Strateški dokumenti koje je pripremila ruska predsjednička administracija rasvijetlili su planove Moskve za održavanje utjecaja u Litvi, Latviji i Estoniji. Ti ciljevi uključuju financiranje proruskih nevladinih organizacija, napore na očuvanju ruskog jezika u školama i suzbijanje rušenja sovjetskih spomenika.
Dokumente je pripremio kremaljski Ured za međuregionalne i kulturne odnose, koji izravno izvješćuje administraciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međunarodni tim novinara ranije je izvijestio o sličnim planovima za Bjelorusiju i Moldaviju.
Planovi Kremlja za baltičke zemlje razvijeni su u jesen 2021. Prema obavještajnim stručnjacima intervjuiranim za ovaj članak, autori vjerojatno nisu znali za predstojeću invaziju na Ukrajinu jer se o njezinim potencijalnim posljedicama nije raspravljalo u dokumentu.
Planovi za svaku baltičku zemlju sastoje se od dva dijela. Prvi opisuje potencijalne prijetnje ruskim interesima, drugi opisuje korake koje treba poduzeti kako bi ih se suzbilo. Političke, vojne, vojno-tehničke i sigurnosne ciljeve, trgovinsko-gospodarske i humanitarno-socijalne ciljeve podijeljene su u tri različita vremenska razdoblja: kratkoročna (do 2022.), srednjoročna (do 2025.) i dugoročna (do 2030.).
Dokumente je pribavila skupina istražitelja litavske radiotelevizije LRT (Lietuvos radijas ir televizija) zajedno s partnerima: Estonski informativni servis DelfiŠvedski Expressen, Londonski centar za istraživačko novinarstvo Dosje, Latvijski istražni centar Re:Baltica, njemački mediji Süddeutsche Zeitung, WDR i NDRUkrajinski Kijev neovisan, Poljski Prednja priča i srednjoeuropski Vsquare.
Koordinirane akcije
Plan za baltičke zemlje došao je Putinovoj administraciji u jesen 2021. godine. Jedna od njegovih točaka je korištenje proruskih snaga i organizacija koje djeluju u baltičkim državama.
U Litvi su neki proruski aktivisti usredotočeni na bivšeg političara Algirdasa Paleckisa, osuđenog za špijunažu za Moskvu. U jesen 2021., kada se sudilo Paleckisu, njegovi pristaše organizirali su skup podrške u Vilniusu. Skupu su nazočili sam Paleckis, kao i Kazimeras Jurajtis i Edikas Jagielavičius. Skupu su također nazočili latvijska zastupnica u Europskom parlamentu Tatiana Zhdanok, članica Ruske unije Latvije, i dvojica irskih političara, Mick Wallace i Claire Daly.
Paleckis je proglašen krivim za špijuniranje za Rusiju i osuđen na šest godina zatvora. Nadao se da će dobiti sredstva od Ujedinjene Rusije, Putinove stranke. Jedna od govornica na skupu bila je Erika Schvencionene, malo poznata aktivistica u to vrijeme. Nakon Paleckisove osude, vodila je njegovu organizaciju.
Schvencionene je organizirao putovanja u Bjelorusiju kako bi se sastao s Aleksandrom Lukašenkom i njegovom administracijom. Zajedno s još jednim pristašom Paleckisa, Jagielavičiusom, planirala je otputovati na teritorije Ukrajine pod ruskom okupacijom kao promatrač ilegalnih referenduma. Sudjelovala je i u registraciji dviju nevladinih organizacija: Međunarodnog foruma susjedstva (Tarptautinis geros kaimynystės forumas) i Građanski pokret Zora pravde (Pilietinis judėjimas Teisingumo aušra).
Nakon odluke suda o raspuštanju Međunarodnog foruma susjedstva, Schvencionene je komentirao situaciju na sljedeći način: “Nećemo usporiti, jer su naše aktivnosti izvrsne i planirane nekoliko godina unaprijed. Osnovat ćemo nekoliko organizacija kako bi javni administratori imali što raditi, kako bismo mogli normalno obavljati svoje aktivnosti, aktivnosti koje su lijepe i potrebne Litvi.”
