Kineske i ruske tvrtke razvijaju novi napadni dron, sličan iranskoj bespilotnoj letjelici Shahed. O ovome Izvijestio Bloomberg s osvrtom na europske dužnosnike u večernjim satima 2. srpnja. Američki saveznici kažu da bi to moglo značiti da se Peking vjerojatno približava pružanju smrtonosne vojne pomoći Rusiji, na što su zapadni dužnosnici upozorili.
Prema izvorima publikacije, ruske i kineske tvrtke održale su razgovore 2023. godine kako bi kopirale iranski dron Shahed i počele razvijati i testirati novu verziju bespilotne letjelice ove godine. Prema njima, kineski dronovi još nisu korišteni u Ukrajini.
Dužnosnici nisu naveli vrstu drona koji se razvija, ali kineske obrambene web stranice i nekoliko medija izvijestili su da zemlja razvija udarni dron kamikaza nazvan Suncokret 200, koji izgleda navodno slično iranskom dronu Shahed 136.
“Pružanje Rusiji napadnog drona tipa Shahed značilo bi produbljivanje potpore Pekinga Rusiji, unatoč opetovanim upozorenjima Sjedinjenih Država i njezinih saveznika. Predsjednik Xi Jinping pokušava prikazati Kinu kao neutralnu zemlju u sukobu u Ukrajini, iako zapadni dužnosnici kažu da je pružio komponente i drugu potporu vojnicima predsjednika Vladimira Putina. Bloomberg piše.
Istodobno, američki dužnosnici kažu da se Kina suzdržava od izravne opskrbe Ruske Federacije oružjem i artiljerijom, što bi značilo eskalaciju bez presedana i sigurno bi dovelo do primjene sankcija protiv Kine. Prema američkim procjenama, Kina razmatra hoće li poslati potpuno izgrađene bespilotne letjelice Ruskoj Federaciji, ali istodobno šalje komplete koji se mogu pretvoriti u jurišne bespilotne letjelice, rekao je sugovornik agencije.
Što se zna o ulozi Kine u rusko-ukrajinskom ratu
Od početka potpune invazije, Kina je izjavila da je neutralan igrač u ruskom ratu u Ukrajini i naziva rat agresije “sukobom”. Kina je u veljači 2024. objavila svoje “mirne” prijedloge u 12 točaka za rješavanje ruskog rata protiv Ukrajine. Konkretno, država je pozvala svijet da ne vrši pritisak na Rusiju sankcijama, već da surađuje s njom kako neprijateljstva ne bi nadišla Ukrajinu. Kina je također pozvala Kijev i Moskvu da sjednu za pregovarački stol.
Međutim, Rusija se i dalje oslanja na Kinu za kritične dijelove i komponente. U travnju su brojni mediji izvijestili da Kina Rusiji pruža satelitske snimke u vojne svrhe, mikroelektroniku i alatne strojeve za tenkove, kao i niz komponenti s dvojnom namjenom koje se koriste u oružju ili su potrebne za njihovu proizvodnju. Kina niječe bilo kakvu nabavu oružja sukobljenim stranama u Ukrajini i strogo kontrolira izvoz robe s dvojnom namjenom, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Sjedinjenim Državama.
U lipnju, tijekom telefonskog razgovora Volodimira Zelenskog i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, kineski čelnik obećao je da neće prodavati oružje Rusiji. Prema Xi Jinpingu, to će se odnositi na svako oružje.
