{"id":10299,"date":"2023-01-03T19:03:04","date_gmt":"2023-01-03T18:03:04","guid":{"rendered":"https:\/\/razvedka.info\/rs\/2023-01-godina-kada-je-staljin-umro-u-kremlju\/"},"modified":"2023-01-03T19:03:04","modified_gmt":"2023-01-03T18:03:04","slug":"godina-kada-je-staljin-umro-u-kremlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/2023-01-godina-kada-je-staljin-umro-u-kremlju\/","title":{"rendered":"Godina kada je Staljin umro u Kremlju"},"content":{"rendered":"<p>Tridesetog decembra, poslednjeg dana prve vojne godine novog doba, odr\u017eana su dva zna\u010dajna doga\u0111aja. Doga\u0111aji koji u potpunosti otkrivaju tragediju glavnog gubitnika godine. To, uzgred, nije pozicija autora (mada je i on), ve\u0107 zvani\u010dno sisanje Vladimira Putina iz ugledne publikacije <em><a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.politico.eu\/list\/politico-28-class-of-2023\/vladimir-putin\/\">Politi\u0438ar<\/a><\/em>. Dakle, \u0161ta se desilo 364- og i svih ostalih dana 2022?<\/p>\n<p>Prvo, ameri\u010dko izdanje <em><a rel=\"nofollow noopener\" target=\"_blank\" href=\"https:\/\/www.washingtonpost.com\/world\/2022\/12\/30\/putin-isolated-russia-ukraine-war\/\">The Washington Post<\/a><\/em>  objavio podu\u017ei \u010dlanak o situaciji u Kremlju. Ovaj \u010dlanak nije pretpostavka samih novinara, ve\u0107 komentari (anonimna, zloslutna stvar) ruskih visokih zvani\u010dnika i \u010dak jednog milijardera bliskog &#8222;caru&#8220;. \u010clanak je, blago re\u010deno, pesimisti\u010dan za pristalice imid\u017ea &#8222;jake ruke&#8220; koju je Putin dugi niz godina, od jeseni 1999. godine, pa\u017eljivo gradio oko svoje neodusne osobe.<\/p>\n<div id=\"videoAdvWrapper1555611\"><\/div>\n<p>Ukratko, Putin se pla\u0161i. Pla\u0161im se svih okolo. Otkazao je godi\u0161nji govor poslanicima Federalne skup\u0161tine, odustao od tradicionalne konferencije za novinare, ne\u0107e se, kao i uvek pre Nove godine, sastati sa ruskim milijarderima. Postoji samo jedan razlog \u2013 on nema \u0161ta da ka\u017ee o ratu. Jedan od ispitanika <em>WP<\/em> zvani\u010dnici su otvoreno izjavili: &#8222;Pa, \u0161ta on mo\u017ee da nam ka\u017ee? Da sve ide po planu \u2013 kada rat traje deset meseci, dok je trebalo da traje tri dana?&#8220;<\/p>\n<p>Putin ne mo\u017ee da izlazi na ljude jer ga proganja strah. Strah od poraza. &#8222;Akela proma\u0161ena&#8220; je najve\u0107a no\u0107na mora bilo kog diktatora. I nije samo proma\u0459io. Napravio je fatalnu gre\u0161ku za svoju i celo carstvo, zapo\u010dev\u0161i ovaj &#8222;mali pobedni\u010dki rat&#8220;. A sada, prema njegovoj pratnji \u2013 koja ne krije razo\u010daranje u vo\u0111u gubitnika \u2013 on jednostavno ne zna \u0161ta dalje. Pored toga, naravno, nastavku granatiranja ukrajinske energetske infrastrukture, tvrdoglavo poku\u0161avaju\u0107i da ubedi Zapadnu Ukrajinu da pregovara na taj na\u010din. Ne shvataju\u0107i da se rakete, kao i zima, pribli\u017eava kraju. Sigurno. A pomo\u0436 Ramsteinovih saveznika nije.