Početkom listopada u Litvi će se razviti nacionalni plan masovne evakuacije. To je objavljeno u ponedjeljak, 9. rujna, pozivajući se na riječi ministrice unutarnjih poslova Agnė Bilotaite Izvijestio Litavska agencija LRT.
«Rat protiv Ukrajine se nastavlja, zemlje naše regije izložene su hibridnim i dezinformacijskim napadima, a sabotaža je naša nova stvarnost. Važno je napomenuti da smo u prvom planu, pa je civilna zaštita danas postala prioritet našeg dnevnog reda“, rekao je ministar.
Litva će surađivati s drugim baltičkim državama na jačanju civilne zaštite na nacionalnoj razini. Zajedno će se prijaviti za financiranje iz Europske unije.
«Vrijeme je da udružimo svoje kapacitete i djelujemo koordinirano na regionalnoj razini i na razini EU-a. Da, to je vrlo skupo, ali moramo razgovarati o mogućnostima kombiniranja naših napora i dobivanja odgovarajuće potpore EU-a. Pozivamo na procjenu rizika na razini Europske unije kako bi se bolje razumjele prijetnje i osigurale mjere civilne zaštite“, dodao je Bilotaite.
Zemlja trenutno radi na stvaranju sigurnih utočišta u podzemnim zgradama. U zemlji ih ima oko 5 tisuća.
Sredinom srpnja 2024. litavski Seimas odobrio je program jačanja i razvoja civilne zaštite, koji uključuje:
- stvaranje novih skloništa,
- sustavi upozorenja,
- posebna mobilna aplikacija.
Vrijedi dodati da Litva ima granicu s Bjelorusijom duljine 724 km, a s Rusijom – 303 km.
Kako se baltičke države pripremaju za mogući napad
Ministri obrane Estonije, Latvije i Litve odobrili su 19. siječnja 2024. stvaranje obrambene zone na svojim granicama u nadolazećim godinama, koja će se sastojati od različitih objekata dizajniranih za odvraćanje i zaštitu od vojne prijetnje iz Rusije i Bjelorusije.
U svibnju su se baltičke države, kao i Poljska i Norveška, složile da će stvoriti takozvani “zid bespilotnih letjelica” dizajniran za zaštitu vanjskih granica zemalja.