1. kolovoza 2023. američki veleposlanik u Budimpešti najavio je promjene u američkom programu izuzeća od viza. Kao rezultat toga, dozvola za putovanje preko Atlantika za Mađare vrijedit će godinu dana (umjesto dvije godine) i svaki put će se morati iznova dobiti. Amerikanci ovu odluku objašnjavaju kršenjem u izdavanju mađarskih putovnica mađarskoj dijaspori u razdoblju od 2011. do 2020. godine, uglavnom u Ukrajini i Srbiji. Prema američkoj strani, njihovi vlasnici predstavljaju prijetnju sigurnosti Sjedinjenih Država.
To je najnoviji korak u sustavnom pogoršanju odnosa koji traje već dugi niz godina. U sadašnjem narativu mađarske vlade, tim Joea Bidena optužuje Mađarsku da ne podržava američki pristup ratu u Ukrajini jer ne traži mir, već eskalaciju. Kako je moguće da se u vrijeme kada je Washington jamac sigurnosti za srednju i istočnu Europu, a Europljani pozdravljaju Bidenove riječi o zaštiti “svakog centimetra” teritorija NATO-a, percepcija Sjedinjenih Država u Budimpešti stalno pogoršava?
Krivi steEn u mojoj sudbini
Tamás Magjarić, istraživač američko-ugarskih odnosa na sveučilištu ELTE, zabilježeno na gospodarskom portalu G7.huda su “Sjedinjene Države uvijek bile sekundarni ili tercijarni partner Mađarske”. Kao što je istaknuo, “odnosi dviju zemalja određeni su njihovim odnosima sa strateškim protivnicima Washingu dvadesetom i dvadeset prvom stoljeću”. Stoga, pogledajmo povijest, jer se u njoj može naći jedan od ključeva za razumijevanje mađarskog pristupa Sjedinjenim Državama.
Predsjednik Thomas Woodrow Wilson formulirao je svojih čuvenih četrnaest točaka u siječnju 1918. Temeljna za Poljake bila je točka 13, u kojoj je pozvao na stvaranje neovisne poljske države. Mađari su bili zabrinuti točkama 10 i 11, kojima je okončana hegemonija Austro-Ugarske. To je bilo zbog činjenice da je Wilson pozvao na “mogućnosti autonomnog razvoja za narode Austro-Ugarske”, i tako podržao nacionalne oslobodilačke težnje Slovaka i Rumunja koji žive unutar granica Velike Mađarske. S druge strane, pozvao je Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru na povrat teritorija izgubljenih tijekom rata.
Samo dvije godine kasnije, 4. lipnja 1920., Amerikanci su postali stranka Trianonskog ugovora, zbog čega je Mađarska izgubila trećinu svog teritorija i isti postotak stanovništva. Ali priča tu nije završila. Amerikanci su stajali na suprotnim stranama Mađarske u oba svjetska rata. Godine 1947. pariški ugovor (poznat kao “Petit Trianon”) ponovno je potvrdio mirovne sporazume između Mađarske i saveznika, prema kojima je Mađarskoj oduzeta zemlja koja joj je pripojena kao rezultat suradnje s Hitlerom. Štoviše, Mađarska i dalje žali što 1956., tijekom mađarskog ustanka, Zapad (a time i Washington) nije pomogao. Premijer Orbán u govoru u srpnju na ljetnom sveučilištu u Rumunjskoj, u gradu Beile Túsnad (mađarski: Beile Túsnad). Tusnádfürdő), rekao je da je tijekom poslijeratnih 80 godina prvih 45 godina palo na razdoblje kada su nas “Anglosaksonci predali sovjetskim komunistima”.
Bliži politički odnosi uspostavljeni su tek 11. i 13. srpnja 1989., kada je američki predsjednik George W. Bush posjetio Mađarsku. Tijekom govora istaknuo je kako će podjela Europe uskoro završiti i kako je moguća demokratska tranzicija. Bushov posjet uslijedio je gotovo mjesec dana nakon pokopa 1956. godine, događaja koji se počeo doživljavati kao početak prisutnosti Viktora Orbána u velikoj politici.