U baltičkim zemljama istodobno su održani prosvjedi protiv rušenja spomenika iz sovjetskog doba.
Dana 13. svibnja 2022. u Rigi je održan prosvjed koji je organizirala Ruska unija Latvije. Njezina čelnica Tetiana Zhdanok prethodno je sudjelovala na skupu potpore Paleckisu u Vilniusu. Nakon prosvjeda, Zhdanok je uhićen jer događaj nije dogovoren s vlastima.
Odbor UN-a za ljudska prava primio je 24. kolovoza pritužbu pet osoba o rušenju sovjetskih spomenika u Latviji. Mjesec dana kasnije, Litva je obaviještena o naredbi UNHCR-a o planiranoj demontaži spomenika iz Drugog svjetskog rata na groblju Antokol u Vilniusu. Podnositelji zahtjeva identificirani su kao “etnički Rusi”, uključujući Juraitis.
23. rujna Latvijska web stranica IMHOclub.lv objavio apel Latvijcima, lithoVijetnamci, Estonci i Poljaci žale se na ovu odluku UNESCO-u. Portal ima predložak za odgovarajuću žalbu.
Iako ove akcije izgledaju kao zasebne akcije proruskih aktivista, one su u skladu s ciljevima Kremlja navedenim u dokumentu Ureda za međuregionalne i kulturne odnose.
Jedan od kratkoročnih ciljeva za 2022. godinu spomenut u dokumentu je “stvaranje novih javnih struktura, zaklada, nevladinih organizacija za promicanje i produbljivanje suradnje s Rusijom”. Dokument također sadrži klauzule o očuvanju povijesnog sjećanja, na primjer, zaustavljanjem rušenja sovjetskih spomenika.
Odvraćanje od utjecaja NATO-a
Glavni cilj strateškog dokumenta baltičkih zemalja je sučeljavanje s NATO-om. U 2022. godini, čak i prije invazije na Ukrajinu, Rusija je nastojala zaustaviti širenje američkih i NATO aktivnosti na litavskom teritoriju, kao i spriječiti uključivanje postsovjetskih zemalja u sferu utjecaja Sjevernoatlantskog saveza.
Dokument pokazuje da je najveća briga Kremlja – kratkoročno i dugoročno (do 2030.) – uzrokovana planovima NATO-a za buduće raspoređivanje stalne baze u Litvi i “militarizacijom litavskog teritorija”.
Plan Kremlja ima za cilj spriječiti raspoređivanje NATO-ovih integriranih proturaketnih i protuzrakoplovnih raketnih sustava srednjeg dometa u Litvi te smanjiti broj i opseg NATO-ovih operativnih i vojnih mjera spremnosti u Litvi.
Rusija dugoročno želi stvoriti uvjete pod kojima će litavske vlasti biti prisiljene priznati potencijalnu štetu nacionalnoj sigurnosti od širenja NATO-a. Cilj Kremlja je obnoviti konstruktivne odnose između Litve i Rusije, posebno u vojnoj sferi, uz sudjelovanje litavskih političara u razvoju odnosa između Vilniusa i Moskve.
Slične strategije utvrđene su za Latviju i Estoniju. Za Rusiju je najnepoželjnija posljedica integracije tih zemalja sa Zapadom njihovo aktivno sudjelovanje u NATO-u i jačanje nazočnosti Saveza u regiji. U Estoniji i Latviji planovi Kremlja usmjereni su na etničke ruske manjine.
Ruski, lučki i poslovni
Drugi razlog za zabrinutost Kremlja su aktivnosti ruske oporbe u Litvi. Kremlj je “agresivnu” politiku litavske vlade prema Rusiji identificirao kao prijetnju.
