Zbog ruske invazije u punom opsegu, 2022. postala je jedna od najtežih za ukrajinsko gospodarstvo. Prema Narodnoj banci, kao rezultat rata na kraju godine, inflacija će dosegnuti oko 30 posto, ali će sljedeće godine značajno usporiti.
U petak, 9. prosinca, “Odvjetničko društvo “HD Partners” održalo je završnu stratešku sjednicu Foruma Zapad, tijekom koje su stručnjaci analizirali kako je ekonomsko tržište Ukrajine preživjelo 2022. godinu i predvidio nove izazove za sljedećih nekoliko godina. snimljeni smo najvažniji sa strateške sjednice Foruma Zapad, koju je emitirala stranica “Vaš grad».
***
Koji je model ukrajinske vojne ekonomije?
Prema riječima Tatjane Sytnyk, predstavnice Instituta GfK za istraživanje tržišta, svjetska povijest u više je navrata prošla lekcije vojnog gospodarstva. Na primjer, tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, cijeli sektor gospodarstva mobilizirao se i radio za potrebe vojno-obrambenog kompleksa. Međutim, nijedan od prethodnih modela nije sličan ekonomskom tržištu u uvjetima rata u Ukrajini.
Najviše od svega, rat je pogodio proizvodni i opskrbni sektor, logističke veze, posebno zbog blokiranja morskih luka, kao i ljudskih resursa i kritične infrastrukture, posebno energije.
“Pomorski promet činio je 70 posto ukrajinskog izvoza. To je, zapravo, cjelokupni glavni ukrajinski izvoz”, rekla je Tetiana Sytnyk.
Kako bi iznijela ukrajinsko vojno gospodarstvo, navodi model koji je predložio stručnjak Lyubomyr Shavalyuk. Ovaj model predviđa podjelu ukrajinskog gospodarstva u dva kruga: civilni i vojni. Ti se krugovi sijeku, ali postoje paralelno.
“Sada imamo takvu situaciju da Oružane snage Ukrajine odbijaju neprijatelja, posluju i prilagođavaju se, a vlada drži diplomatsku frontu”, dodaje stručnjak.
Među rizicima takvog modela vojnog gospodarstva navodi deindustrijalizaciju, budući da su mnogi proizvodni pogoni pretrpjeli kao rezultat granatiranja, proračunskih deficita, nedostatka radne snage i odljeva stanovništva. Međutim, napominje, rat će dovesti do velikih strukturnih promjena, uključujući deoligarhizaciju, rastuću važnost industrijskog poslovanja srednje veličine i diversifikaciju logistike.
“Ukrajina je 2022. uspjela održati makroekonomsku stabilnost u ratnim uvjetima i prevladati veliko gašenje proizvodnje i odljev ljudi, zapravo vraćajući te procese unatrag”, rekao je Volodimir Kuzio, predstavnik Banke Lavov.
Napominje da je Narodna banka ispravno reagirala na izazove rata. Konkretno, NBU je uspio izbjeći brzi pad grivna i smanjenje rezervi zlata i deviznog fonda.
Kako je ukrajinsko poslovanje preživjelo 2022. godinu?
“Najteži izazov za poslovanje bio je održati emocionalnu stabilnost tima. U takvim slučajevima, po mom iskustvu, mnogo više truda zahtijeva postavljanje pravih zadataka i reći: proći ćemo kroz sve, učinit ćemo sve, izdat ćemo nove proizvode. Međutim, činjenica da je zemlja preživjela s takvom vanjskom intervencijom daje razlog za oprez glede opreza glede prognoziranja rasta sljedeće godine”, izjavio je Volodimir Glashčenkov, organizator foruma.
Prema Tetiani Sytnyk, nakon pandemije koronavirusa 2020. ukrajinska poduzeća počela su brzo rasti. Međutim, nakon potpune invazije, poduzetnici su se suočili s novim izazovima – rat ne dopušta ne samo razvoj, već i širenje poslovanja.
Prema istraživanju poduzetnika, nakon 24. veljače većina ih je smanjila svoje aktivnosti, ali nastavlja raditi, a samo 9% ih je potpuno prestalo raditi. Još 5%, odnosno 6% promijenilo je zanimanje i ušlo na nova tržišta.
“Općenito gledano, poslovanje u prosjeku ukazuje na pad od 49 posto. Radi se o korištenju kapaciteta. Ako uzmemo prognoze NBU-a o padu BDP-a, koji iznosi 33-37 posto, onda zapravo čak i pod tim uvjetima nisu tako loša brojka”, rekla je Tetiana Sytnyk.
