Okončanje rata u jednom danu obećanje je kojeg se američki predsjednički kandidat iz Republikanske stranke, Donald Trump, sjeća Ukrajincima. Pažljivi čitatelj može se sjetiti slične Trumpove izjave o Sjevernoj Koreji. Tadašnji američki predsjednik je 2018. godine rekao da bi pitanje Sjeverne Koreje mogao riješiti jednim razgovorom s Kim Jong-unom. I takav Razgovor se zaista odvijao – u Singapuru 12. lipnja 2018. Je li se nešto promijenilo? Trump je možda izbjegao veliku krizu sa Sjevernom Korejom, ali nikada nije uspio spriječiti zemlju da razvije svoje nuklearne i raketne kapacitete. Sada je peta najmoćnija nuklearna sila u Aziji nakon Kine, Rusije, Indije i Pakistana. Zanimljivo je da je Trump čak planirao dobiti Nobelovu nagradu za mir za svoje mirovne akcije, koje je njegov prethodnik Barack Obama dobio 2009. godine.
“Prije nego što sam preuzeo dužnost, ljudi su mislili da ćemo ići u rat sa Sjevernom Korejom. Predsjednik Obama je rekao da je Sjeverna Koreja naš najveći i najopasniji problem. To više nije slučaj – večeras dobro spavaj!” Žbica zatim Trump.
Za Putina je Ukrajina samo sredstvo za postizanje cilja
Nije slučajno što smo dali primjer Sjeverne Koreje. Uostalom, tada, kao i sada, izjave Donalda Trumpa nisu bile ništa više od populizma.
“Rusija slijedi američku politiku poput jastreba”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima uoči američkih izbora, odgovarajući na pitanje o spremnosti Moskve za pregovore. “To ovisi o izborima u Sjedinjenim Državama”, dodao je Zelenski.
U Ukrajini se očekivalo da će, ako Kamala Harris bude izabrana, Sjedinjene Države nastaviti proukrajinsku politiku Bidenove administracije unatoč nekim razlikama, kao što su kašnjenja u isporuci i zabrana upotrebe zapadnog oružja za napad duboko u Rusiju.
U međuvremenu, Donald Trump, zauzimajući radikalno drugačiji stav, sugerirao je da će prestati podržavati ratne napore Kijeva i rekao da rat može riješiti “u jednom danu”. Uvjeti mirovnog plana, Ponuđene njegov potpredsjednički kandidat, J.D. Vance, ima nevjerojatnu sličnost s Putinovom listom želja za napuštanjem članstva u NATO-u i stvaranjem demilitarizirane zone u Ukrajini.
Volodimir Zelenskij i Donald Trump tijekom sastanka u New Yorku 27. rujna 2024. Fotografija: Doug Mills/The New York Times
Američka politika je na raskrižju, ali to neće nužno dovesti do prekretnice u mirovnim pregovorima, kažu analitičari. To se može objasniti činjenicom da ništa ne ukazuje na to da je Rusija spremna sjesti za pregovarački stol, bez obzira na to tko završi u Bijeloj kući.
“Što Trump misli, što može učiniti, kakvu prednost ima, u ovom trenutku nije jasno, ali ne mislim da je to brz proces”, rekao je Thomas Graham, stručnjak za rusku vanjsku politiku i počasni član Vijeća za vanjske odnose.
Međutim, postoji jedan čimbenik koji će definitivno utjecati na promjene na bojnom polju – smanjenje američke pomoći, kažu zapadni stručnjaci.
“Pod bilo kojim potencijalnim predsjednikom, Putin će pokušati iskoristiti ono što vidi kao političku disfunkciju u Sjedinjenim Državama, kao i ‘pukotine u jedinstvu Zapada'”, rekao je Graham u intervjuu za CNN.
Ove pukotine mogu se pojaviti, između ostalog, zbog smanjenja američke pomoći od strane Trumpove administracije i smanjene uloge SAD-a u NATO-u, ili raskola u američkom Kongresu. Financijski pritisak na europske saveznike također igra ulogu, kao i podjele u NATO-u s proruskim čelnicima u državama članicama poput Mađarske i Slovačke.
“U nedostatku jedinstva Zapada, u nedostatku jasne demonstracije da Zapad i Ukrajina imaju zajedničku viziju onoga što pokušavaju postići… nema razloga da Putin preispita ono što trenutno radi u Ukrajini”, dodao je Graham.
Razmjeri rata također su preveliki za jednostavne pregovore između Moskve i Kijeva, kažu stručnjaci. Oni tvrde da je ovo mnogo širi sukob između Rusije i Zapada.
Za Putina, “Ukrajina je samo sredstvo za postizanje cilja, a cilj je dodatno ograničiti američki utjecaj u međunarodnim poslovima”, rekao je John Lough, suradnik u Programu za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu, londonskom think tanku.