U trgovinskoj i gospodarskoj sferi Rusija strahuje od sankcija EU-a, svrgavanja ruskih tvrtki iz Litve ili odbijanja kupnje ruskih nositelja energije. Kremlj također vidi potencijalnu izolaciju ili čak blokadu Kalinjingradske regije kao prijetnju.
U društvenoj sferi Moskva je zabrinuta zbog progona ruskog govornog stanovništva, negativne slike Rusa kao neprijatelja, uklanjanja ruskog jezika iz škola i potpune zabrane njegove javne uporabe, kao i ograničenja nametnutih medijima na ruskom jeziku.
Moskva izražava zabrinutost da bi rušenje spomenika u spomen na sovjetsku pobjedu u Drugom svjetskom ratu u konačnici moglo dovesti do potpune revizije povijesti rata.
Osim toga, dokument Kremlja otkriva planove za suzbijanje gospodarskih sankcija preusmjeravanjem tokova tereta u ruske morske luke na sjeverozapadu. Moskva predviđa uporniju obranu svojih interesa u Litvi i intenziviranje napora usmjerenih na uvjeravanje litavskih poduzetnika da rusko tržište ima veliki potencijal za njih.
Moskva želi potaknuti litavske proizvodne tvrtke da ulažu u Rusiju, uvoze ruski plin i električnu energiju i u potpunosti obnove gospodarske odnose između Litve i Rusije.
U socijalnoj sferi plan Kremlja sadrži mjere za očuvanje obrazovanja na ruskom jeziku, što će olakšati talentirani mladi ljudi koji studiraju na ruskim sveučilištima. Kremlj također planira nastaviti borbu protiv poricatelja ruske verzije povijesti. Zasebna stavka odnosi se na promicanje ruske kulture u Litvi.
Koordinacija propagande
Ured za međuregionalne i kulturne odnose, koji izravno izvješćuje upravu ruskog predsjednika i koji je izradio baltički plan, nadzire Dmitrij Kozak, koji obnaša dužnost zamjenika šefa uprave. Prema politologu i stručnjaku za informacijsko ratovanje Nerijusu Maliukevičiusu, Kozak je “jedan od najvažnijih administratora u Putinovom sustavu, čovjek kojem je povjerena kontrola problematičnih pitanja kao što je Ukrajina. On je jedan od onih kojima je povjereno odlučivanje, popravljanje stvari u jednoj regiji, a zatim u drugoj”, kazao je.
Prema Malyukevičiusu, osobitost Ureda za međuregionalne i kulturne odnose je u tome što su njegovi vođe i zaposlenici često agenti jedne od ruskih specijalnih službi. “Jedna od njihovih funkcija je rad u predsjedničkoj administraciji, a istodobno obnašaju dužnost u obavještajnoj instituciji. U nekim slučajevima, sasvim je jasno iz njihovih javnih biografija, u drugima to pokušavaju sakriti”, kaže Malyukevičius.
Među autorima Baltičkog plana je i Vadim Smirnov, izvjestitelj ravnateljstva i bivši ravnatelj Baltičkog istraživačkog instituta u Kalinjingradu. 2012. litavske obavještajne službe objavile su Smirnovljevo ime i dodale ga na popis osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlju zbog njegovih veza s ruskim specijalnim službama i neprijateljskih aktivnosti protiv Litve.
Prema litavskom Ministarstvu državne sigurnosti (VSD), Smirnov je koristio magistarski rad koji je napisao o litavskoj političkoj eliti kako bi se sprijateljio s litavskim političarima i politolozima i prikupio obavještajne podatke. “Bilo je stalnih pokušaja formiranja skupina baltičkih znanstvenika, pokušaja njihovog dovođenja na Sveučilište Kant [Балтійський федеральний університет імені Іммануїла Канта в Калінінграді], na seminare, na sve vrste rasprava. Najsumnjiviji su bili Smirnovljevi pokušaji provođenja istraživanja o litavskim političkim elitama, koje je koristio za analizu političkih stajališta različitih litavskih vlasti. Mislim da je tada došao do pozornosti posebnih službi Litve i drugih zemalja”, kaže Maliukevičius.
