Ukrajinski nacionalni memorijal, posvećen obilježavanju tragedije krimskih Tatara, otvoren je u sklopu četvrtog summita Međunarodne krimske platforme, u Kijevu, 11. rujna. Osim ukrajinskih dužnosnika i predstavnika krimskih Tatara, događaju su prisustvovali ukrajinski vojnici, litavski predsjednik Gitanas Nausėda, latvijska premijerka Evika Silina, hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednik češkog Senata Miloš Vystrčil, predsjednik moldavskog parlamenta Igor Grosu i diplomati. O ovom Kaže u video poruci predsjednika Volodimira Zelenskog.
Predsjednik je rekao da se spomenik pojavio na mjestu nekadašnjeg Čekističkog trga u Kijevu kao “simbol koji će tirani i diktatori sigurno izgubiti”.
“Okupili smo se kako bismo ovjekovječili sjećanje na jednu od najstrašnijih tragedija u povijesti Ukrajine, tragedije krimskih Tatara – genocid i deportaciju. Apsolutno zlo koje je počinila sovjetska vlada, uključujući i same čekiste, 1944. godine.” Rekao je Volodimir Zelenskij.
Prema njegovim riječima, spomenik podsjeća na tri tragične faze u povijesti krimskih Tatara: aneksiju Krima od strane Ruskog Carstva 1783., deportaciju krimskih Tatara 1944. i okupaciju Krima 2014. godine. A pojava spomenika u ovom trenutku podudara se s činjenicom da je Krim ponovno postao bojno polje za slobodu, jedinstvo i pravo na život na svojoj zemlji.
“Ovaj komemorativni znak postat će mjesto gdje će se okupiti i Ukrajinci i naši saveznici – svi oni koji s nama dijele borbu za naš ukrajinski Krim. Svi oni koji dijele filozofiju sjećanja, sjećanje na tragedije prošlosti kako ih ne bi ponovili u budućnosti,” – rekao je šef države.
Vođa naroda krimskih Tatara Mustafa Džemilev dodao je da ovaj spomenik nije posvećen samo sjećanju na žrtve genocida nad narodom krimskih Tatara, već nas podsjeća i s kakvim susjedom moramo živjeti.
“Stanovnici Krima već 10 godina su u kandžama nasljednika i sljedbenika režima koji je provodio masovni genocid nad narodom krimskih Tatara”“Krajem godine moći ćemo zadovoljiti potrebe
Podsjetimo da su u noći sa 17. na 18. svibnja 1944. s Krima počeli biti deportirani krimski Tatari optuženi za “izdaju domovine”. Prema povjesničarima, do ljeta 1944. deportirano je više od 194 tisuće ljudi. Krimski Tatari. 24. lipnja njihovu sudbinu podijelilo je više od 15 tisuća ljudi. Grci, 12,4 tisuće; Bugari, 9,6 tisuća. Jermena. U roku od dvije godine od potpune deportacije 1944. i genocida, umrlo je najmanje 45% svih krimskih Tatara. U spomen na žrtve ovog zločina, Ukrajina 18. svibnja slavi Dan borbe za prava krimskih Tatara.
Sastanak na vrhu Krimske platforme: što znamo
Sastanak na vrhu Krimske platforme međunarodni je događaj koji je pokrenula Ukrajina, a čija je svrha konsolidirati napore međunarodne zajednice za deokupaciju Krima, ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i povećanje pritiska na Rusiju. Na sastanku na vrhu raspravlja se o pravnim, gospodarskim, političkim i humanitarnim načinima vraćanja Krima pod ukrajinsku kontrolu.
Prošle godine u Češkoj je održan sastanak na vrhu Krimske platforme. Događaju je prisustvovalo oko 70 parlamentarnih izaslanstava iz cijelog svijeta. Ove godine na samitu Krimske platforme, koji se održava 11. rujna, raspravljat će se o temi sankcija. Kako Izvijestio Stalna predstavnica predsjednika Ukrajine u Autonomnoj Republici Krim Tamila Tasheva u intervjuu za Centar za novinarske istrage, sankcije su jedna od ključnih tema uključenih u završni dokument nakon inauguracijskog summita, kojem su se pridružili međunarodni partneri Ukrajine.
