Skupina poljsko-ukrajinskih stručnjaka, uključujući zaposlenike Ukrajinskog instituta za nacionalno sjećanje, moći će započeti potragu, ekshumaciju, legalizaciju i zaštitu mjesta sjećanja na žrtve volinske tragedije tri mjeseca nakon završetka izvanrednog stanja. Misiju će predvoditi zamjenici ministarstava kulture obiju zemalja. O ovom Piše “Suspilne Culture” s osvrtom na komentar UINM-a.
Početkom rujna objavljeno je da je predsjednica Poljsko-ukrajinskog društva za pomirenje, Karolina Romanovska, apelirala na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, kao i na Ukrajinski institut nacionalnog sjećanja, sa zahtjevom za potragu i ekshumaciju posmrtnih ostataka 18 ljudi, uključujući članove njezine obitelji, ubijenih u selu Uhly na području današnje regije Rivne.
UINM je potvrdio postojanje takvog zahtjeva, ali je naveo da institucija ne izdaje dozvole za pretragu i ekshumaciju, pa ih ne može zabraniti. Dozvole za potragu obavlja Ministarstvo kulture i strateških komunikacija, a dozvole za ekshumaciju Državno međuresorno povjerenstvo za održavanje sjećanja na sudionike antiterorističke operacije, žrtve rata i političke represije (DMVK). Prema postupku, prvo, specijalizirana organizacija provodi operacije pretraživanja, utvrđuje grobna mjesta i stanje njihovog očuvanja. Nakon toga generira izvještaj o obavljenom poslu i ne provodi uvijek ekshumaciju, napomenuo je Institut nacionalnog sjećanja.
“To nije obvezna procedura, jer je postupak memorijalizacije na mjestu otkrića više briga o ljudskim ostacima”, – rekao je u UINM-u.
Također, trenutno je zbog rata znatno smanjen broj DVMC stručnjaka koji mogu obavljati ekshumacijske radove, kao i broj lokacija koje su uvjetno sigurne za rad.
“Dakle, ovo nije samo pitanje političke volje, već i mogućnosti i resursa dostupnih tijekom rata”, – rekao je u UINM-u.
Volinska tragedija u ukrajinsko-poljskim odnosima
Treba napomenuti da je, unatoč bliskoj suradnji Ukrajine i Poljske, pitanje Volinske tragedije 1942.-1943. kamen spoticanja u odnosima između zemalja. Glavna razlika je u broju žrtava među Poljacima i Ukrajincima te optužbama poljske strane UPA-e za masovna ubojstva poljskog stanovništva Volinije.
Poljski dužnosnici su u više navrata izjavili da Ukrajina neće moći ući u EU dok ne ispuni uvjet vezan uz povijesno pitanje Volinske tragedije. Konkretno, u nedavnom intervjuu za Europsku pravdu, poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski Pod stresomda pitanje volinske tragedije ne bi trebalo biti “stvar cjenkanja”, već postoji kršćanska dužnost: pokapati mrtve.
Prema njegovim riječima, ovo je akutno političko pitanje za Poljsku, jer su ubijeni Poljaci, čiji je broj, prema Sikorskom, od 80 do 120 tisuća. osobe koje imaju potomke koji sada “glasaju na izborima”. Na pitanje hoće li Ukrajina moći ući u EU veličanjem šefa OUN-a Provida Stepana Bandere ili generala korneta Ukrajinske pobunjeničke vojske Romana Šuheviča, Sikorski je rekao da će Ukrajinci “trebati prijatelje”.
“Sada su vam potrebni. I trebat će vam u procesu pristupanja EU. I molimo vas da poštujete naše mrtve. Mislim da ne tražimo previše,” – naglasio je šef Ministarstva vanjskih poslova.
Volinska tragedija 1943.-44. bila je dvosmjerni masakr poljskog i ukrajinskog stanovništva u Voliniji tijekom Drugog svjetskog rata. Broj žrtava među lokalnim Poljacima, prema raznim povjesničarima, uključujući Poljake, kreće se od 30 do 70 tisuća. ljudi, ali brojke službene Varšave su 100 tisuća. mrtvi Poljaci. Broj ubijenih Ukrajinaca procjenjuje se na pet tisuća. do više od 20 tisuća. Ljudi. U Poljskoj se tragični događaji u Volynu tumače kao “genocid”, dok se u Ukrajini ti događaji nazivaju “tragedijom” i pozivaju na međusobne isprike i međuetnički oprost i pomirenje.
Zabrana ekshumacije posmrtnih ostataka poljskih žrtava na snazi je od 2017. godine, što je bio odgovor na rušenje spomenika UPA-e u Hrušovičima na Podkarpatju. Predsjednik Volodimir Zelenski obećao je 2019. ukinuti zabranu, a iste godine u Lavovu su održane prve operacije potrage. Ukrajinska strana uvjetovala je izdavanje naknadnih dozvola obnovom groba vojnika UPA-e oštećenih u siječnju 2020. u Monastyru, u blizini granice s Ukrajinom. Uništeni nadgrobni spomenik je tada restauriran, ali bez popisa imena vojnika UPA-e koji su poginuli u borbama sa sovjetskim NKVD-om. Poljska je u rujnu 2023. najavila početak ekshumacije žrtava tragedije u Volynu. A poljski političari i vladini dužnosnici optužuju Ukrajinu da nije ukinula zabranu.
