Analitičari Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) uvjereni su da ruska politička elita može nastaviti održavati takozvane “nuklearne igre” kako bi potaknula Sjedinjene Države i njezine saveznike da vrše pritisak na Ukrajinu, ali neće moći prisiliti Kijev na pregovore. To je navedeno u Izvješće ISW-a.
Prema analitičarima, Kremlj je zaoštrio svoju nuklearnu retoriku nakon ruskih vojnih neuspjeha u regiji Harkiv i tijekom ukrajinskih protuofenziva u Lymanu i na sjeveru regije Kherson početkom listopada. Moskva je vjerojatno nastavila svoje slabo prikrivene nuklearne prijetnje kako bi odvratila pozornost od svojih vojnih i mobilizacijskih problema i zastrašila zapadne partnere Ukrajine.
“Putin i ključni dužnosnici Kremlja češće su spominjali uporabu nuklearnog oružja tijekom Putinova govora o aneksiji 30. rujna i tijekom listopada, vjerojatno kako bi prisilili Ukrajinu da započne razgovore i smanji potporu Zapada Kijevu”, navodi se u priopćenju.
Analitičari smatraju da je Putinova retorika tijekom ovog govora i tijekom listopada bila u skladu s njegovim prethodnim nuklearnim prijetnjama i nije izazvala stupanj straha u ukrajinskoj vladi koji je Kremlj vjerojatno namjeravao.
Međutim, ključni dužnosnici Kremlja krajem listopada i početkom studenog počeli su kolektivno smanjivati svoju retoriku o uporabi nuklearnog oružja.
Vladimir Putin rekao je 27. listopada da Rusija ne treba koristiti nuklearno oružje protiv Ukrajine i ustvrdio da Rusija nikada nije razgovarala o mogućnosti korištenja nuklearnog oružja, samo nagovještavajući izjave čelnika zapadnih zemalja.
Potpredsjednik ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev na sličan je način sve više umanjivao značaj gorljive nuklearne retorike koju je koristio tijekom listopada i sada se usredotočuje na unaprjeđenje jedinstva Rusije u ratu u Ukrajini.
Promjene u retorici Kremlja ukazuju na to da će visoko rusko vojno zapovjedništvo i saveznici Kremlja vjerojatno biti svjesni u određenoj mjeri ogromnih troškova za male operativne koristi koje bi Rusija imala za korištenje nuklearnog oružja protiv Ukrajine ili NATO-a.
S druge strane, šef Glavne uprave za vojnu obavještajnu službu (DIU) Ukrajine Kirill Budanov 24. listopada rekao je da ruska nuklearna prijetnja ostaje na istoj razini kao i prije početka rata.
Analitičari ističu da bi ruske vlasti u budućnosti mogle voditi retoričku nuklearnu borbu, pokušavajući potaknuti Sjedinjene Države i njezine saveznike da pritisnu Ukrajinu da započne pregovore. No Moskva neće moći izravno prisiliti Kijev na pregovore s nuklearnim prijetnjama. Nuklearne prijetnje iz Kremlja nisu potkopale političku i javnu volju Ukrajine da se nastavi opirati ruskoj invaziji.
“Ukrajina i njezini međunarodni pristaše jasno su dali do znanja da neće pristati na pregovore uz prijetnju oružjem i da neće odustati od suverenog prava Ukrajine na svoje teritorije”, priopćio je ISW.
U izvješću se također navodi da je Kremlj vjerojatno privatno pojasnio svoju “nuklearnu politiku” kako bi smirio odnose sa Sjedinjenim Državama i njezinim saveznicima.
Opoziv. Ranije je objavljeno da će ruski nuklearni napad promijeniti tijek rata protiv Ukrajine u punom opsegu i, najvjerojatnije, izazvati “fizički odgovor” kijevskih saveznika i – potencijalno – Sjevernoatlantskog saveza.
