12. siječnja, nakon ponoći, koalicija država predvođenih Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom pokrenula je niz raketnih napada na teritorij Jemena. Bio je to čin odmazde protiv Hutija, iranskih saveznika, koji su vode u Crvenom moru i Adenskom zaljevu pretvorili u zonu piratstva. Bliski istok je sada kao bure baruta. I premda Sjedinjene Države i njezini saveznici pokušavaju izbjeći potencijalni sukob i eskalaciju, nije sigurno da će uspjeti. Kakve će biti posljedice za Ukrajinu ako izbije veliki rat u ovom dijelu svijeta?
Adenski zaljev i tjesnac Bab el-Mandeb nalaze se na strateški važnom mjestu na planeti. Kroz njih prolazi jedan od glavnih prometnih pravaca koji vodi do Crvenog mora i Sueskog kanala. Prema nekim procjenama, ova morska ruta, koja povezuje Europu s Azijom, provodi do 15% svih globalnih zaliha. Međutim, obale su ovdje izuzetno negostoljubive. Donedavno su u ovim krajevima lovili somalijski gusari. A sada su ovu misiju preuzeli Huti. Ova muslimanska paravojna skupina, zahvaljujući potpori Irana, uspjela je značajno poboljšati svoje sposobnosti piratstva. Dobio je balističke i protubrodske rakete dometa od nekoliko stotina kilometara, kao i bespilotne letjelice.
Od 19. listopada 2023. militanti koje podupire Iran pokušali su napasti i uznemiravati plovila u Crvenom moru i Adenskom zaljevu gotovo 30 puta. Formalni izgovor za ta kaznena djela je izraelska vojna operacija u Pojasu Gaze. Apoteoza piratstva Hutija bio je napad na američke razarače 10. siječnja. Napad su izveli i dronovi i rakete. Nakon toga, Huti su rekli da su njihovi postupci pokazali potporu palestinskom narodu. Napadi piratstva na brodove koji su putovali iz Azije u Europu prisilili su pojedine brodovlasnike da napuste kratku rutu kroz Sueski kanal i pošalju brodove po Africi. To je imalo značajan utjecaj na troškove prijevoza i značajno je povećalo njegovo trajanje. Jasno je da ova situacija ima iznimno negativan utjecaj na svjetsku trgovinu i gospodarstvo. Iran je, djelujući rukama svojih opunomoćenika, pronašao novu priliku za stvaranje problema Izraelu i njegovim zapadnim saveznicima.
Američki raketni napad na Hute, s obzirom na njihove otvoreno piratske aktivnosti, izgleda sasvim logično i prirodno. Ono što je čudno ovdje je koliko dugo je odgođeno. Prema medijskim izvješćima, Amerikanci već dugo pokušavaju uvjeriti Hute različitim kanalima da zaustave svoje piratske aktivnosti u Crvenom moru. Međutim, bez uspjeha.
Čini se da je Iran intuitivno smatrao da bi mogao postupno mijenjati “crvene linije” i dopustiti sebi više u sukobu s Amerikom. Režim iranskih ajatolaha također aktivno gradi svoje vojne sposobnosti, posebno razmjenom tehnologije sa svojim saveznikom – Rusijom. Iranska vojska je 11. siječnja zaplijenila naftni tanker u Omanskom zaljevu. Maskirani naoružani muškarci ukrcali su se na St. Nikolas u blizini omanske luke Sohar, naredivši posadi da krene prema iranskoj obali. Bio je to čin odmazde protiv SAD-a zbog zapljene ovog tankera prošle godine. Tada su Amerikanci uhitili brod zbog prijevoza sankcionirane iranske nafte. Sjedinjene Države osudile su iransku zapljenu naftnog tankera. Glasnogovornik State Departmenta pozvao je na hitno puštanje broda i njegove posade. Međutim, Teheran je ignorirao usmene zahtjeve Washing Očito su iranske vlasti uvjerene da se administracija predsjednika Joea Bidena neće usuditi poduzeti ozbiljne korake.
