Rusija je u Kini pokrenula tajni program za razvoj i proizvodnju jurišnih bespilotnih letjelica dugog dometa za upotrebu u ratu protiv Ukrajine. U srijedu, 25. rujna, Izvijestio Reuters, pozivajući se na europske obavještajne izvore i dokumente ruske obrambene tvrtke koja radi na projektu.
Prema jednom od dokumenata, Iževska elektromehanička tvornica Kupol, podružnica ruskog koncerna Almaz-Antej, razvila je i provela letna ispitivanja novog modela bespilotne letjelice pod nazivom Harpy-3 (G3) u Kini uz pomoć lokalnih stručnjaka. To se navodi u izvješću koje je Kupol poslao ruskom Ministarstvu obrane ranije ove godine. Tvrtka je naknadno objavila da bi mogla proizvoditi bespilotne letjelice, uključujući G3, u velikim razmjerima u tvornici u Kini, za upotrebu u “specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini.
Napominje se da bespilotna letjelica G3 može preletjeti oko dvije tisuće km. km s korisnom nosivošću od 50 kg. Uzorci G3 i drugih modela bespilotnih letjelica kineske proizvodnje isporučeni su u Iževsk u Rusiji na daljnja ispitivanja uz sudjelovanje kineskih stručnjaka.
Prema računima, tvornica Kupol primila je sedam vojnih bespilotnih letjelica kineske proizvodnje, uključujući dva drona Harpy-3 (G3). Elektromehanička tvornica Kupol u Iževsku najavila je da će u roku od osam mjeseci poduzeće u Kini biti spremno za proizvodnju kineske jurišne bespilotne letjelice REM 1 nosivosti 400 kg. Europski obavještajni izvori rekli su da će ova tehnologija biti slična američkom dronu Reaper.
U dokumentima se ne navodi gdje se točno u Kini nalazi tvornica bespilotnih letjelica povezana s ruskim obrambenim tvrtkama i kada će početi s radom. Međutim, nalazit će se na površini od 80 hektara i moći će proizvoditi 800 dronova godišnje.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je Reutersu da nije upoznato s takvim projektom, dodajući da zemlja ima strogu kontrolu izvoza bespilotnih letjelica ili bespilotnih letjelica (UAV). Kupol, Almaz-Antey i rusko Ministarstvo obrane nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Ranije je više puta objavljeno da je Kina opskrbljivala Rusiju robom dvojne namjene – komponentama koje se mogu koristiti u oružanim sustavima, mikroelektronici i alatnim strojevima za tenkove, a također je s Rusijom podijelila satelitske snimke vojnih ciljeva. Kao odgovor, Kina je zanijekala bilo kakvu isporuku oružja stranama u sukobu u Ukrajini i uvjeravala da strogo kontrolira izvoz robe s dvojnom namjenom.
Također, američki mediji i vladina obavještajna služba u više su navrata izjavili da Rusija kupuje dronove od Kine za vojnu upotrebu, posebno protiv Ukrajine. Kina je krajem srpnja najavila da će od 1. rujna zabraniti izvoz svih civilnih bespilotnih letjelica koje bi se mogle koristiti u vojne svrhe ili u terorističkim aktivnostima.
