Zahvaljujući vanjskoj pomoći, ukrajinsko gospodarstvo uspjelo je zadržati određenu otpornost i prilagoditi se funkcioniranju u uvjetima velikog rata. Međutim, iza vanjske fasade stabilnosti i iluzije upravljivosti odvijaju se procesi koji ukazuju na nakupljanje strukturnih problema i rast opasnih neravnoteža.
Na prvi pogled čini se da nema razloga za preveliku brigu. Nakon rekordnog pada od 29,1% u 2022., gospodarstvo je postupno počelo rasti. U 2023. BDP se povećao za 5,3%. A u 2024. godini očekuje se da će rast iznositi gotovo 4%. Nisu loše brojke za rat punih razmjera i dotrajalu energetsku infrastrukturu.
Međutim, vrijedi obratiti pažnju na neke nijanse. Rast gospodarstva prošle godine bio je u silaznom trendu. Ako je u prvom tromjesečju 2024. BDP porastao za 6,5%, onda je u drugom – za 3,7%. A u srpnju i rujnu rast je usporio na 2%. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2024., realni BDP zemlje porastao je za samo 0,2% u trećem tromjesečju. Podaci za četvrto tromjesečje još nisu dostupni. No, postoje naznake da će brojke biti još pesimističnije. Osim toga, ovaj gospodarski rast odvija se u pozadini iznimno niske baze usporedbe nakon ruske invazije punih razmjera.
U 2025. stručnjaci ne očekuju značajan gospodarski oporavak u Ukrajini. MMF predviđa rast ukrajinskog BDP-a od 2,5%, inflaciju od 7,5% i tečaj dolara na 45 grivna. A to je pod uvjetom da zemlja ne trpi ozbiljne probleme ili pogoršanje situacije na frontu.
Industrija je u teškoj situaciji. U 2022. industrijska proizvodnja pala je za 44%. Ukrajinski industrijski sektor teško je pogođen uništavanjem energetskih kapaciteta, rastom cijena električne energije, poremećajima u opskrbnom lancu, logističkim troškovima, odljevom kvalificiranog osoblja i nedostatkom radne snage. Osim toga, neprijatelj je uništio ili zarobio neka velika industrijska poduzeća. Djelomično oživljavanje proizvodnje 2023. i 2024. ne može nadoknaditi katastrofalni pad u prvoj godini velikog rata.
Rat nije mogao dati poticaj postupnom smanjenju sirovinske orijentacije ukrajinskog gospodarstva. Kao i prije, ključne stavke ukrajinskog izvoza su hrana (posebno žitarice), kukuruz, nafta te crni i obojeni metali. U 2023. za ta dva radna mjesta Pripada gotovo 75% ukupnog ukrajinskog izvoza. Štoviše, udio metala više se nego udvostručio u odnosu na 2021., a udio hrane porastao je s 43,9% na više od 63%. Deficit vanjske trgovine robom u 2023. povećao se za 2,5 puta na 27,4 milijarde dolara.
Za prvu polovicu 2024. izvoz robe konstituiran 19,6 milijardi dolara, a uvoz – 33,2 milijarde dolara. Negativni saldo u vanjskoj trgovini iznosio je 13,6 milijardi dolara. Do kraja 2024. vanjskotrgovinski deficit mogao bi porasti na više od 30 milijardi dolara. Struktura ukrajinskog izvoza u 2024. zadržava isti sirovinski i poljoprivredni karakter, što je znak zaostalog gospodarstva. Na primjer, udio gotovih prehrambenih proizvoda koji se izvoze izvan Ukrajine iznosi samo 9,7%. Trećinu ukrajinskog izvoza čine proizvodi biljnog podrijetla, posebno žitarice – više od 26%, masti i ulja – 15,7%. Samo 3,7% ukrajinskog izvoza su strojevi i oprema.
Situacija u financijskom sektoru je dvosmislena. S jedne strane, nakon kolapsa 2022. još uvijek je moguće izbjeći ozbiljnu devalvaciju grivne. Ali puzajući proces pada nacionalne valute i dalje se nastavlja. Ukrajina uspijeva spriječiti kolaps financijskog i proračunskog sustava samo zahvaljujući stranoj pomoći.
