Agresija Rusije na Ukrajinu ima sve veće posljedice – političke, gospodarske, socijalne, pravne i humanitarne – čak i izvan istočne Europe. U tom kontekstu vrijedi se vratiti na prvi i najhitniji zahtjev Ukrajine za izravnom vojnom potporom Zapada. Ubrzo nakon početka ruske invazije 24. veljače 2022., Kijev je pokrenuo međunarodnu kampanju za provedbu zone zabrane letenja iznad Ukrajine.
NATO i njegove zemlje članice brzo su i u potpunosti odbacili zahtjev Kijeva kao previše rizičan. Čak se i njegova djelomična provedba, na primjer, proglašenje dijela zapadne Ukrajine zonom zabrane letenja, smatrala nespojivom s nacionalnim interesima zemalja Sjevernoatlantskog saveza. Ta je shematska argumentacija već izazvala sumnje 2022. Godine 2023. postalo je još upitnije.
Aktivna vojna intervencija zapadnih država (i drugih zainteresiranih strana) na zapadne ukrajinske teritorije korištenjem borbenih zrakoplova i protuzrakoplovnog oružja ne bi bila samo adekvatan odgovor na kijevski vapaj za pomoć. Ruski rat protiv ukrajinske države, gospodarstva i stanovništva utječe na temeljne interese mnogih zemalja izvan istočne Europe. Oni se podudaraju s nacionalnim interesima Ukrajine u najmanje četiri aspekta i stoga zahtijevaju izravno djelovanje onih izvan Ukrajine.
Globalni poredak
Prvo, kontinuirana sposobnost Ukrajine da proizvodi i izvozi hranu, posebno žitarice, usko je povezana s više nego zabrinjavajućim humanitarnim pitanjima. To je također preduvjet za globalnu stabilnost i red. Nestašica osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su brašno i kruh te rast cijena imat će ozbiljne transkontinentalne društvene i političke posljedice. To mogu biti nestabilne vlade, oružani nemiri, migracijski tokovi, rastuća ksenofobija, pa čak i građanski ili međudržavni ratovi.
Stoga upotreba zračnih snaga i snaga protuzračne obrane kako bi se Ukrajini pomoglo osigurati proizvodnju i izvoz hrane nije samo pitanje empatije ili dobročinstva prema Ukrajincima. Takva izravna uporaba vojne sile od strane NATO-a (i zemalja koje nisu savezničke) bila bi dovoljno opravdana potrebom da se ukupni rizik za međunarodnu sigurnost svede na najmanju moguću mjeru. Sprečavanje gladi i njezin razoran utjecaj na svjetski poredak samo je po sebi dovoljan razlog za razmatranje uspostave zona zabrane letenja iznad i oko Ukrajine. Takve se mjere mogu opravdati bez spominjanja zahtjeva Ukrajine, pozivajući se samo na transnacionalne interese.
Sigurnost radioaktivnih materijala
Drugo, ukrajinske nuklearne elektrane, uključujući ugašenu nuklearnu elektranu u Černobilu, u više su navrata postale mete i alati ruske vojne aktivnosti od početka velike invazije. Prekogranični zdravstveni rizici ne samo milijuna Ukrajinaca, već i građana država članica NATO-a očiti su. Kada je Kijev 2022. zatražio zonu zabrane letenja, bilo je iznenađujuće da su zanemareni vitalni nacionalni interesi različitih europskih zemalja u pogledu sigurnosti ukrajinskih radioaktivnih materijala.
Vrijeme je da NATO i vlade članice igraju izravnu ulogu u zaštiti svojih građana od ponavljanja černobilske katastrofe iz 1986. Kao i kod osiguravanja stabilne ukrajinske proizvodnje hrane i prijevoza, vlastiti interes Ukrajine za zaštitu nuklearnih elektrana može se čak smatrati sekundarnim. Opet, zahtjev Kijeva za zonom zabrane letenja ne bi trebao poslužiti kao izgovor za vojnu prisutnost NATO-a i drugih saveznika u ukrajinskom zračnom prostoru.
Sigurnost predstavnika trećih zemalja
Treće, od listopada 2022. godine Kijev je postao omiljena meta ruskih raketnih i dronskih napada (što sam više puta promatrao). Namjerno ili ne, ruske rakete su više puta pogodile civilnu infrastrukturu i ubile neborce. Kuće se urušavaju, a stanovnici Kijeva ozlijeđeni su gelerima od srušenih ruskih raketa i bespilotnih letjelica, kao i od ukrajinskog protuzrakoplovnog streljiva.