Prekretnica u vezi bila je kada su Mađari stavili zračnu luku na raspolaganje Amerikancima za operaciju Zajednički pothvat na Balkanu. U Tasharu je uspostavljena logistička baza za snage IFOR. Tamo je bilo stacionirano 1500 američkih vojnika, a 13. siječnja 1996. posjetio ga je Bill Clinton. Mađarsko-američki odnosi tijekom njegova predsjedničkog mandata bili su, inače, najbolji. Godine 1998. i 1999. predsjednik Árpád Gönz i premijer Viktor Orbán posjetili su Bijelu kuću. Potonji je morao čekati do svibnja 2019., kada ga je Donald Trump pozvao da se ponovno pojavi u Washingtonu na bilateralnim službenim razgovorima. Od 1999. predsjednik Mađarske nije primljen u Bijelu kuću.
Nećemo dopustiti da nas uvuku u rat!
Tko je u narativu mađarske vlade odgovoran za eskalaciju sukoba u Ukrajini? Vrlo malo se čuje o činjenici da to radi Rusija, koja svakodnevno granatira Ukrajinu. To je zato što sva odgovornost leži na Americi i njenim saveznicima. “Sjedinjene Države su naš prijatelj i naš važan saveznik, ali nećemo im dopustiti da uvuku Mađarsku u rat”, rekao je Viktor Orbán 14. travnja 2023. u intervjuu za državni radio Kossuth. Tema uvlačenja u rat postala je međusektorska tema u javnim raspravama od samog početka rata.Ruska potpuna invazija u veljači 2022. “Ono što je stvarno važno je ono što Amerikanci žele. (…) Ako odluče da žele mir, onda će biti mira”, prve su riječi izrečene u intervjuu za njemačku publikaciju visokog profila Bild, što se očitovalo na ljetnom sveučilištu u Rumunjskoj u srpnju 2023. Orbán je također govorio o činjenici da Sjedinjene Države mogu okončati rat kad god žele u nedavnom intervjuu s bivšim novinarom Fox News Tuckera Carlsona. Od 8. rujna program je pregledan više od 127 milijuna puta.
Mediji koji suosjećaju s vladom u Budimpešti tvrde da se Washington obogaćuje u ovom ratu naoružanja ili u energetskim ugovorima sa srednjom i istočnom Europom, uključujući dobit od trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG), koji je skuplji od ruskog. Politika Fidesz vjeruju da Sjedinjene Države vode posredničke ratove u svijetu, pokušavajući ih objasniti potrebom zaštite demokracije. Što će se dalje događati, vidjeli smo u Afganistanu. Orbán je u Rumunjskoj rekao da Amerikanci koriste “vrijednosti” u borbi protiv zemalja koje ih ne dijele, a time i Mađarske.
Prozivanje GLOBSEC trendovi 2023 pokazuje da se 33% Mađara slaže s izjavom da “SAD uvlači moju zemlju u rat s Rusijom jer im to koristi”. Anketa također pokazuje da, iako Mađari ne podržavaju rat i ne žele pomoći Ukrajini u opskrbi oružjem, oni nisu toliko proruski orijentirani kao što bi to sugerirali potezi njihove vlade. Podudarnost između odnosa prema Washingtonu i odnosa stanovništva prema “velikom bratu” može se vidjeti u anketi Pew Research Center, Čiji su rezultati objavljeni krajem lipnja. Najproameričkija nacija su Poljaci (93% ispitanika izjavilo je pozitivan stav prema Sjedinjenim Državama), dok je Mađarska na drugom kraju ljestvice (44%). Neslaganje je još veće kada je riječ o povjerenju u predsjednika Joea Bidena. U Poljskoj mu vjeruje 83%, dok u Mađarskoj – 19%. Štoviše, ako bi anketa bila ograničena na skupinu birača vladajuće koalicije “Fidesz-PPCD”, podaci bi bili još gori.
Samo 15 posto Mađara (u usporedbi sa 67 posto Poljaka) vjeruje da se SAD u svojim politikama vodi interesima drugih zemalja, a samo svaki treći ispitanik iz Mađarske vjeruje da su Amerikanci uključeni u osiguravanje mira i stabilnosti u svijetu. U Poljskoj je taj postotak 85%. Provladin institut Nézőpont u travnju je provedena anketa koja je pokazala da je 40% Mađara za čvršće odnose između Mađarske i Sjedinjenih Država, 16% je protiv, a 26% vjeruje da se ništa ne treba mijenjati. Kako se to može objasniti? U velikoj mjeri, propaganda koja proizlazi iz provladinih medija, koji čine do 80% tržišta. Vlasti su vrlo dobre u stvaranju stvarnosti.