<\/p>\n<p>Stoga je jo\u0161 jedan doga\u0111aj \u2013 onlajn razgovori sa Sji \u0110inpingom \u2013 dobio poseban zna\u010daj za Putina. \u010cak i unutar zemlje, ose\u0107a se kao da je u izolaciji (\u0161to, kako je u\u0161ao posle po\u010detka pandemije, \u010dini se, jo\u0161 nije iza\u0161ao), \u0161ta mo\u017eemo da ka\u017eemo o svetskoj areni. Stoga su pregovori sa liderom Kine navodno morali da poka\u017eu da je sa mnom sve u redu, jaki ovog sveta komuniciraju sa mnom, a Zapad \u0107e i dalje pla\u0107ati za svoje odbijanje od punopravnih (to je slu\u010daj, pod uslovima Kremlja) pregovora.<\/p>\n<p>Ali to se nije desilo. Prvo, Ksi nije odgovorio na ponudu da do\u0111e u Moskvu, jer bi to bilo korisno i neophodno za Putina. Drugo, kao gospodar Kremlja, nije poku\u0161ao da ispadne tema saradnje dve velike (bar u smislu teritorije) zemalja Evroazije na vojnom mejnstrimu \u2013 lider Srednjeg kraljevstva jo\u0161 jednom je jasno istakao \u017eelju Pekinga da vidi mir u Ukrajini.<\/p>\n<p>Uzgred, \u010dak i sam, ovaj razgovor je dokaz velikog pada Vladimira Putina sa postolja koje je izmislio. Ti pregovori su odleteli da pripreme (zapravo, moli) zamenika ruskog predsednika iz Saveta bezbednosti Dmitrija Medvedeva u Kinu. \u010covek \u010dija je cela reputacija luda, u stilu Volodymyra Zhirinovskya, koji je umro 2022. <em>Telegram<\/em>. Dakle, Sji \u0110inping je, ljubazno pristaju\u0107i na ovaj prazan razgovor sa prakti\u010dne ta\u010dke gledi\u0161ta, jasno pokazao ko je u paru Rusija-Kina sada glavni. Ali, \u010dak ni dopu\u0161taju\u0107i pravom vazalu da razgovara sa gospodarem, nije mu obezbedio nikakve ozbiljne adute \u2013 osim \u010dinjenice samog razgovora, \u0161to o\u010digledno nije dovoljno \u2013 za trgovinu sa Zapadom. Dakle, glavni doga\u0111aj kraja godine za Putina zavr\u0161io se neuspehom.<\/p>\n<p>Sve je po\u010delo u potpuno druga\u010dijem raspolo\u017eenju. Godina 2022. po\u010dela je kao leto 1939. u Evropi \u2013 bez vi\u0161e ni razgovora, ve\u0107 direktnih upozorenja predsedniku Ukrajine i svetu u celini, o predstoje\u0107em ratu. Upozorenja predsednika SAD \u2013 i to je imalo svoje veliko zna\u010denje. Svetski lider ne upozorava na rat, on ga priprema i objavljuje. Ne da izdajem upozorenja, ve\u0107 da celom svetu najavim po\u010detak novog &#8222;krsta\u0161kog pohoda&#8220; za obnovljenu imperiju \u2013 to je bio cilj Vladimira Putina po\u010detkom godine.<\/p>\n<p>I u tome on uop\u0161te nije jedinstven. Tokom proteklih \u010detrdeset godina, svetski poznati istori\u010dari i publicisti kao \u0161to su Mark Solonin, Viktor Suvorov, itd. U tu svrhu, on, koji 20 godina nije bio na javnoj funkciji, iznenada je 6. maja 1941. imenovao sebe za predsednika Saveta narodnih komesara (kako je vlada bila pozvana u tada\u0161njem SSSR-u). To je u\u010dinjeno sa jednim jednostavnim ciljem \u2013 da se najavi glavni poredak njegovog \u017eivota. Red na po\u0438etku &#8222;oslobodila\u0438kog rata&#8220; u Evropi, na napad na Tre\u0436i Rajh.