“Zašto mi treba ta torba? Kupit ću povrće za sebe u supermarketu”, – ovaj odgovor često su dobivali rođaci s vrtovima od “nezahvalne” djece. I dok su se u Europi razvijali mali uzgoj, urbani vrtovi i povrtnjaci, trgovački lanci rasli su u Ukrajini. Međutim, ruska potpuna invazija na Ukrajinu potiče preispitivanje prioriteta.
Zajedno s nevladinom organizacijom “Plato” rečeno nam je što je sigurnost hrane (hrane), kako je povezana s ratom i okolišem te kako male lokalne inicijative pomažu da budemo dobro hranjeni i sretni i tijekom rata.
Izazovi rata
Ukratko, sigurnost hrane je dostupnost hranjive hrane za sve. Zbog rata koji je Rusija pokrenula u Ukrajini, poljoprivredna proizvodnja se smanjila, velika skladišta hrane su uništena, a lanci opskrbe hranom postali su znatno složeniji. Utjecaj rata na proizvodnju hrane osjetit ćemo više od godinu dana – moramo razminirati velike površine i povratiti zemljište, obnoviti pogone za preradu i infrastrukturu.
Poljska, Turska i Španjolska neće nas ostaviti bez rajčica i marelica, ali će njihova cijena biti nekoliko puta veća nego za ukrajinske proizvode, a novac će otići u inozemstvo, a ne u naše zajednice.
Osim toga, Ukrajina bi trebala planirati poslijeratni oporavak, što znači reviziju naviknutih gospodarskih sustava i pronalaženje novih, održivijih i neovisnijih rješenja. Jedno od tih rješenja mogu biti urbani vrtovi i povrtnjaci, pa čak i urbane farme.
Što su urbani vrtovi?
Gradski vrtovi i povrtnjaci Pojavio tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji, Njemačkoj itd. Ta je ideja promovirana pod nazivom “Vrtovi pobjede”. U to vrijeme povrće, voćke i začinsko bilje posadili su svaki komad slobodnog zemljišta – od privatnih rezidencija do javnih parkova i susjednih površina.
Tijekom Drugog svjetskog rata, na primjer, gotovo trećina svog povrća uzgojenog u SAD-u došla je iz takvih vrtova. Do svibnja 1943. u Sjedinjenim Državama posađeno je 18 milijuna “Vrtova pobjede” – 12 milijuna u gradovima, 6 milijuna – na farmama. Osim hrane, ti su prostori podržavali moral ljudi i spojili ih.
Danas su urbani vrtovi i povrtnjaci popularni u većini zemalja Europe i Amerike. U New Yorku, kaže Anzhelika Zozulya, koordinatorica projekta nevladine udruge “Plato”, takvih javnih prostora ima oko 600, u Beču – oko 200. Povrtnjaci i hortikulturni vrtovi uzgajaju se u središtima Pariza, Berlina, Praga, Marseillea i drugih megagradova.
Urbani vrtovi i farme u europskim gradovima
U Lavovu, 2021. godine, na inicijativu nevladine organizacije “Plato”, pojavio se gradski prostor “Rasadnik”. Prije svega, imao je obrazovni cilj, ali eksperiment je pokazao da takvi prostori mogu pružiti prehrambene potrebe.
Radovi u urbanom prostoru Rasadnik nevladine udruge “Plato”
“Prošle godine proveli smo eksperiment s Yevhenom Klopotenkom i njegovim bistroom “Drugi”. Ideja eksperimenta bila je saznati mogu li urbani vrtovi i povrtnjaci prenijeti svoje proizvode u HoReCa ustanove. Iako smo počeli malo kasno, ipak smo višak uzgojenog prebacili u bistro za besplatan jelovnik za imigrante. Oko 120 porcija napravljeno je od naše repe, blitve, mrkve, graha i svih vrsta drugih stvari”, kaže Angelika Zozulya.
Tijekom rata, gradski vrtovi i povrtnjaci različitih veličina pojavili su se u Poltavi, Lutsku, Uzhgorodu, takav prostor je obnovljen u Kijevu.