Nepopularni ambasador
Simbol onoga što je najgore u Americi sa stajališta Budimpešte je David Pressman, koji je američki veleposlanik u Mađarskoj od ljeta 2022. Ako napadi na predsjednika Bidena nikoga ne impresioniraju (oni, usput, ostaju neodgovoreni od strane američke strane), onda su prave svađe s Pressmanom postale dio krajolika mađarsko-američkih odnosa. Unatoč kratkom vremenu na dužnosti, već si je zaradio više od nekoliko uvredljivih kritika vladinih medija. Sam premijer ga zove “Presember” (Présember), što je igra riječi izvedenih iz veleposlanikovog prezimena, koja ga doslovno ocrtava kao “medijsku osobu”. Veleposlanik je aktivan na društvenim mrežama, oštro reagirajući uglavnom na antiameričku i antizapadnu propagandu. I sam je došao u Mađarsku sa svojom djecom i suprugom, pa je prirodno zainteresiran za zaštitu prava LGBT+ osoba. Organizirao ga sredinom srpnja Obiteljski pride piknik Mađarske vlasti oštro su ga kritizirale.
Pressman je prošle godine odlučio ne samo podržati “dugina okruženja”, već i boriti se protiv antiameričke i proruske propagande. U travnju su se na ulicama Budimpešte pojavili slogani “Rusi idu kući”, misleći na mađarski antisovjetski ustanak 1956. godine. Pressman je već dva puta putovao u Brussels glede pitanja vezanih za Mađarsku, kao i u Washington na konzultacije. Tamo se posebno sastao s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom. David Pressman reagirao je na oduševljenje mađarskih političara Trumpovim sociološkim uspjehom, preporučujući da se ne miješaju u izbore u drugoj zemlji, budući da Mađari također ne bi željeli slične akcije oko Dunava.
Sljedeći napad protiv Pressmana bile su riječi Tuckera Carlsona, koji je tijekom svog programa rekao da Bidenova administracija troši novac američkih poreznih obveznika na progon Mađarske. Carlson je također bio gost festivala na Mađarskom sveučilištuSveučilište (Koledž Matthias Corvinus); Tijekom govora ispričao se za američkog veleposlanika, nazvavši njegovo ponašanje “odvratnim i neoprostivim”. Također je izjavio da veleposlanik “ne zna ništa o Mađarskoj jer ne govori mađarski”. Novinarske kritike američkog veleposlanika u Mađarskoj u više su navrata citirane u provladinim medijima.
Posao se ne klanja politici
Iako je politička dimenzija američko-ugarskih odnosa strašna, ekonomska dimenzija daje sve od sebe. Spomenuti Tamás Magjarić smatra da je u američko-mađarskim odnosima “poslovanje uvijek imalo (i još uvijek ima) prednost u odnosu na službenu retoriku Sjedinjenih Država”. Što to znači? Jedino što su, unatoč situacijskim razlikama, ekonomski odnosi između zemalja barem točni. O tome svjedoče zaključci novinara istražnog portala Direkt36. Prije nekoliko godina otkrio je sadržaj depeša mađarskog veleposlanika u Washingtonu Lászlóa Szabóa, poslanih u sjedište Ministarstva vanjskih poslova i trgovine u Budimpešti. Odnosili su se na razgovor koji su 2018. vodili zamjenik šefa mađarskih vanjskih poslova Levente Magyar i pomoćnik državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Wess Mitchell u razdoblju 2017. – 2019.
Szabóov račun pokazuje da je američka strana pregledala područja u kojima je kritizirala Budimpeštu. A to je već bilo, nevjerojatno, za vrijeme administracije Donalda Trumpa naklonjene Orbánu. To je imalo manje veze s udarom na slobodu medija ili znanost (u to vrijeme donesen je zakon koji je, između ostalog, ukinuo aktivnosti Američkog srednjoeuropskog sveučilišta u Mađarskoj). Veleposlanik Szabo tvrdio je da su prioriteti Amerikanaca dva elementa suradnje: vojska i energija. Paradoksalno, malo toga izlazi iz oba. Kao dio svog programa modernizacije oružanih snaga, Mađari su otišli u kupovinu ne u inozemstvo, već u Njemačku. Također neće kupiti sustav HIMARS, s obzirom na to da je njegova prodaja blokirana u fazi odbora u američkom Senatu. Ministarstvo nacionalne obrane Mađarske izvijestilo je u tom pogledu da ih uopće ne namjerava kupiti.
