Od ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., projekt Znak Međunarodni republikanski institut (IRI) analizira sadržaj internetskih medija u srednjoj i istočnoj Europi kako bi pratio ključne narative koji bi mogli potkopati potporu Ukrajini.
Pratili smo trendove na portalima, forumima, blogovima, Facebook, Twitter, YouTube i Reddit, koje se odnose na tri glavne teme: sankcije protiv Rusije, izbjeglica i NATO-a. Zimi smo dodali i energetsku sigurnost. U posebnom izvješću objavljenom za godišnjicu invazije uključili smo i tri druga narativa: biološke laboratorije, “denacifikaciju” i potencijalni nuklearni rat. Podaci su prikupljeni od veljače 2022. do veljače 2023.
Osim toga, razvijen je alat za praćenje aktivnosti službenih stranica u Facebook pojedinačne ruske diplomatske misije kako bi se bolje razumjela potencijalna područja pojačanih dezinformacija. Sve ove aktivnosti omogućuju nam dobivanje jedinstvenih podataka o informacijskom prostoru u regiji srednje i istočne Europe, kao iu pojedinim zemljama.
Pregled govora mržnje u regiji
Uzimajući u obzir Bugarsku, Češku, Litvu, Njemačku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Ukrajinu i Mađarsku, grafikon zajedničkih i potencijalno neprijateljskih poruka u svim narativima prikazan je na donjem dijagramu. Na temelju odabranih ključnih riječi podaci su standardizirani, ali prilagođeni pojedinačno za svaku zemlju. Jedan skup ključnih riječi odabran je za praćenje uobičajenih izjava, a drugi skup za identifikaciju potencijalno neprijateljskih elemenata.
Potencijalno neprijateljski sadržaj objavljen u tim zemljama pokazuje spor silazni trend, iako se ulažu sustavni napori u širenje određenih poruka. Ako uzmemo u obzir trendove općenito, postoje trenuci, posebno u “mirnijim” razdobljima s manjim intenzitetom informacija, kada postotak potencijalno neprijateljskog sadržaja čini većinu diskursa u informacijskom prostoru svake zemlje. Detaljni podaci o zemlji prikazani su na donjem grafikonu.
Izvor: istraživanje projekta IRI Beacon, Microsoft Power BI
Od 15. veljače 2022. do 14. veljače 2023. ukupan broj spominjanja proučavanih narativa u svakoj zemlji premašio je 18,6 milijuna. Najveći broj zabilježen je u Njemačkoj (više od 8,4 milijuna), Poljskoj (gotovo 4,7 milijuna), Ukrajini (gotovo 1,6 milijuna) i Češkoj (više od 1,3 milijuna), zatim Rumunjskoj (828 tisuća), Slovačkoj (787 tisuća) i Bugarskoj (712 tisuća), a najmanje – u Litvi i Mađarskoj. Istodobno, broj potencijalno neprijateljskih poruka za pojedine zemlje bio je sljedeći: Njemačka – 1,5 milijuna, Poljska – 823 tisuće, Bugarska – 214 tisuća, Češka – 183 tisuće, Rumunjska – 135 tisuća, Slovačka – 114 tisuća. i, konačno, Ukrajina – 98 tisuća. To sugerira da su zemlje s najvećim postotkom neprijateljskih poruka o četiri metanarativa bile Bugarska (30%), Njemačka (18%) i Poljska (18%).
Pri analizi neprijateljske komponente među meta-narativima na regionalnoj razini, osim Njemačke (kao što je prikazano na donjem grafikonu), najčešći potencijalno neprijateljski narativi odnosili su se na izbjeglice (24 %), sankcije protiv Rusije (21 %), energetsku sigurnost (17 %) i NATO (9 %).
