Rusija je razvila plan za apsorpciju Bjelorusije, za koji se očekuje da će biti proveden do 2030. godine, piše ruski centar “Dosje».
Dokument, koji su proučavali novinari, naziva se “Strateški ciljevi Ruske Federacije u bjeloruskom smjeru”. Zajednički su ga razvile brojne ruske agencije, uključujući predsjedničku administraciju, stranu obavještajnu službu, FSB, GRU i Glavni stožer Oružanih snaga.
Prema njegovim riječima, globalni ciljevi Kremlja su uspostaviti dominaciju ruskog jezika nad bjeloruskim jezikom, prilagoditi bjelorusko zakonodavstvo ruskom i pokoriti društveno-politički, trgovinski, znanstveni i kulturni život Bjelorusije. Svaki od ciljeva podijeljen je na zadatke različite hitnosti – do 2022., 2025. i 2030. godine. Sve mjere trebale bi se provoditi u okviru “države Unije”.
Osim usklađivanja trgovinskih i gospodarskih odnosa, Rusija planira uspostaviti kontrolu u vojno-političkom sektoru Bjelorusije do 2030. godine. Zadaće ruske obavještajne službe su ograničiti utjecaj “nacionalističkih i prozapadnih” snaga, dovršiti reformu bjeloruskog Ustava uzimajući u obzir ruske interese, učvrstiti proruske osjećaje u vojnim i političkim elitama i među stanovništvom.
Također, administracija predsjednika Rusije osigurat će kontrolu nad informacijskim prostorom Bjelorusije do kraja ovog desetljeća. To će učiniti povećanjem broja ruskih medija u Bjelorusiji i povećanjem ruskog informacijskog utjecaja među stanovništvom. Rusija će također uvesti pojednostavljenu proceduru izdavanja putovnica bjeloruskim građanima “kako bi stvorila sloj Rusa zainteresiranih za integraciju i poslovne krugove usmjerene na rusko tržište”, navodi se u dokumentu.
Rusija se nada da će do 2030. otvoriti bodove za polaganje jedinstvenog državnog ispita u Bjelorusiji, kao i otvoriti nova središta znanosti i kulture u Mogilevu, Grodnu i Vitebsku. Vjerojatno će, prema novinarima, to biti ogranci Rossotrudnichestva, koji se često ispostavljaju kao paravan za ruske obavještajce i “agente utjecaja”.
Osim ciljeva, dokument opisuje i prijetnje ruskim planovima u Bjelorusiji. Administracija Vladimira Putina strahuje od približavanja bjeloruskih vlasti NATO-u i pojedinim državama članicama saveza, utjecaja “nacionalističkih” i “prozapadnih” političara na samoproglašenog predsjednika Aliaksandra Lukašenka, zamjene ruskih cjepiva protiv koronavirusa američkim i europskim, kao i odbijanja podučavanja na ruskom jeziku.
Na izradi dokumenta radio je odjel predsjednika Ruske Federacije za graničnu suradnju, koji nadzire zamjenik šefa Putinove administracije Dmitrij Kozak. Novinari su otkrili da je rat u Ukrajini usporio provedbu ruskih planova, ali ga nisu zaustavili.
Podsjetimo, sporazum između Bjelorusije i Rusije o stvaranju države Unije potpisan je u prosincu 1999.: prema njemu, zemlje moraju kombinirati valutni, vojni, carinski i porezni sustav. U Bjelorusiji su se 2020. pojavili masovni prosvjedi koje je Lukašenko silom potisnuo. Nakon toga prekinuo je gotovo sve veze sa Zapadom i počeo pregovarati s Rusijom. Svoj rad usmjerila je na provedbu “planova” za integraciju obiju zemalja.
Rusija i Bjelorusija potpisale su 9. rujna 2021. svih 28 integracijskih programa. Zemlje će ujediniti svoja tržišta plina, nafte i naftnih derivata. Sporazum o tome planira se potpisati 1. prosinca 2023. godine. Što se tiče zajedničke valute, ovdje Rusija i Bjelorusija još nisu postigle dogovor.
