Petog ožujka prošle godine SBU je izvijestio o ubojstvu Denisa Kireeva, konzultanta u pregovorima s Rusijom. Prema sigurnosnim dužnosnicima, osumnjičen je za izdaju i ubijen dok je bio u pritvoru. Nakon toga, Kireev je pokopan s počastima kao heroj. U srijedu, 18. siječnja, objavio je američki list The Wall Street Journal materijal s detaljima o kireev osobnom i njegovim ubojstvima. Objavljen je prijevod materijala “Ukrayinska Pravda».
Dana 5. ožujka 2022. objavljeno je da su predstavnici SBU-a tijekom pritvora u Gomelu ubili bankara Denisa Kireeva, koji je sudjelovao u pregovorima između izaslanstava Ukrajine i Rusije u Gomelu. Navodno je osumnjičen za izdaju.
Wall Street Journal piše da je 45-godišnji bankar Denis Kireev ubijen kao ruski špijun: ukrajinske obavještajne agencije ostavile su njegovo tijelo na pločniku u središtu Kijeva s rupom od metka u potiljku nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, nekoliko dana nakon toga, Kireev je pokopan kao heroj i postavljen pored prvog ministra vanjskih poslova Ukrajine na groblju Baikove u Kijevu. I predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij potpisao je dokumente o posthumnom dodjeljivanju Kireevu odličjem za “izniman doprinos zaštiti državnog suvereniteta i državne sigurnosti”.
Prema riječima šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, generala Kirila Budanova, Kireev je prenio informacije iz svojih ruskih kontakata, što je pomoglo ukrajinskim vojnicima da uspješno brane glavni grad u veljači prošle godine.
«Da nije bilo g. Kireeva, Kijev bi najvjerojatnije bio uzet.“, – citira se u publikaciji Budanov.
Prema Budanovu, Kireev je razvio veze s europskim obavještajnim službama, kao i s ruskim vojnim i vladinim dužnosnicima. Također je pristao predstavljati Kijev u ranim razgovorima o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine. Prema jednom od njegovih prijatelja, Kireev je “volio igrati ulogu agenta 007”.
Kireev je rođen u Kijevu i započeo je svoju profesionalnu karijeru u financijama, radeći u lokalnim podružnicama zapadnih banaka, uključujući Crédit Lyonnais, Citibank i ING. Njegov rođak postao je zamjenik šefa Sigurnosne službe Ukrajine 2003. godine. Ta je veza izazvala Kireevljev interes za špijunažu, kažu njegovi suradnici.
Kireev je 2006. otišao raditi za Andrija, a Serhiy Kliuyev, poslovni ljudi iz Donjecka koji su se obogatili na metalurgiji i nekretninama, bili su bliski Viktoru Janukoviču. Nakon Kliuyevljevog bijega 2014. godine, Kireev je pomogao u upravljanju dijelom imovine braće iz Kijeva.
U 2021. godini Kireev, koji je bio na sjecištu ruskog i ukrajinskog poslovanja i sigurnosti, privukao je pozornost Budanova. Kada je Rusija počela gomilati postrojbe na granici s Ukrajinom u proljeće 2021., Budanov je pozvao Kireeva u sjedište Obavještajne uprave u Kijevu i zatražio od njega da iskoristi svoje veze kako bi se infiltrirao u rusku vojnu obavještajnu službu. Prema izvorima WSJ-a, bankar je putovao iz Harkova u Rusiju, a zatim se javio Budanovu.
U jesen 2021., kada su američke vojne i špijunske agencije počele upozoravati na rusku prijetnju, Kireev je iz svojih izvora saznao da se Moskva priprema za invaziju, rekao je Budanov i postao prvi koji je oglasio uzbunu u Ukrajini.
Kireev je 18. veljače odbio otići na skijanje s obitelji u francuske Alpe. U popodnevnim satima 23. veljače Kireev je Budanovu predao nove obavještajne podatke: ruski predsjednik Vladimir Putin upravo je naredio invaziju rano ujutro. Prema riječima voditelja servo upravljača, Kireev je također znao glavnu točku udara.
U 8 sati ujutro 24. veljače ruski borbeni helikopteri iskrcali su postrojbe u zračnu luku Antonov u blizini Kijeva. Kremlj je planirao zauzeti zračnu luku kako bi tamo prebacio vojnike i opremu kako bi upao u glavni grad. Prema Budanovu, Kireevljeva dojava dala je Ukrajini nekoliko dragocjenih sati za raspoređivanje postrojbi kako bi se suprotstavila ruskom napadu. Nakon žestoke bitke s Rusima, zračna luka je oštećena i napadači je nisu mogli koristiti.
Kada su ruski planovi za brzi štrajk osujećeni, stranke su se složile pregovarati o prekidu vatre u Bjelorusiji. Budući da je Kireev bio upoznat s dva člana ruskog izaslanstva, Budanov ga je pozvao da sudjeluje u pregovorima – i složio se.
«Nakon njegovog pojavljivanja tamo, njegova veza s posebnim službama postala je očita svima. Nažalost, situacija je u to vrijeme bila kritična i morali smo riskirati“, kazao je Budanov.
Vrativši se iz Bjelorusije, Kireev se nekoliko sati sastao s Budanovom. Kireev je, prema riječima člana njegove sigurnosne službe, bio svjestan da je u opasnosti i napustio je sastanak u tihom raspoloženju.
Nekoliko dana kasnije, prijatelj je posjetio Kireeva u iogo kuća na sjevernoj periferiji Kijeva. Držeći u rukama lovačku pušku velikog kalibra, Kireev je kazao kako je pucao na ruske operativce koji su došli u njegovu kuću nekoliko noći ranije.
Kada su se Rusija i Ukrajina dogovorile o drugom krugu razgovora zakazanom za 3. ožujka, Budanov je ponovno inzistirao da Kireev sudjeluje u njima. Prema Budanovu, noć prije razgovora u Bjelorusiji, Kireev je primio poziv iz ureda šefa protuobavještajne službe SBU Alexandera Poklada. Poklad, koji je odgovoran za pritvaranje obavještajnog i sigurnosnog osoblja osumnjičenog za rad za Rusiju, želio se sastati. Sam Poklad odbio je komentirati, kao i glasnogovornik SBU- a, pozivajući se na zakon o državnim tajnama.
Kireev je stigao na kijevsku željezničku stanicu sa svojim osobnim sigurnosnim i vojnim obavještajnim agentima na put u Bjelorusiju. Rekao je stražarima da ga usput mogu uhititi i zamolio ih da ne interveniraju. Skupina je otišla u središte Kijeva i zaustavila se u blizini katedrale Svete Sofije. Nakon toga stiglo je nekoliko minibuseva s agentima SBU-a, koji su naredili vojnim obavještajcima i Kireevljevim tjelohraniteljima da polože oružje. Kireev je odveden u minibus. Njegovi stražari su ostali ležati vani dok se minibus udaljavao.
Nakon otprilike 90 minuta, vojni obavještajci pozvani su na mjesto gdje su pronašli Kireevljevo tijelo. Ukrajinski Državni istražni ured, koji se bavi takvim ubojstvima, odbio je komentirati.
WSJ podsjeća da je u srpnju Volodimir Zelenski otpustio šefa SBU-a Ivana Bakanova i otpustio ili procesuirao desetke generala odjela zbog njihove navodne uloge u olakšavanju ruske invazije.