“Kada mu Trumpovi savjetnici objasne što se zapravo događa i činjenicu da je Kina odigrala ključnu ulogu u podršci sposobnosti Rusije da nastavi voditi ovaj rat… možda će odjednom vrlo snažno osjetiti da se ne odnosi dobro prema Putinu”, rekao je Lough, dodajući da će Peking prihvatiti bilo kakve ustupke “kao daljnji dokaz američke slabosti”.
Ali čak i ako američka politika podrške Ukrajini nastavi svojom trenutnom putanjom, čini se da zapadni saveznici Kijeva nisu spremni osigurati potrebnu razinu resursa za postizanje velikih pobjeda na bojnom polju.
“Vjerujem da će se to nastaviti, možda s manjim intenzitetom, ali još dugo vremena”, dodao je John Lough iz Chatham Housea.
Dogovor s Putinom po cijenu sigurnosti Ukrajine i Europe
Zastupnik u Bundestagu i stručnjak za vanjsku politiku CDU-a Norbert Röttgen očekuje da će izborna pobjeda Donalda Trumpa imati ozbiljan utjecaj na rat u Ukrajini. Sudeći prema Trumpovim predizbornim izjavama, “najmanje na što bismo trebali biti spremni je da nakon što preuzme dužnost, američka pomoć Ukrajini više neće biti pružena. I ne može se isključiti da će se htjeti dogovoriti s Putinom,” Reče Röttgen.
Prema njegovim riječima, sporazum između Trumpa i ruskog predsjednika moguć je samo nauštrb sigurnosti Ukrajine, a time i nauštrb sigurnosti Europe. Nakon Trumpove pobjede, NATO će također prestati biti ono što je bio desetljećima. “Stoga vjerujem da bi europska sigurnost trebala postati europska s ovim izborima. Njemačka vlada apsolutno nije spremna za to”, rekao je Röttgen.
U trenutnoj situaciji, Trump može uspjeti samo pod Putinovim uvjetima. “Nešto što će Putin tada vjerojatno prodati kao djelomičnu pobjedu. U suprotnom, neće biti nikakvog dogovora”, uvjeren je Röttgen. U takvim okolnostima Ukrajina neće imati održivi suverenitet. “Rusija će joj stalno prijetiti i destabilizirati. To Ukrajini ne daje nikakve stvarne izglede ni ekonomski, ni na nacionalnoj razini, ni u smislu pridruživanja EU i NATO-u”, rekao je Röttgen.
Prema analitičkom centru Razgovor, očekivanje da će Trump pokušati uvjeriti strane da okončaju ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku vjerojatno će dovesti do pojačanih borbi u Ukrajini kako bi se stvorilo ono što različite strane smatraju statusom quo prihvatljivijim za njih. Centar vjeruje da to ne sluti na dobro za humanitarnu krizu koja se već kuha u obje regije.
Eskalacija borbi u Europi i na Bliskom istoku te napetosti u Aziji također bi mogli pogoršati odnose između SAD-a i njegovih saveznika u sve tri regije. U Europi postoji bojazan da bi Trump mogao sklapati dogovore s Rusijom preko svojih saveznika u EU i NATO-u i zaprijetiti im povlačenjem.
To bi potkopalo dugovječnost bilo kojeg ukrajinskog (ili šireg europskog) sporazuma s Moskvom. Relativno žalosno stanje europskih obrambenih sposobnosti i smanjenje kredibiliteta američkog nuklearnog kišobrana samo bi dobro potaknulo Putina da dodatno unaprijedi svoje imperijalne ambicije nakon što postigne dogovor s Trumpom.
“Raspoloženje u Kijevu u srijedu bilo je tmurno, ali odlučno”
Unatoč činjenici da je ukrajinska vlada više puta inzistirala na dvostranačkoj podršci u Washingtonu tijekom američke predizborne kampanje, bilo je očito da su izgledi za Trumpovu pobjedu opterećivali Kijev, piše Politico u uvodniku o očekivanjima od američkih izbora.
Trumpova Republikanska stranka bila je ta koja je blokirala pomoć Ukrajini više od devet mjeseci od listopada 2023. do travnja 2024., prisiljavajući Kijev da iscrpi svoj ratni proračun i izgubi neke od svojih najsposobnijih boraca. “Raspoloženje u Kijevu u srijedu bilo je tmurno, ali odlučno”, kažu promatrači.
Timofij Milovanov, predsjednik Kijevske ekonomske škole, napisao je u Facebook“Živimo u Trumpovom svijetu. Bitcoin je dosegao svoj najviši nivo svih vremena. Ukrajinske euroobveznice također bi trebale porasti. Tržište čeka kraj rata u Ukrajini. Pod kojim uvjetima? I hoće li uspjeti? Vidjet ćemo, ali vrlo sam skeptičan da će rat završiti brzo, za 24 sata, kao što je Trump obećao. Definitivno neće biti dosadno.”