Interes Smirnova za baltičke zemlje, posebice Litvu, nije izblijedio ni nakon što je postao javna osoba. Podaci koje je prikupio istražni tim LRT, pokazati da je Smirnov prikupljao informacije i predstavljao dezinformacije o Litvi uglavnom putem propagandne stranice RuBaltic.ru, na čelu sa Sergeyem Rekedom. Tim LRT vidio Rekedine e-mailove koje je objavio projekt Dosje Černov.
Portal RuBaltic.ru je predstavljen 2013. Krajem siječnja ove godine Smirnov je Rekediju napisao e-mail u kojem je naveo da planira organizirati raspravu o energiji u regiji Baltičkog mora: “Želio bih znati za što ste specijalizirani. Možete li sudjelovati u raspravi o ovoj temi? U kojim područjima rusko-baltičkih odnosa možete pripremiti članke za objavljivanje?”
Prepiska između Smirnova i Rekede se nastavila. Na primjer, uoči Dana neovisnosti Litve, 11. ožujka 2013., promatrač RuBaltik Aleksandr Nosovich dobio je zadatak od Smirnova, prenesen preko Rekede: “V.A. [Вадим Анатолійович] naredio je hitnu i duhovitu analizu progona Algirdasa Paleckisa. Nema potrebe čekati članak, on ga želi sam urediti, ali ako želite, poslat ću vam skicu.”
Kasnija korespondencija pokazuje da je intervju s Paleckisom trebao biti “dar Litvi povodom Dana neovisnosti”. E-mailovi koji su procurili pokazuju da su Smirnova redovito pitali o njegovoj vezi s RuBaltik, slao tjedne sažetke i savjetovao se o sugovornicima. Smirnov i Rekeda također su radili na projektu analize elita u baltičkim zemljama. Smirnov je imenovan voditeljem projekta, a Rekeda je imenovan njegovim izvršiteljem.
“Što se tiče plaćanja, moram uzeti 100.000 (nakon poreza). Što učiniti s ostatkom novca (papir, trake itd.) ovisi o vama. Prvo putovanje u okviru bespovratnih sredstava održat će se u prvoj polovici lipnja, a Rekeda mora pokriti troškove. Sva ostala putovanja su uz moj pristanak”, napisao je Smirnov u ljeto 2013. godine.
Planiranje zaustavljanja mrežne sinkronizacije
Dokumenti koji su procurili iz ureda ruskog predsjednika također ukazuju na to da Kremlj planira spriječiti baltičke zemlje da se povuku iz postsovjetskog ugovora BRELL (Bjelorusija, Rusija, Estonija, Latvija i Litva). Prema tom zakonu, baltičke elektroenergetske mreže ostaju u jedinstvenoj mreži s Rusijom i Bjelorusijom.
Do kraja 2025. baltičke države trebale bi dovršiti sinkronizaciju svojih elektroenergetskih mreža s Europom i provesti zajedničko ispitivanje. Plan Moskve je, međutim, zadržati baltičke zemlje u mreži BRELL. U dijelu plana koji se odnosi na Latviju povlačenje iz ugovora smatra se prijetnjom.
Litavska premijerka Ingrida Šimonytė smatra da su planovi Rusije nerealni u sadašnjoj situaciji, budući da baltičke zemlje puno ulažu u energetsku neovisnost i sigurnost.
Prema nekim zapadnim obavještajnim dužnosnicima, kada je ruska predsjednička administracija pripremala strategiju 2021. godine, njezini autori možda nisu bili svjesni Putinovih namjera da napadne Ukrajinu. “Vjerojatno je da je situacija uzrokovana ratom prisilila Kremlj da preispita i promijeni neke svoje planove za Baltik”, kaže jedan obavještajni dužnosnik.