Međunarodne rezerve Ukrajine povećale su se za 8% tijekom 2024. na 43,8 milijardi USD. Prošle godine Ukrajina je dobila ozbiljnu globalnu financijsku potporu – oko 42 milijarde dolara. Najveća financijska pomoć stigla je iz Europske unije – 17,5 milijardi dolara, Sjedinjenih Američkih Država – 6,8 milijardi dolara, Svjetske banke – 6,1 milijardu dolara, MMF-a – 5,3 milijarde dolara, Japana – 4,3 milijarde dolara, Kanade – 1,8 milijardi dolara. Ukrajina očekuje da će 2025. godine od međunarodnih partnera dobiti još oko 38 milijardi dolara. Taj bi iznos trebao biti dovoljan da se spriječi gospodarski kolaps i kolaps javnih financija.
Proračunski rashodi Ukrajine u 2024. iznosili su 3 bilijuna 350 milijardi grivna. Za 2025. godinu predviđeni su rashodi državnog proračuna u iznosu od 3 bilijuna 990 milijardi grivna. Istodobno, država planira prikupiti samo 2,32 bilijuna grivna. Ostatak će morati biti pokriven vanjskom pomoći. Najveća stavka nevojnih rashoda u proračunu za 2025. bit će servisiranje javnog duga. Vlada planira potrošiti 480 milijardi UAH na plaćanje kamata na unutarnje i vanjske zajmove. U međuvremenu, država Ukrajinski dug raste i već je dosegao 160 milijardi dolara. Vrlo brzo bi mogao biti jednak godišnjem obujmu BDP-a.
Inflacija je postala novi problem za vladu i Ukrajince. Nakon naglog skoka cijena 2022., uspio se donekle ukrotiti. No, u drugoj polovici prošle godine rast cijena roba i usluga ponovno se ubrzao. Od studenog je službena inflacija dosegla 11,2% na godišnjoj razini. Dok je u svibnju njegova vrijednost iznosila 3,3%. Iako ključna kamatna stopa NBU-a premašuje razinu rasta cijena i sada je postavljena na 13%, to nije uspjelo obuzdati oštar inflatorni skok. Može se reći da je politika Narodne banke i vlade o kontroli cijena zakazala.
Godine 2024. postalo je jasno da je ukrajinska vlada krenula prema povećanju fiskalnog i poreznog opterećenja poduzeća i stanovništva. Još ranije je povećan obujam odbitaka od teritorijalnih zajednica u Kijevu. Konkretno, porez na dohodak (PIT) na plaće vojnog osoblja i policajaca poslan je u poseban fond državnog proračuna iz lokalnih proračuna. Zahvaljujući ovom zakonu, očekivalo se da će 2024. za bespilotne letjelice i drugo oružje biti dodijeljeno dodatnih 96 milijardi UAH. Ali stvarnost se pokazala malo drugačijom. Jer značajan dio tih sredstava jednostavno nije isplaćen.
Također, krajem prošle godine, prvi put od početka invazije punih razmjera, vlasti su pribjegle povećanju poreza. Vojni porez porastao je s 1,5% na 5%. Od 1. siječnja 2025. samostalni poduzetnici treće skupine plaćat će dodatnih 1% prihoda. I poduzetnici drugih skupina – 10% minimalne plaće u Ukrajini. Takvi koraci vlasti su diskutabilni. Jer posao je već u teškoj situaciji i nije siguran u budućnost. A realni prihodi stanovništva padaju zbog visoke inflacije.
Tijekom 2024. u Ukrajini je zatvoreno gotovo 210 tisuća samostalnih poduzetnika, što je najveća brojka u posljednjih pet godina. Rast zatvorenih samostalnih poduzetnika prošle godine iznosio je više od 32%. Većina poduzetnika prestala je raditi u maloprodajnom i IT sektoru. Stručnjaci razloge masovnog zatvaranja nazivaju ekonomskim poteškoćama, promjenama u poreznom zakonodavstvu i migracijskim procesima. Zanimljivo je da je u prvoj godini rata u Ukrajini samo 82 tisuće samostalnih poduzetnika prestalo s radom. Činjenicu da se poduzetnicima nisu svidjele porezne inovacije vlasti neizravno potvrđuje statistika zatvaranja: vrhunac prestanka poduzetničke aktivnosti zabilježen je u posljednjem tromjesečju godine. Baš kad je Vrhovna Rada podržala porezne promjene.
Ukrajinsko gospodarstvo trenutno funkcionira. Međutim, njezine strukturne neravnoteže i dalje se produbljuju. Ovisnost državnog proračuna o vanjskoj potpori stvara dodatne rizike. Ubrzani rast cijena, koji je opet izvan kontrole, povećava stupanj društvene napetosti. A diskutabilne odluke vlasti čine da se brinete i sumnjate u njegovu profesionalnost.
