Stanje ruskog gospodarstva od početka rata u punom opsegu uvijek je bilo predmet povećane pozornosti. Sjećam se da su optimisti tvrdili da će se rusko gospodarstvo pod utjecajem zapadnih sankcija urušiti u sljedećih nekoliko mjeseci i da će rat brzo prestati. Vrijeme je pokazalo da su takve nade bile uzaludne. No, 2025. bilo je nekih znakova da rusko gospodarstvo počinje opadati. A njegove financijske mogućnosti se smanjuju. Ako ti procesi postanu nepovratni, oni bi doista mogli značajno utjecati na sposobnost i spremnost Kremlja da nastavi rat.
Pravo stanje u ruskoj ekonomiji su povjerljive informacije, koje Putin pokušava pažljivo sakriti od svijeta i od Rusa. U javnosti, naravno, sve izgleda sjajno. Zamjena uvoza djeluje. Tečaj rublje se stabilizirao. Vojno-industrijski kompleks maksimalno je povećao svoje kapacitete. I općenito, Moskva se ne boji nikakvih sankcija. Ali je li sve doista tako dobro?
Iako je rusko gospodarstvo poraslo za 4,1% u 2024., uspjelo je doseći takve brojke zbog pregrijavanja vojno-industrijskog kompleksa i rasta unutarnjih neravnoteža. Prošle godine, od ukupnih proračunskih rashoda u iznosu od 39,4 bilijuna financiranje vojne sfere i sustava provođenja zakona iznosilo je 16,3 bilijuna Ove godine ta bi se brojka trebala povećati na gotovo 17 bilijuna To je 40% svih ruskih rashoda. Istodobno, ukupni vojni izdaci premašit će financiranje socijalne politike, obrazovanja i zdravstva.
S početkom nove godine Putinova brza akumulacija proračunskih problema postala je očita. Ruski proračunski prihodi za 2025. planirani su u iznosu većem od 40 bilijuna a rashodi bi trebali iznositi 41,5 bilijuna Ukupni proračunski deficit zemlje agresora planiran je u iznosu od 1,2 bilijuna No, prema rezultatima prva dva mjeseca ove godine, postalo je jasno da će ta brojka biti mnogo veća. Samo u siječnju-veljači proračunski deficit Ruske Federacije dosegao je 2,7 bilijuna Također, zbog potrebe za stalnim ubrizgavanjem sredstava u državnu blagajnu, Ruski fond za nacionalnu skrb značajno se smanjio. Njegov tekući dio sada iznosi oko 3,4 bilijuna Ako ruske vlasti ne poduzmu drastične mjere i ne revidiraju svoju suludu potrošnju na rat, Fond za nacionalnu skrb mogao bi biti iscrpljen do kraja godine.
U međuvremenu, potrošnja ruske vlade raste gigantskim tempom. U dva mjeseca Kremlj je potrošio 8 bilijuna što je petina godišnjeg proračuna. Međutim, proračunski prihodi porasli su za samo 6%, a prihodi od nafte i plina znatno su se smanjili. U veljači je njihov volumen bio 18% manji nego prošle godine – 771 milijardu
Poziv na buđenje za Kremlj je stanje na računima trezora, koje se počelo brzo smanjivati. Razlog za ovu pojavu je isti proračunski deficit, koji se posebno povećao u posljednja tri mjeseca. U prosincu je saveznom proračunu zemlje agresora nedostajalo više od tri bilijuna u siječnju je ta brojka iznosila 1,8 bilijuna, a u veljači – 1 bilijun Kao rezultat toga, salda na računima trezora naglo su se smanjila, što je u prosincu iznosilo 12 bilijuna Do sredine ožujka pali su na manje od 6 bilijuna dolara. Proces pražnjenja ruske riznice mogao bi se ubrzati zbog smanjenja troškova nafte.
Početkom godine ruska nafta Urala prodavana je za 70 dolara po barelu. Ali mjesec dana kasnije pao je na 62 dolara. A sada varira unutar 55 dolara, dok proračun Ruske Federacije za 2025. uključuje prosječni trošak od 69,7 dolara. Ruski prihodi od izvoza nafte u veljači smanjili su se za 16 posto u odnosu na siječanj i bili su 2,6 milijardi dolara niži nego prije godinu dana. Istodobno, izvoz nafte u fizičkim količinama čak se povećao za 90 tisuća barela dnevno.
Ruska nafta mogla bi koštati još manje ako OPEC poveća proizvodnju nafte. Trgovinski ratovi koje je pokrenuo Trump doprinose usporavanju globalne ekonomije. To znači pad vrijednosti “crnog zlata”. Ranije je Putin mogao računati na akumulaciju Fonda za nacionalnu skrb kako bi preživio teška vremena. Međutim, Kremlj je toliko zaokupljen financiranjem agresivnog rata protiv Ukrajine da više nije u stanju dugo sjediti na štednji i moliti se za novo povećanje troškova energije.
Ruske vlasti nemaju mnogo mehanizama za uravnoteženje situacije u području gospodarstva i financija. Među njima su smanjenje potrošnje, korištenje ušteđevine iz Nacionalnog fonda za socijalnu skrb ili devalvacija rublje. Ali značajno smanjenje rashoda moguće je samo smanjenjem financiranja ruskog ratnog stroja i sektora vojno-industrijskog kompleksa. Sredstva na računima Fonda za nacionalnu skrb premala su da bi se na duže vrijeme zatvorila proračunska rupa agresora. A novi val devalvacije rublje izazvat će ubrzanje stope inflacije i zaprijetiti daljnjim poremećajem ravnoteže financijskog i bankarskog sustava.
U istraživanju Centra Levada, objavljenom početkom veljače, 67% ispitanikaSiyani su inflaciju nazvali najvećim problemom države. Istodobno, samo 35% ispitanika zabrinuto je zbog rata protiv Ukrajine, sukoba sa Zapadom i sankcija. A 30% Rusa prvenstveno je zabrinuto zbog stambenih problema. Službeno, cijene u Ruskoj Federaciji porasle su za 32% od 2022. do 2024. godine. U 2024. inflacija je iznosila 9,52%, a cijene hrane porasle su za 11%. Zapravo, službene brojke su podcijenjene. Inače, Ruska središnja banka ne bi podigla ključnu stopu na rekordnih 21% prošle jeseni, što je znak značajnih problema u gospodarstvu.
Činjenica da je rusko gospodarstvo ranjivo neosporna je činjenica. Ali spašava ga nevoljkost Zapada (i drugih zemalja svijeta) da Kremlj smatra odgovornim za agresivni rat. Ne možemo sa sigurnošću reći, ali sasvim je moguće da je rusko gospodarstvo već korak bliže ponoru. Sve što je potrebno je netko da je gurne dolje. Međutim, nema toliko ljudi koji žele vidjeti ekonomski i financijski kolaps Ruske Federacije. Političke elite Europe i Amerike ne boje se samo kolapsa Rusije kao posljedice vojnog poraza na bojnom polju. S jedne strane, zabrinuti su zbog mogućnosti duboke socioekonomske krize u Moskvi. S druge strane, primamljiva je prilika da se iskoristi gospodarska suradnja i iskorištavanje prirodnih resursa Ruske Federacije. Upravo to, a ne vještina Kremlja u upravljanju gospodarstvom, spašava Rusiju od kolapsa.