<\/p>\n<p>Staljin to nije mogao da uradi, jednostavno nije imao vremena. Ne suncetygshi \u2013 bio je toliko upla\u0161en da je \u010dak jo\u0161 jedno glavno nare\u0111enje, o po\u010detku &#8222;Velikog patriotskog rata&#8220;, najavio ne on, ve\u0107 njegov zamenik Vja\u010deslav Molotov. Isti onaj koji je Staljin pomerio sa mesta predsednika RNC- a. Zamislite dubinu liderove tragedije: preuzeo je mesto glavne vlade, a posle 1,5 meseci nije uspeo da odr\u017ei kratak govor, daju\u0107i tu ulogu dugoro\u010dnom &#8222;placeblazeru&#8220;. Nije ni \u010dudo \u0161to ka\u017eu da je Josif Visarionovi\u010d, posle po\u010detka sovjetsko-nema\u010dkog rata, uop\u0161te pobegao u zemlju, a kada su do\u0161li kod njega sa zahtevom da predvode odbranu zemlje od brzog napredovanja Vermahta, mislio je da su njegovi saborci do\u0161li da ga uhapse&#8230;<\/p>\n<p>Putin nije imao potrebu da radi takvu kastilja. Preciznije, to je uradio mnogo pre dana X \u2013 jo\u0161 2011. godine, kada je primorao Medvedeva da javno odustane od svog drugog predsedni\u010dkog mandata. Onda se sve uredno otkotrljalo pravo na \u0161ine &#8222;Dan Putinove pobede&#8220;. I dostigao je 24. februar 2022. godine.<\/p>\n<p>Naravno, Putin je formalno proglasio da nema rata, preru\u0161av\u0161i ga u &#8222;specijalnu vojnu operaciju&#8220; (kako ne spominjete briljantnu definiciju Lesa Podervyanskyja \u2013 &#8222;cikli\u010dni fa\u0161izam&#8220;.) ali svi su to savr\u0161eno dobro razumeli \u2013 to je to. Ovo je po\u0438etak nove Rekonkvista. Po\u010detak restauracije imperije koja kontroli\u0161e, dodu\u0161e ni pola sveta (jer je Kina ipak izrasla u samodovoljnog geopoliti\u010dkog igra\u010da), ali vi\u0161e nije isklju\u010divo regionalni igra\u010d. Imperija koja je jedan od polova novog multipolarnog sveta.<\/p>\n<p>To je razumela i sama Rusija \u2013 &#8222;od Moskve do periferije&#8220;. Zapad je tako\u0111e razumeo ovo. Pri\u010da o tada\u0161njem ambasadoru Ukrajine u Nema\u010dkoj Andriju Melniku o raspolo\u017eenju u saveznoj vladi Nema\u010dke, prognozama \u010dak i ameri\u010dke strane oko 96 sati koje \u0107e ukrajinska odbrana mo\u0107i da izdr\u017ei \u2013 ovo je odli\u010dna potvrda.<\/p>\n<p>Putin se nije samo pripremao \u2013 ve\u0107 se oprobao u mantiji &#8222;vojnog cara sveta&#8220; (kako je Kremlj nazvao ameri\u010dkog predsednika D\u017eord\u017ea V. Bu\u0161a tokom rata u Iraku i borbe protiv svetskog terorizma posle 11. septembra). Ali ne\u0161to je po\u0161lo naopako&#8230;<\/p>\n<p>I do\u0161lo je do toga da je krajem godine, za samo deset meseci &#8222;trodnevnog rata&#8220;, predsednik Rusije postao izgnanik iz stvarnog sveta, koga su postavile \u010dak i biv\u0161e sovjetske republike. Setite se izjave predsednika Tad\u017eikistana Emomalija Rahmona da Rusija treba vi\u0161e da po\u0161tuje svoje partnere iz CIS-a. Mo\u017eete li da zamislite Staljina, \u010dak i u mekom Rakhmon obliku, na \u0161ta je ukazao prvi sekretar Centralnog komiteta Komunisti\u010dke partije neke Centralnoazijske Republike Unije?!