Zašto Lavov još nije Pariz
Jedan javni vrt, čak i po hektaru, nije nekoliko stotina prostora, kao u europskim gradovima. Gradsko vijeće Lavova kaže da još nisu čuli za takve nove inicijative. Tetiana Lebuhorska, koordinatorica kampanje Victory Gardens, koja je pokrenuta prije godinu dana, kaže da ideja o kućnim vrtovima u Lavovu nije pobudila takav interes kao, primjerice, u Poltavi.
“Tema urbanog vrtlarstva i hortikulture u našem društvu još nije zrela, ne razumijemo u potpunosti koje prednosti postoje u takvim prostorima kao što je, primjerice, “Rasadnik”. Nastojimo na interaktivan način pokazati da urbano vrtlarstvo i hortikultura mogu biti zanimljivi, vrlo jednostavni i učinkoviti. Zajednice još uvijek nisu stavile takve projekte kao prioritet, ali ti prostori imaju veliki potencijal i još uvijek će se pojavljivati”, rekla je Angelika Zozulya.
Glavna stvar je uzeti stvari u svoje ruke bez čekanja na upute. A zadatak gradskih vlasti je, dodaje, popularizirati tu ideju i pružiti stanovnicima barem informacijsku podršku u obliku algoritma djelovanja kako bi se ljudi osjećali sigurnije.
Drugi razlog zbog kojeg urbano vrtlarstvo i hortikultura u Ukrajini još nisu previše česti, kaže Anzhelika Zozulya, može biti prethodno iskustvo Ukrajinaca, kada su u teškim 90-ima ljudi orali prednje vrtove kako bi se nahranili. Nisu razmišljali o prosvjetljenju i estetici, svrha vrtova bila je čisto utilitarna, pa je za mnoge ljude izvan mjehurića percepcija vrtova prilično negativna.
“Također činimo “Vrtić” estetikom kako bismo pokazali da možete rasti na različite načine, kreveti su različiti, a možete intenzivno rasti čak i na malom prostoru kako biste pokrili svoje potrebe”, kaže koordinator projekta nevladine organizacije “Plato”.
Kupite lopatu i pišite Gradskom vijeću
Ako želite imati mali vrt za nekoliko kreveta u Lavovu, onda morate izvagati dvije stvari – zemlju i zajednicu, kaže Angelika Zozulya.
Prije svega, morate odlučiti na web mjestu i saznati je li besplatno i na čijoj je ravnoteži kako biste znali s kim pregovarati. Da biste to učinili, morate napisati zahtjev gradskom vijeću u bilo kojem obliku. Pisani odgovor treba dobiti za sedam dana.
Prilikom odabira web mjesta, poseban kalkulator na web mjestu kampanje Victory Gardens može biti koristan, gdje možete izračunati koliko je zemlje potrebno za zadovoljavanje potreba jedne osobe u skupu određenih usjeva. Ovdje biste trebali razmisliti s kim ćete posaditi svoj gradski vrt.
“Najbolje je razviti takve prostore i baviti se vrtlarstvom u zajednici. Vrt ili povrtnjak na javnoj površini u svakom slučaju izazvat će otpor ili barem interes. Susjedi odjednom mogu govoriti o pravdi – zašto netko to može, ali ja ne mogu, jer često u našem društvu nikome ne treba teritorij koji postaje tražen čim se netko drugi počne baviti time. Stoga, kada postoji zajednica i obrazloženje zašto se to radi, stvari su puno bolje”, kaže Angelica Zozulya.
Tada možete pročitati priručnik nevladine organizacije “Plato” o organizaciji urbanih zelenih površina i početi raditi.
Potencijal urbanih područja
“Iz nekog razloga naše društvo još uvijek nema spoznaju da je moguće rasti i u gradovima. Bilo bi lijepo kada bi lokalne samouprave obratile pozornost na sigurnost hrane, veliki potencijal urbanih vrtova i vrtova i usvojile tematske programe. To bi imalo wow efekt, jer će, prema svim prognozama, do 2030. godine 70% ljudi živjeti u gradovima”, kaže Angelika Zozulya.
