Rusija je na granicu sa Norveškom i Finskom rasporedila maksimalan broj strateških bombardera sposobnih da nose nuklearno oružje od početka potpune invazije na Ukrajinu. Prijavio ga je The Barents Observer.
Reč je o vazduhoplovnoj bazi „Jelen“, koja se nalazi na 200 km od Finske i Norveške. U publikaciji se ističe da je prošle jeseni intenzivirana uloga vazduhoplovne baze kao polja napred zasnivanja dalekometne avijacije. Pistu dugačku 3500 m obično služi mala flota starih supersoničnih bombardera Tu-22M i nekoliko vojnih transportnih aviona An-12.
Prva četiri strateška bombardera Tu-160 stigla su u avgustu, a do oktobra je raspoređeno više od deset aviona Tu-95 i Tu-160. Strateški bombarderi, koji su sada stacionirani izvan Arktičkog kruga, ranije su bili stacionirani u Engelsu, u blizini Saratova. Smeštena na samo 600 kilometara od granice sa Ukrajinom, vazduhoplovna baza je bila ranjiva kada su dva aviona TU-95 oštećena u, kako se veruje, napadu bespilotnim letelicama prošlog decembra.
Novi satelitski snimci dobijeni ove nedelje pokazuju da su ruske strateške vazduhoplovne snage odletele na sever zbog više nego kratkoročne evakuacije daleko od ukrajinske oblasti.
Sve kecelje duž piste su zauzete. Dva Tu-160 su parkirana na južnom kraju, a 14 Tu-95 stoje rame uz rame na svim drugim platformama dovoljno velikim za velike avione.

foto @MT_Anderson
Jedan tanker IL-78 je parkiran postrance, njegovo krilo se delimično proteže izvan kecelje kako ne bi blokirao put strateškim bombarderima. Avioni mogu da se podignu u vazduh na prvi zahtev.
Barents obzerver napominje da je iz ove baze ruska strateška avijacija nedavno poletela da napadne krstarećim raketama u Ukrajini. Istovremeno, novinari pretpostavljaju da zadaci raspoređenih bombaša nisu ograničeni na to. NATO je krajem aprila leteo dva borbena aviona F-35 kako bi se susreo sa grupom od sedam ruskih aviona, uključujući dva Tu-160, koji su leteli u međunarodnom vazdušnom prostoru severno od norveškog regiona Finmark.
Finska je 4. aprila 2023. zvanično postala 31. članica Alijanse, čime je granica između Rusije i NATO-a veća za više od 1200 kilometara. Umesto toga, proces pridruživanja Švedske Alijansi donekle je odložen zbog neslaganja sa Turskom.
Finska je 4. aprila 2023. zvanično postala 31. članica Alijanse, čime je granica između Rusije i NATO-a veća za više od 1200 kilometara. Umesto toga, proces pridruživanja Švedske Alijansi donekle je odložen zbog neslaganja sa Turskom.






