Prije tri godine započela je potpuna ruska agresija na Ukrajinu – njezine su posljedice višedimenzionalne i bez presedana. Tjera nas na razmišljanje o društvenim, političkim i ekonomskim posljedicama ne samo za sudionike sukoba, već i za sve aktere u međunarodnim odnosima.
Vrijedno je napomenuti da nijedan prethodni rat ili sukob nije imao tako ozbiljne posljedice. Postoji nekoliko razloga za to. Prvo, neprijateljstva se odvijaju na geografski značajnom teritoriju. Drugo, njihovi sudionici su veliki igrači na međunarodnoj sceni. Treće, svijet je u fazi globalizacije koja postavlja pitanja o stvarnim troškovima, koristima liberalizacije i iskustvu prodiranja ekonomskih struktura u najvećim razmjerima i s većim intenzitetom nego ikad. Konačno, dinamika političkih promjena, očekivanja međunarodne zajednice i politička konfrontacija naglašavaju nagomilane napetosti i sukobe u pozadini ovog rata.
Jedna od zemalja koja je pretrpjela i još uvijek trpi visoke troškove zbog rata u Ukrajini je Poljska. Iako je teško odrediti prioritete troškova prema različitim aspektima, različite vrste troškova ukazuju na složenost problema i mnoštvo posljedica.
Prvo treba prepoznati društvene posljedice. Od 24. veljače 2022. do 25. veljače 2023. broj ulazaka u Poljsku dosegao je 10 milijuna 77 tisuća, a broj odlazaka – 8 milijuna 170 tisuća. Kao susjedna zemlja, Poljska je odobrila azil izbjeglicama u obliku i razmjerima koji su prije bili bez presedana. Unatoč teškoj zajedničkoj povijesti i velikom iskustvu, Poljaci su otvorili vrata svojih domova kako bi primili ukrajinske građane koji bježe od rata. Solidarnost djelovanja društva, organizacija i vlasti omogućila je pružanje pomoći za gotovo 1,5 milijuna izbjeglica, a više od 400 tisuća koristilo je usluge točaka kolektivne potpore. Pomoć u obliku stambene, financijske i prehrambene potpore u početku je bila privremena. S vremenom su se opseg i opseg pomoći proširili na vladine inicijative utvrđene u Zakonu “O državnim potporama građanima Ukrajine”. Kao rezultat poduzetih mjera, broj ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od rata i dobile status privremene zaštite iznosi gotovo 1 milijun (953,3 tisuće). Osim Poljske, Njemačka i Češka primile su najveći broj građana iz Ukrajine, a ukupno su zemlje EU-a preuzele 4,3 milijuna ljudi. Stoga je Poljska jedna od onih zemalja EU u kojima broj ukrajinskih državljana nakon 2022. ne samo da značajno mijenja udio migranata u stanovništvu, već je utjecao i na promjenu veličine tržišta rada, razine zaposlenosti i njegove strukture. Službeno, 750 tisuća. Ukrajinci su pronašli posao u Poljskoj, što potvrđuje sposobnost poljskog tržišta rada da apsorbira značajan broj dodatnih radnika, adekvatnost ponude potražnje i, u konačnici, rastuću potrebu za radnicima, posebno u trećem sektoru gospodarstva.
U prvoj polovici 2022. stopa zaposlenosti Ukrajinaca u Poljskoj i dalje je iznosila 28%, a krajem 2022. dosegla je 65%, a s visokim udjelom plaćenog rada u dohotku – oko 80% njih. To potvrđuje primjetne promjene u strukturi dohotka kućanstava i utjecaju na odluke o potrošnji i ulaganjima, kao i u širem smislu na veličinu poljskog BDP-a. Zbog rasta potrošnje, potrošačka recesija u Poljskoj nije bila dugotrajna, a proces oporavka bio je stabilan. To je uglavnom posljedica demografske strukture novopridošlih Ukrajinaca i značajnog udjela djece. Oko polovice njih su osobe u ranoj radnoj dobi (27-44 godine), dobro obrazovane (48% izbjeglica ima visoko obrazovanje).