Kijev je dom desecima stranih veleposlanstava i konzulata, kao i ureda mnogih vladinih i nevladinih organizacija. Iznenađujuće, sigurnost stotina, ako ne i tisuća građana zemalja NATO-a (i zemalja koje nisu članice NATO-a) u Kijevu u potpunosti ovisi o ukrajinskoj “željeznoj kupoli” nad glavnim gradom. Mnogi diplomati i drugi vladini dužnosnici koji su trajno ili privremeno u gradu predstavljaju zemlje s naprednim zračnim i zračnim snagama. Međutim, ti upućeni dužnosnici, kao i drugi strani porezni obveznici, još ne mogu računati na zaštitu borbeno spremnih oružanih snaga svojih zemalja. I jest. Unatoč jasnom zahtjevu ukrajinske vlade.
Sigurnost infrastrukture
Konačno, u Ukrajini počinje kampanja obnove, modernizacije i europeizacije. To uključuje privlačenje sve više stranih ulaganja u cijeloj zemlji. Milijarde eura i dolara poreznih obveznika bit će utrošene na razminiranje, popravak i obnovu Ukrajine. To će povećati nacionalni interes mnogih zapadnih i nekih nezapadnih zemalja za osnovnu sigurnost u Ukrajini.
Ako se ruska kampanja terora u Ukrajini pomoću dalekometnih raketa i bespilotnih letjelica nastavi, pitanje zaštite civilne infrastrukture koja se financira iz međunarodnih izvora od napada postat će sve važnije. Zapadne vlade i građani mogu se zapitati kakva sudbina čeka razne projekte koje financiraju. Hoće li imati trajan učinak, a možda će prije ili kasnije biti neutralizirani ruskim terorističkim napadima?
Unatoč složenim pitanjima osiguranja, mnogi zapadni dužnosnici smatraju da su ulaganja u privatni kapital glavna odrednica budućeg gospodarskog oporavka Ukrajine. Posebno u slučaju velikih uredskih ili tvorničkih zgrada koje su podigle ili obnovile strane tvrtke, ili uz njihovu pomoć, pojavit će se pitanje zaštite od ruskih zračnih napada. Vlade zemalja u kojima se nalaze tvrtke koje ulažu u Ukrajinu i njihova osiguravajuća društva bit će pod pritiskom da pomognu ukrajinskoj vladi da osigura ta ulaganja.
Ravnoteža između dobitaka i gubitaka
Mnogi promatrači vjeruju da je uvođenje zona zabrane letenja koje podupire Zapad čak i nad određenim područjima Ukrajine izravan put do Trećeg svjetskog rata. Međutim, upitno je hoće li se takva eskalacija doista dogoditi sve dok zapadne postrojbe ne budu uključene u borbe na fronti.
Rusija ne koristi borbene zrakoplove s posadom za kršenje zračnog prostora iza ukrajinskih linija. Ruski teroristički napadi na gradove i manja naselja u ukrajinskom zaleđu izvode se isključivo projektilima i bespilotnim letjelicama. Ako bi ih pogodili zapadni borbeni zrakoplovi i protuzrakoplovne rakete ili rakete, ne bi ubili ruske vojnike.
U tom kontekstu vrijedi podsjetiti da je 2015. tursko ratno zrakoplovstvo srušilo ruskog borca iznad Sirije, a pilot je poginuo. Rusija je na tu akciju zemlje članice NATO-a odgovorila privremenim gospodarskim sankcijama protiv Turske. Uskoro je Putin obnovio punopravne i prilično prijateljske odnose s Ankarom, kao da se ništa nije dogodilo.
Potrebne su nove međunarodne diplomatske, vojne, parlamentarne i javne rasprave o prethodnom zahtjevu Ukrajine za zonu zabrane letenja. U toj multilateralnoj raspravi trebali bi se uzeti u obzir troškovi, koristi i rizici povezani s provedbom nekih varijacija izvorne ideje Kijeva. Potrebno je identificirati ukrajinske objekte i teritorije koji su od velike važnosti za NATO ili države članice EU, kao i za druge zemlje. Potpunom i racionalnom procjenom novonastale situacije u 2023. trebalo bi pojasniti koji su ključni nacionalni interesi trećih zemalja na kocki i što će se osvojiti, a što će se izgubiti stvaranjem zona zabrane letenja. S obzirom na to, moraju djelovati ili organizacije poput UN-a, NATO-a ili EU-a, ili koalicija volontera.
Prevedeno s poljskog
Tekst je objavljen u okviru projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vrući završetak pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, Prezren, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj Lavov, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina je izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Ili razgovarajte o povijesti, zastoj u Minsku
Izvorni naslov članka: Ukrajina potrzebuje strefy zakazu lotów