Međutim, poslovna zajednica u Mađarskoj posluje izuzetno dobro. Prema informacijama iznesenim na nedavnom forumu Mađarsko-američke gospodarske komore, Sjedinjene Američke Države i dalje su drugi najveći ulagač u Mađarskoj (Njemačka je na prvom mjestu). Više od 1.700 američkih tvrtki zapošljava oko 107.000 ljudi. Radnici. U proteklih osam godina mađarska vlada podržala je 103 američke investicije vrijedne dvije milijarde dolara. U 2022. godini trgovina između zemalja dosegla je rekordnu razinu, povećavši se za 16%. Gore spomenuta anketa Istraživački centar Pew pokazuje da se između 2019. i 2023. postotak Mađara koji vjeruju da Sjedinjene Američke Države igraju dominantnu gospodarsku ulogu u svijetu povećao na 52% (u Poljskoj je ta brojka čak 55%).
Vodeći računa o vlastitim interesima, Amerikanci u Mađarskoj ne toleriraju dvije stvari – ovisnost o Rusiji i prokinesku orijentaciju vlasti. Već u travnju Amerikanci su nametnuli sankcije Ruskoj međunarodnoj investicijskoj banci koja djeluje u Budimpešti. Samo su sankcije prisilile Mađarsku da raskine s ovom institucijom. Ranije su to učinile Rumunjska, Bugarska, Češka Republika i Slovačka. Međutim, bankarstvo ne voli prazninu, popunila ga je Kineska građevinska banka. U srpnju 2023. ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó i ministar gospodarskog razvoja Márton Nagy samostalno su posjetili Kinu i održali niz sastanaka. Rezultat tih sastanaka nije bilo samo produbljivanje suradnje s Huawei, ali i privući još više kineskog kapitala u Mađarsku. Trenutno Peking najviše ulaže u Mađarsku u proizvodnju baterijskih ćelija koje se koriste u električnim vozilima. Novi fokus takve aktivnosti je područje oko drugog po veličini mađarskog grada Debrecena.
Izgledi
Oblik budućih američko-ugarskih odnosa bit će određen nakon predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama. Ako Biden ponovno pobijedi, Budimpešta će biti prisiljena ili na daljnju opstrukciju ili na dogovor s Washingtonom. Ako, s druge strane, Trump pobijedi, čepovi šampanjca doletjet će Dunavom. To je, inače, apsurdno, jer, osim posjeta Washingtonu i telefonskih poziva, Trump Mađarskoj nije dao ništa. Jedina opipljiva korist za Orbána bila je ta što je, kada je Barack Obama, već na dužnosti, pružio podršku neovisnim mađarskim medijima u iznosu od nekoliko stotina tisuća dolara, Donald Trump bio taj koji je likvidirao taj fond.
Danas je politička pozicija Mađarske pretrpjela ozbiljnu štetu ne samo zbog pristupa Budimpešte ratu, već i zbog demonstrativnog kašnjenja u glasovanju o nacrtu zakona koji omogućuje prvo ulazak Finske, a zatim Švedske u NATO. Nitko u strukturama AlyanaWashington se prema Mađarskoj ne odnosi s razumijevanjem po tom pitanju. Gesta koja je dobila glasan odjek tijekom summita NATO-a u Vilniusu. Viktor Orbán bio je jedini političar s kojim se predsjednik Biden rukovao pripremajući se za zajedničku fotografiju. Premijerov politički šef Balázs Orbán (koji nije rođak premijera) rekao je da ga je Biden prepoznao jer se mađarski premijer često pojavljuje na naslovnicama američkih časopisa.
Prevedeno s poljskog
Tekst je objavljen u sklopu projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: Vrući završetak pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, prezren od Lukašenka ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica Moj Lavov, Putin u galijama, Poluotok straha, Ukrajina izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Hoćemo li razgovarati o povijesti, zastoju u Minsku
Izvorni naslov članka: USA “nie wciągną” Węgier do wojny w Ukrainie