Najgora situacija je na onim područjima koja su bila okupirana ili gdje su se nastavila aktivna neprijateljstva. Najviše je stradao trgovinski i industrijski sektor. Najbolja situacija na tržištu usluga.
Sami poslovni predstavnici proglasili su među najutjecajnijim posljedicama rata opći pad potražnje za proizvodima, zaustavljanje ili prekid ponude, povećanje troškova logistike i sirovina, nedostatak sredstava za nastavak poslovanja, dugove kupaca i kupaca, kao i gubitak kupaca.
Tetyana Sytnyk napominje da se čak iu uvjetima rata ukrajinsko poslovanje uspijeva prilagoditi novim stvarnostima – traži nove načine za nastavak svojih aktivnosti u tim uvjetima.
“Trenutak prilagodbe poslovanja novim stvarnostima bio je povezan s prijelazom iz neizvjesnosti u rizike, a kada postoji veće razumijevanje kako se to događa, gdje se mogu pretrpjeti gubici, tada se pojavljuju strategije kako bi se ti gubici sveli na najmanju moguću mjeru. U svakom slučaju, to vam omogućuje da malo pomaknete horizont planiranja”, kaže stručnjak za istraživanje tržišta.
Međutim, kaže stručnjak, unatoč prilagodbi, poslovanje još uvijek ima veliku potrebu za ulaganjima. Najmanje polovica ispitanika izjavila je da su im najpotrebnija ulaganja za poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga, pokretanje novih vrsta proizvoda, digitalne tehnologije i izgradnju novih proizvodnih pogona.
Što čeka ukrajinsko gospodarstvo u sljedećih nekoliko godina?
Prema Volodimiru jer će se u narednim godinama struktura ukrajinskog gospodarstva značajno promijeniti, a ključni tržišni igrači bit će mala i srednja poduzeća koja će “pokrenuti” gospodarstvo zemlje.
Izglede za dinamičan gospodarski razvoj vidi u zapadnoj Ukrajini, zahvaljujući značajnim ulaganjima partnerskih zemalja.
“Narodna banka u 2022. predviđa pad BDP-a za trećinu, ali sljedeće godine, prema mišljenju stručnjaka, situacija bi se trebala poboljšati. Postupni oporavak nastavit će se u razdoblju 2023.-2024. zahvaljujući međunarodnim donatorima”, kaže on.
Inflacija sljedeće godine očekuje se na 20 posto uz logično očuvanje diskontne stope od 25 posto. Volodimir Kuzio napominje da je globalna inflacija utjecala ne samo na Ukrajinu. Javlja se u većini razvijenih zemalja svijeta, posebno u EU ta brojka iznosi 10%, a u SAD-u – 8,2%
Artem Shcherbyna, upravitelj imovinom Concorde Capitala, vjeruje da će sljedeće godine Međunarodni monetarni fond (MMF) potaknuti NBU da podigne dolar kako bi ga približio tržišnim uvjetima. Međutim, napominje, ako stopa poraste, to će se dogoditi u prvom tromjesečju ove godine i zadržat će se na oko 42 UAH.
“S ekonomskog stajališta, to je čak korisno za Ukrajinu, jer privlači valutni resurs unutra. Moramo shvatiti da nema šanse za revalorizaciju u sljedeće dvije godine. Stoga je jedino što će nas podržati infuzija međunarodnih partnera”, uvjeren je stručnjak.
Stručnjak također predviđa da bi zbog odljeva stanovništva tijekom vremena u Ukrajini moglo doći do nedostatka radne snage, pa bi vlasti već trebale razviti opcije kako privući strane radnike na rad u Ukrajini.
“Ukrajina bi već trebala potaknuti otvaranje tržišta za strane radnike ovdje. Ukrajina je uvijek bila donator rada, ali u takvoj situaciji moramo postati zemlja u koju žele doći, trebamo radnu snagu”, dodaje stručnjak.
Artem Shcherbyna zaključuje da također ne bismo trebali očekivati brzi nastavak izvoza i, naprotiv, biti spremni da će Ukrajina u narednim godinama postati zemlja ovisna o uvozu, što će također izvršiti pritisak na tečaj.
Također, napominje, IT industrija će rasti i postat će možda i najveći porezni obveznik. Umjesto toga, država Ukrajina uložit će u preradu, alternativnu energiju i vojnu industriju.
“Nakon rata Ukrajina će prestati biti prometno čvorište između istoka i zapada, na čemu je zaradila. Gospodarstvo će postati uslužnije, a ne industrijsko, a to je kvaliteta, odnosno manje ćemo ovisiti o fizičkim industrijskim tvrtkama”, dodao je Artem Shcherbyna.
