Od početka potpune invazije na Ukrajinu, Rusija je izgubila tisuće komada vojne opreme. Iako sankcije stvaraju nedostatak visokokvalitetnih stranih komponenti za proizvodnju novog oružja, Moskva još uvijek ima značajnu količinu predratnih zaliha starije opreme. To je navedeno u izvješću Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), piše UNN.
Prema izvješću, zapadne sankcije stvaraju nedostatak visokokvalitetnih stranih komponenti i prisiljavaju Ruse da ih zamijene alternativama niže kvalitete.
Pokušaji Kremlja da uveze zamjenu državnom potporom i dalje su uglavnom neuspješni. To u konačnici utječe na sposobnost Rusije da proizvodi, održava i isporučuje napredno oružje i tehnologiju na bojno polje u Ukrajini. Stoga, dok se kvaliteta vojne opreme koju koristi ukrajinska vojska, zahvaljujući zapadnoj pomoći, nastavlja poboljšavati, kvaliteta oružja ruske vojske i dalje se pogoršava.
Rusija je izgubila između 1.845 i 3.511 tenkova u godini rata – ali vjeruje se da ima oko 5.000 starih tenkova u rezervi. Sveukupno, iako je ruska vojska izgubila značajan dio svoje predratne tenkovske flote – prema nekim procjenama do 40 posto – vjerojatno zadržava dio zaliha tenkova nakon 2011., kao i veliki broj tenkova iz razdoblja hladnog rata. Tvornica u Uralvagonzavodu može proizvoditi 20 tenkova mjesečno, dok ruska vojska u tom razdoblju gubi gotovo 150 jedinica”, navode analitičari u izvješću.
Iako točna procjena trenutnih vojnih zaliha Moskve nije javno dostupna, otprilike je procijenjeno da je od veljače 2023. ukupan broj zrakoplova kojima Kremlj raspolaže bio 13-15 puta veći od kijevskog.
“Rusija ima gotovo 7-8 puta više tenkova i 4 puta više oklopnih borbenih vozila, a njezina mornarica je 12-16 puta veća od ukrajinske”, navodi se u izvješću.
Stručnjaci CSIS-a napominju da Kremlj može imati problema s proizvodnjom bespilotnih letjelica, raketa i elektroničkog ratovanja zbog nedostatka mikročipova. Na početku rata u veljači 2022. ruske snage imale su oko 2.000 vojnih bespilotnih letjelica svih vrsta. Do kraja 2022. nekoliko stotina tih bespilotnih letjelica uništeno je ukrajinskom protuzračnom obranom, elektroničkim ratom ili zbog pogrešaka ruskih pilota. Međutim, bespilotne letjelice Orlan-10 i Lancet-3 kamikaze nastavljaju letjeti u Ukrajini, što ukazuje na to da ta ključna zračna sposobnost ispunjava barem djelomično zahtjeve Moskve za borbene misije, kažu analitičari.
Prema analitičarima, Rusija još uvijek ima značajan stupanj prilagodljivosti zapadnim sankcijama, iskorištavajući svoje predratne zalihe starije opreme, kao i zemlje koje ih žele opskrbiti robom i tehnologijama ograničene uporabe dvojne namjene putem mreže nezakonitih zaliha.
Kremlj, napominje se u izvješću, ne pokazuje znakove odustajanja od glavnog cilja okupacije Ukrajine, pa Zapad nastavlja prilagođavati vlastite akcije kako bi nametnuo najšire sankcije Rusiji do sada.
S obzirom na postojeće sposobnosti i ograničenja Rusije, CSIS vjeruje da će se vjerojatno odlučiti za sporiju kampanju za iscrpljivanje Ukrajine, vršeći pritisak na Kijev i njegove zapadne partnere.
Stalni napadi Rusije na Ukrajinu važan su pokazatelj da se Rusija još uvijek može prilagoditi prenamjenom različitih vrsta raketa. Sposobnost Rusije da nastavi takve napade mogla bi se povećati naporima partnerskih zemalja poput Irana ili Kine, na čije pošiljke rezervnih dijelova i tehnologije sankcije koje je pokrenuo SAD možda neće utjecati.
Iako je nemoguće u potpunosti kontrolirati dotok dijelova u Rusiju, autori izvješća sugeriraju da zapadni kreatori politike nastavljaju opskrbljivati Ukrajinu visokokvalitetnom vojnom opremom brzinom koja premašuje stopu proizvodnje Rusije, što Rusiji otežava rat iscrpljivanja.
Ostale preporuke uključuju utvrđivanje nezakonitih mreža, a posebno pojedinaca uključenih u tekuću izbjegavanje sankcija. Osim toga, analitičari savjetuju ograničavanje bilo kakvih operacija s ruskim i ruskim obrambenim tvrtkama i njihovim podružnicama. Na primjer, kako bi se spriječila suradnja s Rostecovim podružnicama i povezanim društvima koja se bave civilnim zrakoplovstvom. I također ukloniti “rupe u zakonu” koje omogućuju nekim zapadnim tvrtkama da uvoze opremu u Rusiju, u skladu s ugovorima sklopljenim prije uvođenja sankcija, piše “Glas Amerike».
