Bugarska je prošlog proljeća potajno podržavala Ukrajinu kada vojsci jako nedostajalo goriva i streljiva sovjetskog kalibra potrebnog u ratu protiv Rusije. Zbog rascjepkanosti unutarnje politike i proruskih osjećaja bugarske elite, vodstvo zemlje moralo je pokazati da nije naoružalo Ukrajinu, piše u srijedu, 18. siječnja, Forbes Ukrajina s obzirom na njemačke novine Kožni rub.
Prema istrazi, Kirill Petkov, koji je bio bugarski premijer na početku rata, suočio se sa snažnim otporom pro-kremaljskih političara, uključujući i njegove koalicijske partnere. Čak je morao otpustiti svog ministra obrane jer je ponavljao ruske narative o ratu, posebno, nazivajući ga “posebnom operacijom”. Petkov je javno nastojao umanjiti bilo kakvo mišljenje kako će Bugarska, unatoč značajnim zalihama oružja iz sovjetskog doba, naoružati Ukrajinu. Zbog toga je službeno stajalište Bugarske o ratu dovelo do činjenice da je zemlja stavljena u rang s Mađarskom Viktorom Orbánom. Međutim, Petkov i ministar financija Asen Vasiliev, sada oporbeni političari koji se žele vratiti na vlast na predstojećim izborima, govorili su o pravoj ulozi Bugarske.
«Prema našim procjenama, oko trećine streljiva potrebnog ukrajinskoj vojsci u ranoj fazi rata došlo je iz Bugarske“, kazao je Petkov u izjavi za Welt.
Osim toga, Bugarska je postala jedan od najvećih izvoznika dizelskog goriva u Ukrajini. Prema Vasilievu, u određenom razdoblju pokrio je 40% potreba Ukrajine. Ništa manje važna nije ni činjenica da je dizelsko gorivo koje je Bugarska isporučila u Ukrajini prerađeno iz ruske sirove nafte u rafineriji nafte na Crnom moru, koja je u to vrijeme pripadala ruskoj tvrtki Lukoil.
Ukrajinska vlada potvrdila je ovu verziju događaja. Ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je kako je u travnju prošle godine Ukrajini prijetila nestašica streljiva.
«Znali smo da u bugarskim skladištima ima veliku količinu potrebnog streljiva, pa me predsjednik Volodimir Zelenskij poslao po potrebne materijale.“, rekao je.
Kuleba je naglasio kako se ne radi o tome da bugarska vlada izravno pruža vojnu pomoć Ukrajini”.već o činjenici da ukrajinske tvrtke i tvrtke iz zemalja NATO-a mogu kupiti ono što im je potrebno od bugarskih dobavljača». Prema informacijama dostavljenim Weltu, zalihe su platile Sjedinjene Države i Velika Britanija.
Treba napomenuti da službeno Bugarska nije pružila vojnu pomoć Ukrajini. Bugarski parlament glasovao je prošle godine za pružanje vojne pomoći Ukrajini, istodobno klasificirajući popis te pomoći. Dvije proruske stranke, Renesansa i Bugarska socijalistička stranka, prvo su zatražile da predsjednik Rumen Radev stavi veto na odluku, a zatim su se žalile Ustavnom sudu po tom pitanju.