Prema analizi, doprinos izbjeglica poljskom BDP-u u 2023. kretao se od 0,7 do 1,1%. Dugoročno se taj učinak može povećati na 0,9-1,35%, što znači uzeti u obzir ne samo šok izazvan valom priljeva Ukrajinaca i njegove posljedice za gospodarstvo, već i utjecaj promjena u potrebama potrošača, odluka o kupnji kuće ili obrazovanju djece. Također je važno napomenuti dodatne porezne prihode, priljev kapitala iz inozemstva, veće plaće i, kao rezultat toga, veće razine potrošnje koje premašuju obujam državne potrošnje povezane s izbjeglicama.
Među društvenim posljedicama vrijedi istaknuti promjenu rodne strukture. Budući da emigriraju uglavnom žene (muškarcima u dobi od 18 do 60 godina nije dopušteno napustiti domovinu), to utječe na razinu feminizacije i pogoršava rodnu neravnotežu. Priljev izbjeglica snizio je prosječnu dob i dodatno utjecao na broj brakova, naglašavajući razlike u stavovima prema službenim zajednicama. Do sada je Poljska predstavljala trenutni trend smanjenja broja brakova svake godine. A u posljednje tri godine broj brakova s državljanima Ukrajine (tzv. dvonacionalni) povećao se za 2,5 puta – s 400 na gotovo 1000.
Rat u Ukrajini stvorio je povijesnu priliku za Poljsku ne samo da povrati svoju poziciju na međunarodnoj sceni, već i da postigne rezultateu provedbi strategije za jačanje sigurnosti i razvoj geopolitičkog utjecaja u Europi. Nade su polagane i u poboljšanje odnosa s Ukrajinom i povećanje važnosti Poljske kao ukrajinskog veleposlanika na putu prema EU. Očekivalo se da će se više pažnje posvetiti ulozi država srednje i istočne Europe u oblikovanju odnosa na kontinentu. U početnoj fazi postojali su i izgledi za proširenje suradnje na štetu Bjelorusije. Za Poljsku je to značilo preuzimanje vodeće uloge u regiji ne samo u dinamizaciji procesa ekonomskog i geopolitičkog slabljenja Ruske Federacije, već i u reorganizaciji političkog poretka. Odluka Ruske Federacije da se suprotstavi NATO-u i Sjedinjenim Državama postala je čimbenik u ubrzavanju očekivanih promjena i učinila izglede za duboku ekonomsku i političku krizu u Rusiji realnijima.
Rat u Ukrajini uzdrmao je autoritet Njemačke i Francuske, kao i povjerenje u njihovu sposobnost da odgovore na izazove geopolitičke krize i stoga vode integracijske procese u EU.
U geopolitičkom smislu, rat je otkrio posljedice ovisnosti koja proizlazi iz međunarodne podjele rada i koncentracije industrijske proizvodnje u zemljama ne samo geografski udaljenim, već i s visokim rizikom od političke nestabilnosti. Ovisnost o opskrbi komponentama i dijelovima, kao i lancima opskrbe s velikom međunarodnom ranjivošću, još je jedan element koji utječe na sliku suvremenog svijeta.
Zemlje, posebno Poljska, svjesne su troškova povezanih s pronalaskom alternativnih dobavljača, kao i mogućnosti stvaranja novih prometnih koridora i igranja nove i važne uloge u gospodarskim odnosima. Primjer za to je sve veća važnost zračne luke u Rzeszówu, gdje se broj čarter letova povećao za više od 30% i koja ima ulogu glavnog tranzitnog čvorišta za stranu vojnu pomoć Ukrajini. Stoga je područje oko Rzeszowa područje iznimno intenzivnog gospodarskog razvoja, uključujući razvoj infrastrukture. Izgledi za korištenje ovog teritorija postaju odlučujući ne samo sa stajališta Poljske, već i iz drugih europskih zemalja koje pružaju potporu tijekom neprijateljstava i pružat će pomoć u obnovi Ukrajine u budućnosti. Rat postaje poticaj za reorganizaciju trenutne ravnoteže snaga. Taj zamah uključuje ekonomske aspekte i nove političke pozicije država. Jedan scenarij je nova podjela na geopolitičke i ekonomske blokove Istoka i Zapada, s Rusijom i Kinom na jednoj strani i EU i Sjedinjenim Državama na drugoj.