Izvor: IRI Beacon Project Research, Microsoft Power BI
U cijeloj regiji Cvrkut bila je najpopularnija platforma za širenje narativa s gotovo 5.6 milijuna tweetova. Drugo mjesto zauzele su online vijesti (2,8 milijuna spominjanja), a treće – Facebook s gotovo 0.9 milijuna postova. Forumi, blogovi, Reddit i YouTube bili su manje popularni. Diljem regije internetske vijesti sadržavale su najveći udio neprijateljskog sadržaja, od 26%, a blogovi, iako manje vidljivi, gotovo 23%. Slučaj Cvrkut jedinstven po tome što nije značajan u većini nadziranih zemalja: na primjer, u Bugarskoj, Rumunjskoj ili Slovačkoj igra marginalnu ulogu i mnogo je manje prisutan u široj javnosti. Facebook ostaje jedina velika platforma koja ima utjecaj u cijeloj regiji.
Za usporedbu, broj postova u Cvrkut u Bugarskoj je iznosila 34 tisuće od 712 tisuća. ukupan internetski sadržaj, dok je u Poljskoj – 3,4 milijuna tweetova od ukupno 4,7 milijuna sadržaja. Dakle, u raspravama u Cvrkut Tim zemljama dominiraju mainstream i službeni akteri, što utječe na odnos između neprijateljskih i općih vijesti. Drugim riječima, analiza situacije temelji se samo na podacima Cvrkut može narušiti stvarne razmjere i cjelokupnu sliku prijetnji informacijama.
Međutim, ako uključimo Njemačku u skup podataka, proporcije će se značajno promijeniti. Potencijalno neprijateljski narativi odnose se na energetsku sigurnost. Tema izbjeglica je na drugom mjestu, a komunikacija protiv NATO-a prevladava nad komunikacijom o sankcijama. Podaci pokazuju da je samo u njemačkom informacijskom prostoru provedeno više od tri milijuna pretraživanja povezanih s energetskom sigurnošću.
Analiza temeljena na njemačkim izvorima
Odgovor na prijetnje informacijama u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj
Projekt IRI svjetionik surađuje s partnerima u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj na suzbijanju ruskih dezinformacija, postavljajući temelje za stvaranje ciljnih skupina koje čine predstavnici države i civilnog društva.
Projekt je osnovala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Europska unija poduzela je korake protiv dezinformacija 2018. Iako se to može smatrati naknadnom idejom, mnogo je učinjeno u tom području, kako na razini EU-a, tako i na međunarodnoj razini, kao i na razini pojedinih zemalja. Međutim, još uvijek postoji jasna potreba za daljnjim djelovanjem.
Identificiranje, analiza i daljnje suzbijanje uplitanja stranih informacija i manipulacija među najvećim su izazovima s kojima se Zapad suočava danas i u doglednoj budućnosti. Istodobno, postoje i unutarnji akteri koji stvaraju, šire ili pojačavaju poruke koje se podudaraju s ruskom propagandom i dezinformacijama. Time se samo povećava potreban raspon instrumenata na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Prema studiji provedenoj prošle godine, Bugarska, Rumunjska i Poljska imaju nekoliko sličnosti. Prvo, sve tri zemlje trebaju raditi na strateškoj komunikaciji usmjerenoj na unutarnju i vanjsku publiku. Digitalnu infrastrukturu i propise također je potrebno prilagoditi trenutnim uvjetima rata. Vlade bi se trebale usredotočiti na rješenja koja su fleksibilna i uključiva za civilno društvo. Osim toga, zemlje tek trebaju definirati odgovornosti za suzbijanje prijetnji informacijama na svim administrativnim razinama – od lokalnih do središnjih vlasti. Nadalje, administrativne strukture u sve tri zemlje ne iskorištavaju svoj puni potencijal, dok institucionalne kapacitete treba u skladu s tim procijeniti, ojačati i razviti.
Istodobno, suradnja između državnih institucija i samih organizacija civilnog društva nije dovoljna. Vlade moraju pronaći načine za jačanje postojećih, kao i za stvaranje novih mreža protoka informacija na nacionalnoj razini (unutar uprave, kao i između države i civilnog društva). Također je potrebno raditi na regionalnoj i međunarodnoj razini. Naposljetku, integracija medijskih i digitalnih vještina na svim razinama nacionalnih obrazovnih sustava trebala bi biti glavni prioritet.
