Treći sastanak o ukrajinskoj “mirovnoj formuli” na Malti, koji je održan 28. i 29. listopada, bio je usredotočen na nuklearnu, prehrambenu i energetsku sigurnost, kao i na oslobađanje zatvorenika i deportiranih osoba te obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. O ovome Izvijestio Ured predsjednika.
Pet točaka “mirovne formule”, o kojima se raspravljalo na Malti, prethodno su razradile radne skupine uz sudjelovanje diplomatskih predstavnika različitih zemalja. Svaku točku na sastanku predstavili su i komentirali ukrajinski i strani dužnosnici. Plan nuklearne sigurnosti predviđa potpuno povlačenje ruskog osoblja, oružja i opreme iz NE Zaporizhzhya i prijenos kontrole nad postrojenjem u Ukrajinu, jačanje uloge IAEA-e u praćenju usklađenosti s pravilima za rad nuklearnih postrojenja, kao i proučavanje mehanizama odgovornosti za nepoštivanje načela nuklearne sigurnosti.
Provedba klauzule o energetska sigurnost, na prijedlog radne skupine, predviđa razvoj modela energetske otpornosti kojim bi se spriječilo kršenje energetske sigurnosti i omogućilo korištenje energije kao poluge utjecaja u budućim činovima agresije. U kontekstu Sigurnost opskrbe hranom “Mirovna formula” predlaže uspostavu međunarodnih sigurnosnih jamstava za neprekinutu opskrbu hranom, posebno za jačanje zaštite ukrajinske lučke i logističke infrastrukture, osiguravanje razminiranja morskih putova u Crnom moru te podupiranje osiguranja brodova i tereta koji se prevoze u morske luke Ukrajine i iz njih.
Akcijski plan za Povratak talaca i deportiranih Ukrajinaca predviđa osnivanje međunarodne promatračke skupine za prikupljanje informacija o njima, pristup njihovim mjestima pritvora, dodatne sankcije protiv Ruske Federacije i njezinih dužnosnika zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava, pritisak na Rusiju da UN-u i ICRC-u omogući neometan pristup ukrajinskim zatvorenicima.
Što se tiče odlomka na usklađenost s Poveljom UN-a i ponovna uspostava teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i svjetskog poretka, radna skupina predlaže da se usredotoči na reformu Vijeća sigurnosti UN-a i ograničavanje veta, jačanje uloge Međunarodnog suda priznavanjem obvezne nadležnosti suda u svim sporovima oko kršenja Povelje UN-a, kao i stvaranje sustava ranog upozoravanja za djelovanja kojima se krši suverenitet i teritorijalna cjelovitost država.