Želja da se sve pojednostavi, dodaje, dovela je ljude u zamku kontinuirane globalizacije, kada na policama u supermarketima i tržnicama obično nisu lokalni proizvodi, već hrana iz drugih regija. Na primjer, u regiji Vinnytsia, kaže koordinator projekta nevladine organizacije “Plateau”, samo 2% onoga što se uzgaja lokalno pada na police lokalnih supermarketa.
“Zadaća zajednica za blisku budućnost je iskoristiti potencijal decentralizacije u najvećoj mjeri i potaknuti stvaranje urbanih vrtova i povrtnjaka i potporu lokalnim proizvođačima”, kaže Anzhelika Zozulya.
Najveći dio potrošača je u gradovima. Slično tome, gradovi imaju područja koja bi se mogla koristiti za urbana poljoprivredna gospodarstva. Takve farme su vrlo česte na zapadu – povrtnjak se može uzgajati na krovovima, a gljive i usjevi kojima ne treba puno svjetla – čak iu podrumima.
Također korisno, kaže Angelika Kukavica, mogu biti i teritoriji besposadnih tvornica koje još uvijek nisu pronašle svoje ulagače.
“Sve dok se investitor pronađe, dok se izrađuje projektna i procijenjena dokumentacija, nastavit će se pripreme za građevinske radove, ovaj teritorij se može koristiti kao korisno područje za uzgoj i marketing na tržištu Lavova”, kaže ona.
Osim toga, takva urbana poljoprivreda može dati zaposlenje ljudima koji su izgubili posao zbog rata. Osim toga, program podrške malim poduzećima radi prilično dobro u Lavovu, tako da je sasvim moguće kretati se u tom smjeru.
“Sada smo zarobljeni jer gasimo požare vezane uz rat i često nemamo dovoljno unutarnjih resursa za uključivanje u razvoj. Ali želim vjerovati da će ovaj rat, osim nevolja, donijeti i priliku da krenemo putem razumijevanja i unaprjeđenja procesa povezanih, posebice sa sigurnošću hrane u zajednici”, kaže Angelika Zozulya.
Stanovnicima grada potreban je poticaj, dodaje predstavnik nevladine udruge “Plato”. To će pomoći obrazovnom radu. I također – ugovori s partnerima između predstavnika malih i srednjih HoReCa-poduzeća, koji mogu postati redoviti kupci takvih lokalnih proizvoda.
“Čak iu uvjetima otvorenog prostora i stalnoj krađi povrća, problemima s štetočinama, prikupljamo dobru žetvu u “Rasadniku”. To je misterija zašto ljudi koji znaju profesionalno rasti i imaju iskustvo to ne čine. Ovo ima puno smisla. I sve je moguće. Pogotovo kad imamo pokriće.iz Oružanih snaga Ukrajine”, dodaje Anzhelika Zozulya.
Lokalno i čelično
Zašto je lokalna proizvodnja važna? Prvo, stanovnici će uvijek imati svježe povrće i začine koji se ne tretiraju pripravcima za duže skladištenje. Drugo, troškovi lokalnih proizvođača za prijevoz proizvoda bit će niži ako je prodajno tržište u blizini, a to će utjecati na cijenu robe.
Treće, kratki lanci opskrbe nemaju tako traumatičan utjecaj na okoliš kao, na primjer, isporuka proizvoda iz Transcarpathije u Kijev – manje emisija, manji ugljični otisak koji izaziva klimatske promjene, prijateljskiji odnos prema resursima, što je posebno važno tijekom rata. Puni proizvodni ciklus, od rasta do kuhanja, na primjer, džemovi koji se prodaju u lokalnoj trgovini ili na poljoprivrednom tržištu, također smanjuje negativan utjecaj na okoliš.
I, naravno, sjetimo se diversifikacije gospodarstva, razvoja poduzetništva, otvaranja radnih mjesta i plaćanja poreza na terenu – u zajednicama u kojima živimo, rastemo i jedemo.
Balkon će također stati
Ako još niste spremni organizirati javni vrt u lokalnom području ili izgraditi staklenik u napuštenoj tvornici, uvijek možete uzgajati neko povrće i začine na balkonu ili prozorskoj dasci. Iskustvo stanovnika Lavova pokazuje da se čak i drvo masline ili nara može uzgajati u stanu.
