Tijekom prošle godine, dok su zapadne vlade pojačavale isporuke oružja Ukrajini, američke i europske sigurnosne službe vodile su paralelnu kampanju za uništavanje ruskih špijunskih mreža. O ovome Piše The Washington Post.
Napominje se da Putin nije mogao predvidjeti razmjere i posljedice kampanje zapadnih obavještajnih službi protiv ruske špijunske mreže, a uhićenje ruskog špijuna Arthura Ellera bilo je “posljednji volej u ratu u sjeni protiv ruskih specijalnih službi”.
U publikaciji se podsjeća i na pritvaranje ruskih agenata u Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Sloveniji. Ti potezi precizni su napadi na ruske agente koji se još uvijek nalaze u Europi nakon masovnog protjerivanja više od 400 osumnjičenih ruskih obavještajaca iz ruskih veleposlanstava prošle godine.
Istodobno, američki i europski sigurnosni dužnosnici upozoravaju da Rusija zadržava značajan potencijal, ali kažu da su njezine špijunske agencije pretrpjele veću štetu tijekom prošle godine nego u bilo kojem trenutku od “završetka Hladnog rata”.
Čini se da su razmjeri kampanje iznenadili Rusiju, otupljujući njezinu sposobnost provođenja operacija utjecaja u Europi, održavanja kontakta sa zviždačima ili pružanja informacija Kremlju o ključnim pitanjima, uključujući stupanj u kojem su zapadni čelnici spremni nastaviti povećavati opskrbu Ukrajine oružjem.
“Ako je tako, to može dodati na popis posljedica koje Putin – bivši časnik KGB-a – nije mogao predvidjeti kada je naredio invaziju na Ukrajinu”, napominje se u publikaciji.
Prema riječima ravnatelja finske Obavještajne službe za vanjske poslove Anttija Pelttarija, Rusija pokušava nadoknaditi svoje gubitke oslanjajući se više na kibernetičku špijunažu. Moskva također pokušava iskoristiti granične prijelaze i izbjegličke tokove kako bi poslala nove špijune i napunila svoje iscrpljene redove, kažu dužnosnici.
Međutim, ti pridošlice neće imati zaštitu i prednosti rada u ruskim veleposlanstvima, kažu dužnosnici, i možda će im nedostajati iskustva, izvora i obuke.
Kao mogući znak ruskog očaja, kazali su dužnosnici, Moskva je pokušala poslati špijune protjerane iz jedne europske prijestolnice natrag u drugu, ispitujući ranjivosti u koordinaciji rada sigurnosnih službi na kontinentu, što je šarenilo.
Budući da su druge zemlje podijelile s drugim članicama Europske unije informacije o onima koje su protjerale, nijedan od poznatih pokušaja Rusije da vrati špijune nije bio uspješan.
