Sve ukazuje na to da ruska invazija na Ukrajinu neće uskoro završiti. Stoga je ključno pitanje hoće li Zapad moći pružiti političku potporu održivoj opskrbi Ukrajine potrebnom opremom. S obzirom na intenzitet borbe, moramo biti spremni održavati zalihe tijekom sljedećih mjeseci, pa čak i godina.
Krajem 2022. godine, nakon oslobođenja Khersona i dijela regije Kherson zapadno od Dnjepra, fronta se stabilizirala. Međutim, nema kraja rusko-ukrajinskom ratu. Od početka ruske invazije u punom opsegu, Ukrajina je uspjela osloboditi više od 45 tisuća Km2 njihove zemlje.
Unatoč tome, prema Institutu za proučavanje rata, Rusija još uvijek kontrolira oko 17% ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i Donbas. Trenutno pokreće proljetnu ofenzivu. Njegovo gospodarstvo preusmjerava se na rat i prilagođava se ograničenjima sankcija. Mobilizacija od 300 tisuća vojno osoblje, uključujući desetke tisuća zatvorenika, i veliki gubici ukazuju na to da Moskva želi nastavak rata.
Pristup ad hoc
Većina zapadnih gospodarstava još se nije stigla prilagoditi novoj stvarnosti. Njemačka je odobrila paket vojne potrošnje od 100 milijardi eura i najavila da će proračun njemačkog Ministarstva obrane nastaviti rasti, ali će trebati godine da se postigne NATO-ov cilj od dva posto BDP-a. Tek krajem prosinca 2022. godine Sjedinjene Države najavile su da će utrostručiti proizvodnju topničkih granata od 155 mm kako bi zadovoljile veliku potražnju ukrajine. Međutim, proizvodnja još uvijek nije sustigla potražnju.
Važno je pitanje hoće li zapadna koalicija moći Ukrajini osigurati streljivo, rezervne dijelove, novu opremu i oružane sustave potrebne za nastavak obrane tijekom sljedećih mjeseci, a možda i godina u budućnosti. Prijenos američkog zapovjedništva u Europu dobar je signal. Vrijeme je da se pomoć koja se pruža iz situacijske preobrazi u stabilniju i stratešku. Bez stalnog protoka streljiva i obuke za ukrajinske vojnike, Kijev će teško koristiti već isporučeno oružje, uključujući nedavno obećane tenkove, i osloboditi sva područja koja je Rusija okupirala. Ključno je pitanje, međutim, je li Zapad dovoljno ujedinjen i ima li dovoljno snažnu političku volju da kratkoročno zadrži ne samo kritičnu vojnu pomoć, već i da pruži dosljednu političku, diplomatsku, financijsku, gospodarsku i humanitarnu potporu tijekom 2023. i nakon toga.
Ruski vojni ratovi
Maksimalistički ciljevi Rusije nisu se promijenili, unatoč odlasku iz Khersona i regije Harkiv. Rusija još uvijek pokušava pokoriti cijelu Ukrajinu, čak i ako se sada čini nemogućom. Putinova teorija pobjede temelji se na pretpostavci da će odlučnost Zapada oslabiti i da će pomoć s vremenom prestati. Samo u takvom scenariju Rusija ima priliku ostvariti svoje ambicije. Mobilizacija je stabilizirala situaciju na fronti, a smrću ruskih vojnika Rusija kupuje vrijeme za pripremu gospodarstva i prilagodbu sankcijama.
Od veljače 2022. znamo koliko su Putin i njegove obavještajne službe nisko procijenili obrambenu sposobnost Ukrajine i spremnost da se odupre agresiji. Kao i mnogi zapadni obavještajci i vojni planeri, rusko vodstvo vjerovalo je da će se Ukrajina srušiti pod napadom iznenadne invazije. Osim toga, Putin je potpuno podcijenio spremnost i sposobnost Zapada da uvede sankcije i podrži Ukrajince. Međutim, Putinove nade da će oslabiti potporu Zapada mogle bi vrijediti ako nije moguće prevladati rastuće gospodarske i društvene napetosti i stvoriti koherentan narativ o tome zašto je pobjeda Ukrajine u skladu s našim zajedničkim – europskim i transatlantskim – interesima. Naša je zadaća objasniti javnosti zašto je važno biti na strani Ukrajine i dugoročno zadržati našu potporu. Ukrajinci su dokazali da se žele i mogu suočiti s Putinom pod svaku cijenu, ali jesmo li mi na Zapadu u stanju učiniti isto i stvarno ih podržati?
Njemačka i rat
Berlinska politika prema ratu od posebne je važnosti s obzirom na snagu i djelovanje Njemačke u istočnoj Europi. Slika ove politike nije jednoznačna. Njemačko društvo sve se više bavi unutarnjim problemima, ali spremnost na potporu Ukrajini i dalje je visoka. Međutim, potpora njemačke javnosti ne bi se trebala uzimati zdravo za gotovo.
Trenutno njemački i američki čelnici, uključujući kancelara Olafa Scholza, ponavljaju da Ukrajina mora pobijediti i da će je Njemačka podržati “onoliko koliko je potrebno”. Te su izjave točne, ali nedovoljne.
Javnost je sve više zahtijevat će smanjenje sredstava za pomoć Ukrajini ako se stalno ne podsjeća na razloge zbog kojih je ta potpora vrijedna nastavka. Bez dosljednog narativa o tome zašto je pobjeda Ukrajine u strateškom interesu Njemačke i Europe, možemo očekivati značajno smanjenje potpore u narednim tjednima ili mjesecima.
Ukrajinsko gospodarstvo u ratu
Od prvog dana rata Rusija je napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Cilj mu je učiniti velike ukrajinske gradove nenastanjivima, kao i testirati i možda prekinuti odlučnost Ukrajine i Zapada i značajno oslabiti sposobnosti ukrajinske protuzračne obrane. Ukrajinski saveznici pomažu u nadvladavanju kratkoročnih učinaka ruskog energetskog terora. Izazov ostaje obnova energetske infrastrukture dok ona ne postane u potpunosti operativna.
Ukrajina će i dalje ovisiti o potpori Zapada. Nažalost, praktički nema pristup međunarodnim financijskim tržištima, a omjer duga i BDP-a već je dosegao više od 100%. Europska banka za obnovu i razvoj predviđa da će se ukrajinski BDP ove godine smanjiti za najmanje 30 posto. I, prema Svjetskoj banci, ove će godine pasti za 35% i porast će sljedeće godine za samo 8%. U rujnu je godišnja inflacija dosegnula 25 posto, a Narodna banka Ukrajine predviđa da će sljedeće godine dosegnuti 28 posto. Ukrajinski proračun za 2023. imat će značajan deficit, koji se može napuniti samo međunarodnom financijskom pomoći. Ako se ne osigura na vrijeme, Ukrajina će biti prisiljena tiskati više novca, što će dodatno povećati ionako visoku stopu inflacije. Stalan priljev zapadnog novca spas je za prenapregnuti ukrajinski proračun. Ako bude ograničena, to bi moglo značajno oslabiti sposobnost Ukrajine da se nastavi oduprijeti ruskoj agresiji.
Prijevod s poljskog
Tekst je objavljen u sklopu projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vruća završnica pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, prezreno, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj lavovi, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Hoće li se raspravljati o povijesti, zastoj u Minsku
Izvorni naslov članka: Słabe ogniwo Zachodu?