Stanovnica Lavova Suzanne Tymochko već nekoliko godina kod kuće uzgaja bosiljak i ljute paprike, a proteklih godina zaljubila se i u uzgoj rajčica. Malo je mjesta i sunčanih područja u stanu, ali postoji veliko emocionalno zadovoljstvo od kućnog vrtlarstva.
“Prije otprilike 10 godina, moj tadašnji menadžer pohvalio se sobnim staklenikom za začinsko bilje. O ovoj temi razgovarali smo cijeli dan. Isto sam potražio na internetu i naišao na hrpu članaka iz popularnih stranih životnih resursa o kućnim vrtovima, urbanim vrtovima, farmama i urbanim pčelinjacima. Kao neka vrsta eksplozije! Sve sam ponovno pročitao, ali se nisam usudio usuditi. Nakon nekoliko mjeseci u trgovini sam vidio drvo s ljutim paprikama. Tada je bilo malo opsceno skupo. Mislio sam da je besmislica baciti takav novac na papar. Ali pogledala sam to drvo takvim očima da mi je prodavačica dala papar sa sjemenkama s tog stabla, kako bih ga sama mogla posaditi. Tako sam dobio mini-paprike. A s njima i luk i bilje”, kaže Suzanne.
Od tada svake godine nešto sadi, a najviše od svega voli uzgajati rajčice. Suzanne Tymochko kaže da je kućno vrtlarstvo prvi put prilično skupo, jer morate kupiti tlo, drenažu, gnojiva, kontejnere, osnovne alate, sjemenke ili sadnice.
“No, postoje načini za smanjenje troškova: možete dobiti zemlju u zemlji / selu, neka gnojiva se mogu “napraviti” kod kuće, a što se tiče lonaca, nekih rajčica živim u izrezanoj boci od 6 litara ispod vode, u kanti plastike za hranu za 3-5 litara, u vrtnoj kanti. Ove godine potrošila sam samo 12 UAH-a na sjemenke rajčice i negdje drugdje na sjemenke bosiljka”, kaže Suzanne.
Unutarnji vrt Suzanne Tymochko
Iryna Berezovska živi u stambenoj zgradi u Vynnykyju. Ali to nije spriječilo djevojku da ostvari dječački san o vlastitom stablu mandarine. Vrijeme za proučavanje ovog pitanja pojavilo se tijekom karantene 2020. godine. Dobro poznavanje botanike i kritičkog razmišljanja pomoglo je. Već tri godine Irina kod kuće uzgaja dvije vrste kumkvata, bergamota, dvije vrste naranči, klementine, masline, kućnog nara, bijelih smokava, pitange, lovora, čajevca, osmantusa, kao i egzotičnog cvijeća – kraljevske strelitzije, plumerije, holsmiquioldije, gardenije i drugih.
Irina Berezovskaya kupuje sadnice od samo nekoliko kolekcionara u Ukrajini, jer često na ovom tržištu postoje “krivotvorine”.
“Proučavam biljnu morfologiju i kad pogledam sadnicu, sigurno znam da je to upravo ono što mi treba i da prodavatelj govori istinu. Pročitao sam puno znanstvenih izvora, posvetio vrijeme ovome. Znanje i puno ljubavi – i sve će se riješiti”, kaže Iryna.
Dio egzotičnog unutarnjeg vrta Irine Berezovskaya
Žetva iz unutarnjeg vrta dovoljna je za “mandarine iz Nikole” za one koji su najbliži da tretiraju djecu koja dolaze u posjet i da malo ugode prijateljima. Većina stabala počela je donositi plodove tek prošle godine – šipak je donio 30 mini-plodova, stablo mandarine od 30 cm – pet plodova, bergamot – 18.
“Nisam jedna od onih žena koje svo svoje vrijeme posvećuju kući, volim svoj posao, a ovo je hobi, tako da ne mogu cijelo vrijeme trošiti na to. Ali poznavanje zakona prirode i pažnja na brigu o biljkama urodi plodom”, kaže Iryna.
