Rat u Ukrajini
Cреда, октобар 1, 2025
No Result
View All Result
Rat u Ukrajini
No Result
View All Result
Rat u Ukrajini
No Result
View All Result

Daleko od Moskve! Da li dajete Evropu?

06.10.2022
Daleko od Moskve! Da li dajete Evropu?

Od potpune ruske invazije 24. februara došlo je do jedne male, neupadljive, ali veoma karakteristične promene – više od 9 meseci, autor ovih redova je samo jednom glasno čuo omladinu školskog uzrasta, preko zvučnika, slušajući rusku muziku na ulici. A u skorije vreme, čak i posle 2014. godine, na takvim lokacijama (igralište, park, ulica), bilo je uobičajeno čuti kako učenici srednjeg ili srednjoškolskog uzrasta svojevoljno slušaju i pevaju široku paletu repertoara ruske pop muzike – od „popa“ do hip-hopa. I većina ljudi u okolini se nije opteećujela za to.

Sada se ukljuиe ili pevaju ukrajinske pesme razliиitog kvaliteta. Čini se da je ovde – patriotski uspon i de-rusifikacija mladih ljudi u isto vreme. Radujte se i ne osvrćite se. Ali to ne funkcioniše, jer se pojavljuju brojna pitanja. Da li je takva promena samo omaž situaciji, ili trajnoj? Kakav je kvalitet zamenskog sadržaja? Da li su roditelji ove dece bili podvrgnuti sličnom de-rusifikaciji? Jer često, naročito u mlađem uzrastu, oni su ti koji određuju sadržaj koji njihova deca konzumiraju. Neko marljivo traži ViCev Video zapisi na ukrajinskom jeziku ili čak video zapisi na engleskom jeziku. I neko bez muke pali ruski glas glumeći „Puppy Patrol“ ili neku drugu „Peppa Pig“ (mada postoje ukrajinske dabing) za prvi rezultat u potrazi).

Bez dubljeg razumevanja, trenutni procesi de-rusifikacije ili, tačnije, dekolonizacije Ukrajinaca verovatno neće biti tako duboki i istrajni koliko bismo želeli. Trenutni impuls je jednostavan i jasan – u trenutnim realnostima moralno je neprihvatljivo konzumirati ruski sadržaj. Iako za mnoge advokate „velike ruske kulture“ ovo još uvek nije očigledno. Ali treba da gledamo dalje od horizonta, da razmišljamo strateški – šta je zamena ruskog sadržaja, koji na ovaj ili onaj način treba eliminisati odakle je to moguće?

Najočigledniji odgovor je ukrajinski proizvod. Štaviše, u nekim oblastima to se dugo podrazumevalo: ukrajinska književnost se, uprkos svemu, dinamično razvija i stalno čitaocima nudi nove tekstove i žanrove; Ukrajinska muzika je, zahvaljujući nizu dobrih odluka u poslednjih osam godina (na primer kvota), dobila više mogućnosti za samoostvarenje i koristi ih. Ukrajinska kinematografija takođe, uprkos hroničnim problemima sa finansiranjem, sasvim redovno udovoli kvalitetnim filmovima. Iako su blagajne najuspešnije do sada su primitivne komedije a la „Ludo venčanje“. Ali ovo je druga tema.

U današnjoj realnosti globalizovanog sveta interneta i društvenih mreža, to nikada neće biti dovoljno. Naravno, tu je i Holivud sa svojim poznatim filmovima i brojnim muzičkim izvođačima, uglavnom američkim i britanskim, poznatim širom sveta. Ali, pored prekomorskih medijskih proizvoda, bilo bi veoma prikladno iskoristiti trenutnu priliku i posvetiti više pažnje vektoru koji je proglasio Nikolaj Kvjevjov tokom dobro poznate književne diskusije dvadesetih godina prošlog veka, gde je „Daleko od Moskve!“ dopunjen sloganom „Dajte Evropu!“. Za početak, možemo da se ograničimo na okvir dela „Starog sveta“ kome Ukrajina direktno pripada istorijski – centralnoj i istočnoj Evropi.

Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska – koliko prosečan Ukrajinac (koji nije stanovnik dotičnih pograničnih regiona) zna o tim zemljama? O ljudima tamo, njihovom planu; lokalne kinematografije, muzike ili književnosti; Na kraju svega, tamo političari i njihovi stavovi o Ukrajini i drugim pitanjima? Da li Ukrajinci znaju za njih bar desetinu onoga što znaju o Rusiji zahvaljujući „Zaporožju“ filmovima, TV serijama ili muzičkim hitovima? Veoma je sumnjivo ako prevaziđete nekoliko umetničkih, književnih ili naučnih krugova. Izgleda da se mnogi prevodi poljskih autora objavljuju u ukrajinskim izdavačkim kućama iz godine u godinu. Ali izdanja knjiga u našoj realnosti, kao i opšti nivo čitanja, ne podstiču previše optimizam. Na kraju svega, čak i ukrajinski vrhunski autori retko mogu da računaju na jednostruko (ne ukupno) izdanje od najmanje deset hiljada primeraka.

Uprkos osmogodišnjoj ruskoj agresiji, ova zemlja je i dalje glavni predmet pažnje Ukrajinaca. TV kanale privlače talasi „dobrih Rusa“, javnost govori o izjavama ruskih političara ili medijskih ličnosti itd. Zapadna granica Ukrajine u tom smislu i dalje podseća na davno ugašenu „Gvozdenu zavesu“. Ko od poljskih (da ne pominjem češke i slovačke) političare, pored Andrzeja Duda, zna prosečan Ukrajinac? A pevači, glumci, pisci? To je važno, jer se evropska integracija ne tiиe samo bezviznih putovanja, niskobudžetnih aviokompanija, institucija ili visokog ћivotnog standarda. Pre svega se radi o razumevanju šta su Evropa i njene razne komponente bile u prošlosti i koje su u sadašnjosti.

Tradicionalni problem niske mobilnosti Ukrajinaca delimično je rešen zahvaljujući već pomenutim bezviznim putovanjima i niskobudžetnim aviokompanijama, zbog čega je let od Lviva do Krakova ili Bratislave bio jeftiniji od putovanja vozomom za Kijev. Od kraja februara milioni Ukrajinaca primorani su da se nađu na teritoriji raznih evropskih zemalja. Nadamo se da će, uprkos očiglednim poteškoćama u situaciji, iskoristiti vreme provedeno tamo da se upoznaju sa ljudima tamo i njihovom kulturom.

Ali zarad trajnijih i masivnijih efekata udaljenosti od Moskve dok smo deo Evrope, vredi razmotriti filere našeg ukrajinskog medijskog prostora. Prosečan gledalac konvencionalnih „Provodadžija“ neće iznenada početi da gleda film Valentina Vasjanovića „Atlantida“ ili druge visokokvalitetne, ali ne i masovne domaće filmove. Pored potrebe da kreirate sopstveni sadržaj na ukrajinskom jeziku čak i primitivne kulturne vrednosti, koji bi zamenio sličnu rusku, možete ubiti dve muve jednim kamenom promovišući proizvode naših zapadnih suseda. Prvo, to je alternativa uobičajenom za mnoge „igle“ ruskog medijskog prostora, a drugo, takav pristup efikasniji od brojnih grantova ili programa kulturne interakcije (koji su takođe veoma važni) upoznaće Ukrajince sa životom onih koji su tamo. Na neke druge načine, u nekim stvarima veoma slično.

Biće ponuda za ovaj zahtev. U nedelji poljske kinematografije, koja se nekada redovno održavala u Lvivu, kupovina karte često je bila teška potraga. I na tako popularnom sada Netflix Ima na desetine poljskih filmova i serija. A ovo je primer samo jedne zemlje. Mere za razvoj kulture čitanja takođe ne treba zaboraviti. Pošto su izdanja ukrajinskih ili prevedenih evropskih autora veća, to smo dalje od Moskve i bliže Evropi.