<\/p>\n<p>Nema potrebe govoriti o Kini \u2013 kona\u010dno i ve\u0107 du\u017ee vreme Kremlj je u ovom paru postao &#8222;mla\u0111i brat&#8220;, \u0161to Peking podr\u017eava sa izuzetno pragmati\u010dnim ciljem \u2013 da spre\u010di potpunu pobedu demokratskog Zapada nad autoritarnim Istokom. Jer, takav poraz Rusije bi\u0107e udarac za samu Kinu, posebno za njene tajvanske ambicije.<\/p>\n<p>Vladimir Putin tako iskreno, \u010dak i u malim stvarima (kao \u0161to je anegdotalno o\u017eivljavanje programa &#8222;GTO&#8220;, koji je u SSSR-u pripremao budu\u0107e u\u010desnike napada na Nema\u010dku i celu Evropu; uzgred, znate, kada je Putin potpisao uredbu o nastavku ovog programa? u martu 2014, nedelju dana nakon zavr\u0161etka aneksije Krima i pre po\u010detka &#8222;ruske vesne&#8220; na jugoistoku Ukrajine!) povezao se sa Staljinom,  \u010dim je najkrvaviji diktator u istoriji carstva \u2013 da je izgleda postao fiksatorska ideja. \u010cak je nadma\u0161io svog &#8222;u\u010ditelja&#8220;, progla\u0161avaju\u0107i &#8222;glavnim redom&#8220; celog svog \u017eivota. Red na po\u0438etku zaplene Ukrajine i obnove velikog carstva.<\/p>\n<p>Ali 2022. \u0107e u\u0107i u istoriju Rusije \u010dinjenicom da u Kremlju \u2013 posle o\u010dajni\u010dkog otpora Ukrajinaca, posle stvaranja nove zapadne koalicije (tek sada, za razliku od Drugog svetskog rata, deluje protiv Moskve) \u2013 Staljin je kona\u010dno umro. I Vladimir Putin, koji je godinu zapo\u010deo u liku budu\u0107nosti, bez pet minuta \u2013 ta\u010dnije tri februarska Kijevska dana \u2013 ko-vladar sveta, ispostavilo se kao nesre\u0107an, zastra\u0161en i beskoristan prosjak koji moli alme od kineskog cara kako bi bar sa\u010duvao ostatke svog nekada\u0161njeg ponosa i \u0161to vi\u0161e odlo\u017eio neizbe\u017ean poraz u ratu. Poraz iza kojeg \u0107e po\u010deti kolaps \u2013 i njegovo li\u010dno i njegovo nedovr\u0161eno carstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tridesetog decembra, poslednjeg dana prve vojne godine novog doba, odr\u017eana su dva zna\u010dajna doga\u0111aja. Doga\u0111aji koji u potpunosti otkrivaju tragediju glavnog gubitnika godine. To, uzgred, nije pozicija autora (mada je i on), ve\u0107 zvani\u010dno sisanje Vladimira Putina iz ugledne publikacije Politi\u0438ar. Dakle, \u0161ta se desilo 364- og i svih ostalih dana 2022? Prvo, ameri\u010dko izdanje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10300,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[348,546,536,1436,20,8,7,1039,179,5],"class_list":["post-10299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rat","tag-dmitrij-medvedev","tag-drugi-svetski-rat","tag-kina","tag-ksi-djinping","tag-ratni-zlocini-rusije","tag-rusija","tag-rusko-ukrajinski-rat","tag-viktor-suvorov","tag-vladimir-putin","tag-vrhunske-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10299"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10299\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ruwar.org\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}