U studenom je u knjižnici Lavova “Sad” u Ryasneu otvorena mini banka sjemena, gdje su posjetitelji mogli ostaviti ili uzeti sjeme iz kućnog povrća i cvijeća. Od 2015. godine ovdje se, kaže vodeća knjižničarka Oksana Zagray, održavaju sastanci lokalnog vrtnog kluba.
« S jedne strane BiblijeOteki je cvjetnjak, s druge strane, planiramo napraviti javni vrt, ali sada nismo imali vremena opremiti teritorij. No, osoblje knjižnice ovdje uzgaja biljke – ove godine planiramo saditi rajčice. Također, ponekad članovi vrtnog kluba ovdje sade biljke”, kaže Oksana Zagray.
Također, u nekim vrtićima i školama u Lavovu uzgajaju se voćke, povrće, začini i cvijeće. To je prosvjetljenje, korisne vještine i emocionalno punjenje, kažu vrtlari.
Više farmi i heljde
A što je sa sigurnošću hrane u regiji Lavova? U regiji Lavov manje od 3% teritorija je poljoprivredno zemljište. Ali čak i ovdje, tijekom godine rata, povećalo se više zasijanih područja i pojavilo se više poljoprivrednih poduzeća, kaže Tetiana Hetman, voditeljica odjela za poljoprivredu Lavovske OVA. Promijenio se i popis usjeva koje uzgajaju poljoprivrednici.
Dakle, sada u regiji postoji 787 farmi, od kojih se 65 pojavilo tijekom ratne godine. Također prošle godine dodano je 15 OPG-ova – sada ih je u regiji 80, što regiju čini liderom u Ukrajini u razvoju OPG-a. Općenito, u regiji ima oko 1, 5 tisuća ljudi. poduzeća uključena u agroindustrijski kompleks.
Zbog obustavljenog izvoza, kaže Tetiana Hetman, prošle je godine bilo problema s prikupljanjem, skladištenjem i preradom kukuruza, jer sigurnost hrane nije samo rast, već i očuvanje i prerada. Prije rata Ukrajina je izvezla 60-70% ovog usjeva, a sada postoji nekoliko polja u regiji Lavova gdje kukuruz nije ubran od prošle godine, jer je nedostajalo kapaciteta za skladištenje i preradu.
Stoga su se poljoprivrednici regije Lavov počeli prebacivati s kukuruza na usjeve koji su traženiji na ukrajinskom tržištu – heljdu i razno povrće.
“Ukrajinsko tržište ovisilo je o uvozu heljde, a problemi u lukama utjecali su na njegovu opskrbu. Stoga smo se preorijentirali i prošle godine značajno povećali područje pod heljdom, a ove godine još uvijek mogu rasti – za oko 25%”, kaže Tetiana Hetman.
Također, poljoprivrednici regije Lavov razumiju da većina njihovih kolega u tradicionalno povrtnim regijama ove godine neće moći ući na tržnice s velikom ponudom i deficit će morati biti zatvoren. Sada se to kompenzira uvozom, što uvelike utječe na cijene, pa poljoprivrednici u regiji Lavova planiraju uzgajati više povrća za stanovnike Lavova i druge regije.
“Imamo prilično dobar popis povrća iz boršč seta. A zbog činjenice da je regija Lavov odabrana za pilot projekt FAO-a za potporu povrtlarstvu, uzgoju bobica i gljiva, poljoprivrednici mogu dobiti bespovratna sredstva za izgradnju staklenika. Tu je i program eRobota, gdje možete dobiti bespovratna sredstva za staklenike. Klima se mijenja, a poslovanje s staklenicima u regiji Lavova postaje sve obećavajuće”, kaže Tetiana Hetman.
Korisni resursi
Da biste se lakše usudili:
- Dječji vrtić prostor urbanog vrtlarstva i hortikulture;
- Napravite rješenja za urbano vrtlarstvo iz nevladine organizacije “Plato”;
- Upute o uzgoju pojedinih povrća iz “Vrtova pobjede”;
- Korisni savjeti o vrtlarstvu i hortikulturi pod naslovom Dom na nas;
- Javna unija «Permakultura u Ukrajini».
