavali ukidanje ruskih viza, ali ima i onih koji imaju suprotno mi\u0161ljenje. Generalno gledano, u gruzijskoj politici nema zna\u010dajne negativne reakcije na neo\u010dekivani geopoliti\u010dki potez Kremlja. I to pomalo iznenadilo, a ponekad i zgrozilo Ukrajince. Ka\u017eu, kako je \u2013 Rusija je napala Ukrajinu, a bra\u0107i Gruziji je drago \u0161to im je dozvoljeno da putuju bez viza u tu agresorsku zemlju.<\/p>\n<p>A ovde je vredno setiti se istorije od pre 15 godina. Taman kada su ruske trupe pod formalnom komandom tada\u0161njeg vrhovnog komandanta Dmitrija Medvedeva pre\u0161le demarkacione linije u pravcima Abhaza i Ju\u017ene Osetijane i pokrenule &#8222;mirovnu operaciju&#8220;. Podsetimo se reakcija Ukrajinaca na taj rat protiv njihove bra\u0107e Gruzije. A reakcija je bila takva da je \u010din predsednika Viktora Ju\u0161\u010denka, va\u017ean i, ne pla\u0161im se ove re\u010di, herojski, kada je zajedno sa predsednicima Poljske i Balti\u010dkih dr\u017eava odleteo u Tbilisi da podr\u017ei Saka\u0161vilija i Gruzine, pozitivno ga je do\u017eivela manjina doma\u0107eg dru\u0161tva.<\/p>\n<p>I ne samo dru\u0161tvo. Narand\u017easta koalicija, koja je u to vreme \u010dinila malu, ali i dalje ve\u0107inu u Verkhovna Radu, nije glasala za rezoluciju u kojoj je Rusija nazvana agresorom. \u0160tavi\u0161e, ve\u0107i deo ove koalicije, pod kontrolom premijerke Julije Timo\u0161enko, imao je suprotno mi\u0161ljenje po tom pitanju. Na primer, novinari su izvukli iz lidera frakcije bloka Julije Tajmo\u0161enko Ivana Kirjenka priznanje Gruzije kao agresora.<\/p>\n<p>Sama Timo\u0161enko je bila na razgovorima o gasu u Moskvi u tim te\u0161kim danima, gde se kikotala na \u0161ale premijera Vladimira Putina o Saka\u0161viliju. Ukratko, u ukrajinskom dru\u0161tvu nije bilo jedinstva, \u010dak ni u njegovom narand\u017eastom delu. I to uprkos \u010dinjenici da su neki mudri mediji ve\u0107 tada, u avgustu 2008, nedvosmisleno napisali: &#8222;Ukrajina \u0107e biti slede\u0107a&#8220;.<\/p>\n<p>Zbog toga su i ukrajinska politi\u010dka elita pre 15 godina i gruzijska sada izabrale sopstvene ekonomske interese umesto principa i odbrane me\u0111unarodnog prava. I to je tipi\u010dno kako za ove tako i za ove likove (Timo\u0161enko i Ivani\u0161vili), kao i za postsovjetski elitu uop\u0161te.<\/p>\n<p>Ali u ove dve situacije postoji jedna ozbiljna razlika. Reakcija Ukrajinaca \u2013 unutar i izvan parlamenta \u2013 odigrala se pre agresije Rusije na Ukrajinu. Dok se trenutna gruzijska istorija desila posle rata. Naravno, ovaj izgovor je takav \u2013 ali bar ukrajinski politi\u010dari nisu pregazili svoje ubijene, za razliku od gruzijskog. (Podsetite se da je za nekoliko dana koji je trajao &#8222;rat 08.08.08&#8220;, poginulo skoro 200 gruzijski vojnika i vi\u0161e od 200 civila ove zemlje).<\/p>\n<p>Pa, Gruzijci, koji navodno \u017eele da idu u Evropu, ali istovremeno poku\u0161avaju da zarade na &#8222;relokantima&#8220; i redovno glasaju za stranku apsolutno proruske politi\u010darke (i ruskog oligarha) Bid\u017eine Ivani\u0161vili, napravili su svoj izbor. Izbor o kojem Larysa Burakova izgleda mora da napi\u0161e novu knjigu pod nazivom Za\u0161to D\u017eord\u017eija nije uspela. Ukrajina \u0107e morati da izvu\u010de va\u017ean zaklju\u010dak iz sve ove istorije.<\/p>\n<p>Pre ili kasnije, rat koji je Rusija oslobodila protiv na\u0459e dr\u045bavu \u0436e se zavr\u0459iti. A Ruska Federacija \u0107e verovatno ostati unutar svojih trenutnih granica, kao i, verovatno, uz istovremeno odr\u017eavanje trenutne kontrole FSB nad formalnom politi\u010dkom snagom zemlje. A to \u0107e neminovno zna\u010diti da \u0107e Kremlj na neki na\u010din poku\u0161ati da uspostavi odnose sa posleratnim ukrajinskim vlastima. I to ne nu\u017eno da bi se dobilo vreme i prilika da se pripremimo za novi rat \u2013 ve\u0107 bar u cilju vra\u0107anja &#8222;mekog uticaja&#8220; na ukrajinsko dru\u0161tvo i politi\u010dke elite na\u0161e zemlje.<\/p>\n<p>I u ovom trenutku bi\u0107e va\u017eno da ne zaboravimo lekciju na\u0161e suseda u crnomosadnom regionu. Koji je, u \u017eelji da savlada progresivnog, ali pomalo autoritarnog lidera zemlje, glasao za proruske snage, \u0161to je dovelo do suspenzije evropskih integracija, koje bi u budu\u0107nosti mogle \u010dak i da se pretvore u upadanje u najnoviju rusku zamku \u2013 kako god da se zove, Carinsku uniju, CSTO ili ne\u0161to tre\u0107e. Postsovjetski prostor je sada i nekoliko budu\u0107ih decenija u takvom stanju da niko ne\u0107e mo\u0107i da sedne, umotan u beli mantil. Vreme je da izaberemo na \u010dijoj ste strani vi i va\u0161a zemlja u novoj konfrontaciji izme\u0111u demokratskog Zapada i autoritarnog Istoka.<\/p>\n<p>I Ukrajina mora da zapamti da \u017eelja da se pregaze sopstvene prolivne krvi na bojnom polju radi male ekonomske koristi mo\u017ee da se pretvori u velike politi\u010dke probleme. I kad bi samo oni&#8230; Samo, za dana\u0161nju Gruziju, sve tek po\u010dinje. A posledice zbli\u017eavanja sa Moskvom, koja je spremno u\u010dinila ustupke svom biv\u0161em neprijatelju, ipak \u0107e se osetiti u Tbilisiju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ruski diktator Vladimir Putin je pro\u0161le nedelje preduzeo sna\u017ean korak koji \u0107e dugoro\u010dno pogoditi te\u017enje evropske integracije jednog dela gruzijskog dru\u0161tva. Putin je ukinuo vizni re\u017eim za dr\u017eavljane Gruzije, a tako\u0111e je ukinuo zabranu putni\u010dkih letova sa ovom ju\u017eno-kavkaskom zemljom. Da bismo razumeli situaciju: vizni re\u017eim izme\u0111u Rusije i Gruzije uveden je 2000. godine, a [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15090,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[957,2068,1547,8,81,1954,5],"class_list":["post-15089","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-gruzija","tag-mikheil-sakashvili","tag-rat-u-gruziji","tag-rusija","tag-ruska-agresija","tag-ruso-ukrajinski-rat","tag-vrhunske-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15089","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15089"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15089\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15090"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15089"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15089"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15089"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}