Države članice EU-a započele su raspravu o preispitivanju budućih odnosa s Rusijom, uzimajući u obzir njezinu invaziju na Ukrajinu. O ovome Izvješćima “Europska pravda”.
Trenutačnom interakcijom EU-a s Rusijom upravlja pet “vodećih načela” koje je iznijela Borrellova prethodnica Federica Mogherini. Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu, većina tih načela proglašena je “mrtvom”.
U kontekstu ruskog rata u Ukrajini, EU promiče trostranu strategiju prema Moskvi, a to je izolirati Rusiju, podržati Ukrajinu i nastojati smanjiti posljedice rata.
Nacrt dokumenta, koji je Borrell predstavio ministrima EU, trebao bi postati temelj za razgovore o dugoročnim odnosima EU s Moskvom.
Borrellov prijedlog uključuje, prije svega, međunarodnu izolaciju Rusije, nametanje i provedbu restriktivnih mjera protiv Rusije i sprječavanje da ih zaobiđu kako bi se spriječilo njezino vođenje rata.
Istodobno će se raditi na tome da rusija bude privedena pravdi zbog kršenja međunarodnog prava i ratnih zločina počinjenih u Ukrajini.
Novim planom poziva se na potporu susjedima EU, posebice kroz politiku proširenja. Prema nacrtu načela, tvrdi se da Rusija, koristeći hranu kao oružje u ratu protiv Ukrajine, snosi isključivu odgovornost za globalnu krizu sigurnosti hrane koju je prouzročila.
Osim izravne potpore Ukrajini i izolacije Rusije, novim skupom načela poziva se na jačanje otpornosti EU-a, među ostalim u području energetske sigurnosti i kritične infrastrukture, suzbijanjem kiberprijetnji i hibridnih prijetnji, manipuliranjem informacijama i uplitanjem Rusije.
Konačno, s naglaskom na unutarnju situaciju u Rusiji, načela navode potrebu “potpore civilnom društvu, borcima za ljudska prava i neovisnim medijima unutar i izvan Rusije, uz istodobno uklanjanje sve većih prijetnji sigurnosti i javnom redu u EU-u”.
Prema diplomatima EU, ovaj prijedlog dobro su prihvatile zemlje poput Njemačke, ali rigidnije države u svom odnosu prema Ruskoj Federaciji još uvijek su skeptične, nadajući se da će u tekstu vidjeti jače i konkretnije formulacije.