Ovakvim pristupom, preimenujevanje Tverske ulice u čast Jeržija Gedroja neće steći samo simboliku za nekolicinu lučenih, već će i za sve veći broj Ukrajinaca postati nešto važnije i razumljivije od samo promene znakova na zidovima kuća. Kao što želim da verujem da promena repertoara sa prenosivih zvučnika na sajtovima neće biti privremena. A čak i kada patriotski talas opadne (a jednog dana se to desi), povratak ruske muzike biće otežan upoznavanje sa repertoarom evropskih i sopstvenih izvođača.

Istovremeno, naravno, glavni akcenat treba staviti na sopstvenu istoriju i tradiciju. Na kraju, prošlo je više od veka i po otkako je Ševčenko napisao „I nauči nekom drugom, i ne stidi se svog“. I onda pokušaj da porekneš da je sve novo zaboravljeno staro. Ali ako neko pokuša da primeni ove reči pesnika na Ruse, onda vredi zapamtiti njegov drugi citat. Ona u kojoj su o ljubavi, crnobradi i predstavnici jednog susednog naroda neslobodni prema nama.

Teme: FilmGoskinomuzikaRoman LekhniukRusijaRuska agresijaRuski jezikUkrajinsko-ruski odnosiVrhunske vesti

Na temu

Україна – не Росія? Історія зі скандалом навколо удару по Сумах має стати уроком для українців

Zar Ukrajina nije Rusija? Priča o skandalu oko napada na Sumi trebalo bi da bude lekcija za Ukrajince

14.04.2025
ГУР показало підпал службових авто російських силовиків в Архангєльску

Glavna obaveštajna direkcija pokazala je podmetanje požara službenih automobila ruskih snaga bezbednosti u Arhangelsku

14.04.2025
ЗСУ авіабомбою вдарили по скупченню росіян на Бєлгородщині та зірвали їхню ротацію

Oružane snage Ukrajine pogodile su koncentraciju Rusa u Belgorodskoj oblasti vazdušnom bombom i poremetile njihovu rotaciju

13.04.2025
Бійці ССО на Курщині взяли в полон трьох російських офіцерів

Borci SOF-a u Kurskoj oblasti zarobili su tri ruska oficira

11.04.2025
Трамп встановив Путіну крайній термін для досягнення перемир'я з Україною

Tramp je postavio rok za Putina da postigne primirje sa Ukrajinom

11.04.2025
«Росіянин» Іван Грецький

„Rus“ Ivan Grecki

10.04.2025

RSS Хроника на войната в Украйна 🇧🇬

  • Украйна получи повече от 860 милиона евро от Обединеното кралство за военно оборудване
  • Полицията и службата за сигурност в Украйна идентифицираха тийнейджъри, слушащи руския химн в Киев
  • Разузнаването потвърди системното използване на химическо оръжие от руснаците срещу Силите за отбрана

RSS Украинадағы соғыс хроникасы 🇰🇿

  • Украина Ұлыбританиядан әскери техника үшін €860 млн-нан астам аны алды
  • Украинаның полиция және қауіпсіздік қызметі Киевте Ресей әнұранын тыңдайтын жасөспірімдерді анықтады
  • Барлау ресейліктердің қорғаныс күштеріне қарсы химиялық қаруды жүйелі қолдануын растады

RSS Kronika wojny w Ukrainie 🇵🇱

  • Ukraina otrzymała od Wielkiej Brytanii ponad 860 mln euro na sprzęt wojskowy
  • Policja i Służba Bezpieczeństwa Ukrainy zidentyfikowały nastolatków słuchających rosyjskiego hymnu w Kijowie
  • Wywiad potwierdził systematyczne stosowanie przez Rosjan broni chemicznej przeciwko Siłom Obronnym
  • Рат у Украјини

Sajt ruwar.org objavljuje vesti iz pouzdanih izvora o ratu u Ukrajini

No Result
View All Result
  • Wojna w Ukrainie (PL) 🇵🇱
  • Válka v Ukrajině (CZ) 🇨🇿
  • Vojna v Ukrajine (SK) 🇸🇰
  • Vojna v Ukrajini (SI) 🇸🇮
  • Rat u Ukrajini (HR) 🇭🇷
  • Война в Украйна (BG) 🇧🇬
  • Украинадағы соғыс (KZ) 🇰🇿

Sajt ruwar.org objavljuje vesti iz pouzdanih izvora o ratu u Ukrajini