Opasnost iznutra
Prema podacima Facebook, analizirali stručnjaci za projekte IRI svjetionik, najveći udio neprijateljskih narativa o Ukrajini zabilježen je u Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, s Poljskom na suprotnom polu. Iako studija ne odražava nužno cijeli niz trendova u informacijskom prostoru svake zemlje, ona pokazuje da postoji potencijal za destabilizaciju i radikalizaciju. To je osobito istinito s obzirom na moguće buduće izbore i populističku retoriku koja bi se mogla koristiti. U smislu geopolitičkih stajališta iznesenih u izvorima Facebook, najveći problemi zabilježeni su u Bugarskoj (37% proruski), Češkoj (16% antizapadnoj), Ukrajini (26% nacionalističkoj), Slovačkoj (11% proruskoj) i Njemačkoj (18% proruski). Opet, Poljska ima jedinstveno okruženje informacijskog prostora sa samo 1,6% antizapadnim, 10% nacionalističkim i 1,21% PrRuski izvori.
Fenomen nacionalizma posebno je složen. U većini proučavanih zemalja dominantan udio neprijateljskih poruka koje potkopavaju potporu Ukrajini dolazi iz lokalnih izvora, posebno iz visoko ideoloških desničarskih medija i krugova, uključujući krajnju desnicu. Oni su glavni kreatori i nositelji neprijateljskih narativa, što je jedna od rijetkih sličnosti u regiji u smislu anti-ukrajinskog, proruskog ili antizapadnog sadržaja. To uključuje upotrebu teorija zavjere ili populističke retorike koja izaziva podjele, a koja se vrlo često izravno križa s ruskim vijestima, dezinformacijama i propagandom.
Iako Telegram Trenutno se ne analizira u studiji, to je jedan od najvažnijih kanala za širenje ruske propagande i dezinformacija. Većina alata za nadzor medija trenutno nema mogućnost praćenja Telegram. Međutim, manje automatizirano praćenje sada provodi sve veći broj ljudi u regiji i širom svijeta (Rusija koristi i Telegrami WhatsApp u drugim regijama, uključujući Južnu Ameriku, Indiju i Aziju). Izuzetno teško informacijsko okruženje u tom pogledu jasno se vidi u Ukrajini, gdje okolnosti povezane s ratom u punom opsegu mogu samo pridonijeti daljnjem širenju nekih poruka.
Teška situacija u zemlji dovodi do radikalizacije jezika, a postoji ozbiljan rizik da se s vremenom u ukrajinskom mainstreamu pojavi neki oblik antizapadnog diskursa zavjere. Dok se Ukrajinci velikom većinom protive Rusiji i podržavaju prozapadnu politiku, postoje i oni koji optužuju zapadne elite za nedostatak odlučnosti i nedostatak potpore. Ako se takav narativ ukorijeni i razvije, imat će ozbiljne posljedice ne samo za Ukrajinu, već potencijalno i za njezine saveznike u NATO-u i EU-u.
Uzimajući u obzir sve dostupne podatke, čini se da su građani Bugarske i Slovačke među najosjetljivijima na ruske dezinformacije i propagandu. Istodobno, u svakoj zemlji u regiji postoji potencijal za korištenje različitih neprijateljskih narativa. Jedan od najvećih izazova na ovom području bit će kako se nositi s populističkom i izrazito ideološkom retorikom i akterima koji je koriste. Zakonodavstvo i izgradnja kapaciteta za suzbijanje prijetnji informacijama trebali bi postati prioritet. Osim toga, učinkovitija strategija bila bi izbjegavanje monopoliziranja napora za suzbijanje dezinformacija obavještajnih agencija (posebno vojske) i suradnje s organizacijama civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
Prevedeno s poljskog
Tekst je objavljen u okviru projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vrući završetak pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, Prezren, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj Lavov, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina je izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Ili razgovarajte o povijesti, zastoj u Minsku
Izvorni naslov članka: Rosyjscy dyplomaci szerzą dezinformację