Ruska obavještajna služba oslabljena je korupcijom
“Razvitak takvih planova institucionalno je nasljeđe koje je Kremlj naslijedio od sovjetskih vremena”, kazao je Maliukevičius u jednom intervjuu LRT. Prema njegovim riječima, svaki novi dokument analizira pogreške napravljene u prethodnim, opisuje rješenja koja nisu funkcionirala i predlaže nove scenarijeMalyukevičius također dovodi u pitanje realizam kremaljskog plana i koliko je opasan za Litvu i druge baltičke zemlje.
“Možda to ne bismo trebali zamišljati [Кремль] je moćan sustav s moćnim ljudima. Primjer Ukrajine pokazao je da je korupcija uništila ne samo vojsku, već i posebne službe. Operacija u Ukrajini temeljila se na obavještajnim podacima koji su bili potpuno neistiniti. Da, morate razumjeti što rade i kako to rade […], ali u isto vrijeme, ne biste trebali precijeniti svog protivnika i pretpostaviti da će svi ciljevi biti automatski postignuti”, rekao je Malyukevičius.
Raniji planovi Rusije za Litvu nisu uspjeli. Iako ne bez problema. Litva je postigla sporazum s Njemačkom o raspoređivanju postrojbi NATO-a. Sovjetski spomenici demontirani su diljem zemlje, au školama se ruski jezik zamjenjuje drugim jezicima. Rusija i Bjelorusija bile su prisiljene preusmjeriti svoj teret iz luke Klaipeda zbog sankcija SAD-a i EU-a.
“Zvuči kao popis neispunjenih nada. Putinu je nerealno vjerovati da će uspjeti odsjeći baltičke zemlje od NATO-a i EU-a. S druge strane, za Rusiju je doista važno da se proturusko raspoloženje u baltičkim zemljama drži pod kontrolom”, izjavio je Wolfgang Ischinger, bivši predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije. Smatra da baltički plan nije strategija, već pokušaj sprječavanja pogoršanja situacije.
Zapadni obavještajni dužnosnik s kojim smo razgovarali i zatražio procjenu plana Kremlja također se složio da se u dokumentu ne radi o naporima Rusije da stekne veći utjecaj u baltičkim zemljama, već o održavanju barem utjecaja koji već ima.
U tu svrhu Rusija koristi hibridne mjere: podupire proruske stranke, iskorištava manjine ruskog govornog područja, posebno one koje imaju dvojno državljanstvo u Latviji i Estoniji. “Vodimo hibridni rat s Rusijom, a Baltički plan je klasično sredstvo meke moći”, kaže stručnjak.
“Naravno, moramo obratiti posebnu pozornost na takve planove”, kaže Alexander Toots, zamjenik glavnog ravnatelja Estonske službe za unutarnju sigurnost, “Međutim, moramo razumjeti iz kojeg razdoblja ti dokumenti potječu. Ne možemo izvući zaključke isključivo iz takvih materijala, jer oni mogu namjerno dovesti u zabludu o ozbiljnosti stvarnih želja Rusije. To znači da također moramo procijeniti signale u praksi: postoje li znakovi da pokušavaju provesti takve planove. Ili su možda postavljeni strateški ciljevi već zastarjeli jer su se okolnosti promijenile. Ako vidimo da se planovi provode, moramo učiniti sve što je u našoj moći da ih zaustavimo”.
LRT slao je pitanja proruskim aktivistima Juraitisu i Schvencioneneu, ali još nije dobio odgovor.
Autori članka: Indrė Makaraitytė, Mindaugas Aušra, urgita Čeponytė, Rūta Juknevičiūtė, Jurga Tvaskienė. Prvi put je objavljen na portalu Lrt.It.
Prevedeno s poljskog
Tekst je objavljen u okviru projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vrući završetak pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, Prezren, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj Lavov, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina je izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Ili razgovarajte o povijesti, zastoj u Minsku
Izvorni naslov članka: Ujawniono plany Rosji wobec krajów bałtyckich