Političko raspoloženje Hutija odavno je poznato. Oni zagovaraju eliminaciju židovske države i mrze Sjedinjene Države i cijeli Zapad. Ali možda bi ti muslimanski militanti bili oprezniji da nisu osjetili snažnu vanjsku potporu, kao i američku neodlučnost u regiji. Pretjerani oprez i strah od eskalacije jedno je od vodećih obilježja vanjske politike administracije predsjednika Joea Bidena. Strahovi Amerikanaca su utemeljeni. Uostalom, Bliski istok je već pun kontradikcija i potencijalnih sukoba. Ali druga strana američke neodlučnosti je da je diktatorski režimi sve više iskorištavaju. U određenom smislu, neodlučnost i nespremnost SAD-a da koristi silu tamo gdje je to potrebno iskušava Iran da testira svoje granice.
Napadi zapadnih saveznika na Jemen dodatno su povećali napetosti na Bliskom istoku. Nije vrijedno stati na kraj ovoj priči. Uostalom, nitko nije otkazao ponovljene štrajkove, kao i osvetničke akcije. U ovoj regiji trenutno se formira sve više žarišta, što bi teoretski moglo dovesti do velikog rata. Njegovi sudionici su približno poznati. Ako bliski istok upadne u veliki vojni sukob, to će sigurno imati posljedice i za Ukrajinu. Međutim, trenutno je teško predvidjeti koji će od njih prevladati.
S jedne strane, novi rat u svijetu znači promjenu fokusa s Ukrajine, skokove cijena na energetskom tržištu A moguće je i još veće ograničenje zapadne vojne pomoći. Zapadna vojna industrija je još uvijek prespora da bi povećala proizvodne kapacitete. Veliki rat na Bliskom istoku, koji uključuje Sjedinjene Države i najmanje nekoliko saveznika, dodatno bi ograničio sposobnost Zapada da opskrbi Ukrajinu dovoljno oružja. Neravnoteža na energetskom tržištu uzrokovat će fluktuacije cijena nafte i plina te će negativno utjecati na globalno i ukrajinsko gospodarstvo. Visoke cijene nafte svakako su korisne za Rusiju. Međutim, dugoročno ozbiljno povećanje proizvodnje energije u Sjedinjenim Državama, kao i položaj arapskih zemalja koje su protivnici šijitskog Irana, mogu izgladiti cjenovni šok.
S druge strane, ako je Iran izravni sudionik vojnog sukoba, gotovo sigurno će mu oduzeti priliku da pomogne Rusiji. Teheran i Moskva primjenjuju aktivnu vojnu suradnju od 2022. godine. Konkretno, režim ajatolaha pomogao je Putinu u opskrbi bespilotnim letjelicama i razvoju linija za njihovu proizvodnju na teritoriju Ruske Federacije. No, moguće je da Iran opskrbljuje Rusiju drugim vrstama vojne robe. Također je spreman prenijeti svoje balističke rakete za granatiranje Ukrajine. Veliki rat na Bliskom istoku značio bi kraj aktivne vojne potpore Irana ruskom savezniku.
Rat između zapadne koalicije i saveznika Kremlja također bi mogao pooštriti politiku Zapada prema Rusiji. Uostalom, onda će Sjedinjene Države i druge zemlje biti mnogo više zainteresirane za ograničavanje Putinove sposobnosti da pomogne Iranu. Ali postoji samo jedan način da se to učini: pružiti Ukrajini razornije i snažnije oružje. Tako da u vrijeme kada su zapadni saveznici u ratu s Iranom i njegovim opunomoćenicima, Rusija ima mnogo vlastitih problema.
Vjerojatni ishod rata na Bliskom istoku mogao bi biti vojni poraz Teherana i rušenje režima ajatolaha. U ovom slučaju, Moskva će izgubiti važnog saveznika. A to će imati nedvosmisleno pozitivne posljedice za Ukrajinu. Pitanje je samo koliko će dugo trajati vojni sukob i koji su njegovi razmjeri. Koje će zemlje sudjelovati u njemu. I hoće li autoritarne države poput Kine ili Sjeverne Koreje biti spremne iskoristiti rat drugdje u svijetu kako bi ostvarile vlastite ciljeve?
Veliki rat na Bliskom istoku definitivno će utjecati na Ukrajinu. To su veliki rizici za našu državu. I u isto vrijeme, postoje određene šanse. Međutim, nemoguće je nedvosmisleno reći koji će čimbenici sada prevladati.