Geopolitika, poput leće, usredotočuje ekonomske promjene pogoršane posljedicama rata. Širok raspon sankcija nametnutih Ruskoj Federaciji pokazao je da bi mogao utjecati na rusko gospodarstvo i njezine građane. Također su otkrili razmjere postojeće ovisnosti o uvozu hrane ili energije. To je potaknulo ubrzanje inicijativa za neovisnost i diverzifikaciju.
Izbijanje rata i sankcije nametnute Rusiji snažno su utjecale na makroekonomsku situaciju u Europi i svijetu, posebno na energetsko i poljoprivredno tržište.
Cijene nafte porasle su na gotovo 140 dolara odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu, dosegnuvši najvišu razinu u 13 godina. U pokušaju da smanje prihode ruskog proračuna od trgovine ovom robom, Kanada, Sjedinjene Države i Velika Britanija odlučile su uvesti embargo na rusku naftu. Jedan od dokaza važnosti ove odluke je činjenica da je Rusija treći najveći izvoznik nafte nakon Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije. Također igra ključnu ulogu u stabilizaciji i destabilizaciji globalnog energetskog tržišta. Reakcija tržišta na invaziju bila je toliko snažna da je Međunarodna agencija za energiju odlučila intervenirati i osloboditi 61,milijun barela iz strateških rezervi. Istodobno je započela potraga za alternativnim izvorima opskrbe na europskim i bliskoistočnim tržištima.
Na poljoprivrednom tržištu rat je izazvao zabrinutost oko razine sigurnosti hrane. Uostalom, Ukrajina je bila jedan od najvećih izvoznika žitarica. Nakon početka sukoba, proizvodnja se smanjila za 29%. Osim toga, situaciju je zakompliciralo zatvaranje crnomorskih luka (više od 90% ukrajinskog izvoza obavljeno je morem). Ograničena ponuda žitarica dovela je do povećanja cijena na svjetskom tržištu i straha od vala gladi u zemljama sjeverne Afrike i Azije.
Za Poljsku je posljedica ruske agresije na Ukrajinu bila potreba da se pridruži stvaranju alternativnih prometnih pravaca i poveća svoj udio u trgovini žitaricama na svjetskom tržištu.
Otvaranje granica za prijevoz ukrajinskog žita izazvalo je sukob u Poljskoj zbog poteškoća u provedbi procesa prihvaćanja i daljnjeg izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Vremenska ograničenja i količine pretovara stvorili su rizik od nepravilne kontrole nad prijevozom. Dio ukrajinskog žita ostao je u Poljskoj, što je utjecalo na povećanje opskrbe i razinu cijena. Prosvjedi poljskih proizvođača i inspekcije ukazali su na razliku u kvaliteti žitarica. Na kraju su Poljska i druge zemlje EU uvele embargo na opskrbu ukrajinskim žitom, što je izazvalo prosvjede Ukrajine, koja je tražila nova tržišta za svoje proizvode.
Rat je istaknuo neumoljivu razinu ovisnosti zemalja o opskrbi ne samo energetskim resursima, već i hranom. Osim toga, pokazao je snažnu polarizaciju političkih interesa u regiji i pružio priliku za reformu postojećeg svjetskog poretka. Dugotrajni sukobi produljuju društvene, ekonomske i političke promjene i sve više ukazuju na to da se svijet nalazi na raskrižju. Pred nama je odluka o tome kakva će biti budućnost u gospodarskim odnosima, budući da sadašnji poredak ne odgovara zemljama u razvoju, a posebno onima koje su ga do sada oblikovale.
Prevedeno s poljskog
Tekst je objavljen u sklopu projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Izvorni naslov članka: Wojna w Ukrainie to szansa dla Polski
Projekt sufinanciraju vlade Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke kroz Višegradski fond u okviru Višegradskih potpora. Misija Zaklade je promicanje ideje održive regionalne suradnje u Srednjoj Europi.
