Klasična ukrajinska politika završila je 24. veljače. Kad se oružje malo smiri, problemi Volodimira Zelenskija pojavit će se iz dubina. I politički sporovi će se vratiti, ali bez stranaka koje podržavaju Kremlj. Vladimir Fesenko, ukrajinski politolog, direktor Penta centra za političke studije, govori o tome u intervjuu za Belsat. Intervju je obavio Michal Kačević.
– Ako pogledate sa strane, možete vidjeti Volodimira Zelenskog i nikoga drugoga. Gdje je nestala ukrajinska politika?
– Nakon 24. veljače (početak ruske agresije) završila je klasična ukrajinska politika. Način na koji to znamo: kaotičan, pun sukoba koji ne dovode do promjena. Bio je to specifičan ukrajinski pluralizam koji je bio nerazumljiv vanjskom promatraču i izazvao je frustraciju i dojam da se svi besmisleno bore jedni protiv drugih. Sada više nije. Rat je ujedinio političku klasu. Pojavio se zajednički neprijatelj, sporovi su se smirili, a političari konsolidirali. To nije bio slučaj tijekom Majdana (Revolucija dostojanstva), koja je sama po sebi bila akutni politički sukob.
To nije bio slučaj 2014. godine, kada je počeo rat u Donbasu. Uostalom, i tada smo imali sporove i međusobne optužbe. Danas su sukobi koji su pratili ukrajinsku politiku otišli u podzemlje. Pomogle su dvije važne, ali jednostavne tehničke točke. Prvo, nedostatak televizijskog prijenosa sastanaka Verkhovne Rada. Sjednice prolaze glatko, a da se saborski zastupnici ne razmeću pred kamerama, bez sve teatralnosti. Drugo, na televiziji ne postoji ili samo nekoliko informativnih programa u koje su pozvani političari. Zbog rata sukobi su nestali iz javnog prostora. I, naravno, Ukrajinci imaju potpuno drugačije mišljenje o svojim umovima, oni jednostavno ne žele čuti o ratovima političara.
– Međutim, prije nekoliko dana pojavio se dio “stare” politike kada je Petro Porošenko pokušao napustiti Ukrajinu. Bio je blokiran na granici s Poljskom, a između oporbenog čelnika i tabora moći pojavile su se međusobne optužbe. Pogledajmo dublje ovo političko podzemlje. Tinja li nešto?
–Tečaj. Politika i sukobi otišli su u podzemlje, ne vidimo ih, ali jesu. Čak i nakon tri mjeseca rata počinju postupno “plutati” sa zemlje. To je situacija s Petrom Porošenkom, koji je optužio Volodimira Zelenskog za planove za progon oporbe. Došlo je do “curenja informacija” iz istrage slučaja Viktora Medvedčuka, koji je navodno govorio o Porošenkovoj korupciji. Nedavno smo vidjeli određeni recidiv starih predratnih sukoba. Poznati novinar koji je izvještavao o aktivnostima vojske, Jurij Butusov, optužio je Marianu Bezuhlu, zamjenicu vladajuće stranke Sluga naroda, za otkrivanje povjerljivih informacija. Postoji nekoliko takvih malih pukotina u monolitu nacionalnog jedinstva, a bit će ih još.
Nakon tri mjeseca rata, već dolazi do pada prvih snažnih emocija straha, euforije, umora. To je prirodno. Jedinstvo neće biti vječno, ali ono što smatram najvažnijom političkom promjenom u ratnim vremenima je nestanak takozvanog proruskog logora. Ovaj čimbenik u ukrajinskoj politici postao je povijest. Neki od najtežih političara u tom smjeru su pobjegli, a od onih koji su ostali, čak i političari poput Oleksandra Vilkula ili gradonačelnici Odese i Harkiva, koji su povezani barem kao nezapadni, čvrsto stoje na strani Ukrajine. Mislim da će dio biračkog tijela proruskih stranaka u budućnosti osvojiti Zelenski, a neki će ići na nove političke projekte koji će se definitivno pojaviti.
– Trenutačno predsjednik ima punu potporu Ukrajinaca. Mogu li ti sukobi, koji negdje još uvijek duboko spavaju, naštetiti Zelenskom?
” Zelenskij je zaslužio povjerenje i podršku. Prvo, on je vođa države koja je u ratu. Drugo, pokazao je osobnu hrabrost. Nije pobjegao, stalno je s ljudima. Treće, fenomenalno je sposoban pokazati emocije, upravljati emocijama nacije, usmjeravati ih. Njegov “PR rad”, grubo govoreći, jedan je od ključnih čimbenika u ovom ratu. Potpora predsjedniku dosegnula je 90 posto u ožujku. To se nije dogodilo ni u jednom političaru u povijesti Ukrajine. Međutim, nesumnjivo će se suočiti s ozbiljnim problemima kada se rat smiri. Vjerujem da je fleksibilan čovjek i da će se moći prilagoditi. Međutim, prijelaz iz “ratnog režima” u “poslijeratni režim”, obnova zemlje bit će teška. Nema sumnje da nas očekuju veliki socijalni i ekonomski problemi. Već sada postoji nedostatak benzina, soli i druge robe.
Doći će do inflacije, devalvacije grivna i drugih problema. Negativne emocije povezane s tim zgusnut će se nad nekim. Trenutačno udaraju na pojedine političare iz predsjednikovog tima. Na primjer, nedavno je Danylo Getmantsev, predsjednik odbora za poreznu politiku u parlamentu, jedan od važnih financijskih savjetnika u timu, oštro kritiziran. Zelenskij.
Ne sumnjam da će nakon nekog vremena Zelenski izgubiti dio potpore, ali ostat će dominantna figura na političkoj sceni. Također će napraviti “skok naprijed” i, na primjer, obnoviti svoj tim. Međutim, stekao sam dojam da mu je bilo vrlo teško riješiti se ljudi koji su ga vjerno podržavali u kriznim vremenima. Na primjer, oni koji su sada s njim tijekom rata. Zelenski će ih braniti.
” Zelenski je puno toga riskirao pregovarajući s Rusijom o predaji Azovstala, posljednjeg komada Mariupolja koji je dugo branio. Neće li ga ovaj potez povrijediti?
– Po tom pitanju upućene su razne kritike, ali važno je da ih u javnost nije objavila sama Azovska pukovnija, nego uglavnom oporba povezana s Porošenkom. Zapovjedništvo Azova na kraju je bilo uključeno u pregovore s Rusijom. Gubitak Mariupola gorka je priča za Ukrajince, izazvala je nevjericu, ali ne bih je precijenio. U Ukrajini postoji razumijevanje da drugačije nije moglo biti. To pomalo podsjeća na gubitak zračne luke u Donjecku 2015. godine, koja se također dugo branila. Ovdje je, naravno, ljestvica veća. Ako Rusi prekrše ovu riječ i počnu suditi ili čak ubijati ratne zarobljenike, onda će, naravno, to naškoditi Zelenskom.
– Vidite li danas nekoga tko bi mogao biti korisnik mogućeg budućeg pada predsjedničke popularnosti? Tko će mu biti glavni konkurent?
– Takva je osoba, naravno, najjači oporbeni političar: Petro Porošenko. Jedino što Porošenko gubi na nogama u zadnje vrijeme.
Ima svoje željezno biračko tijelo, vlastitu stranku i novac, tako da će se moći natjecati sa Zelenskim. Ipak, on ima jedan nedostatak: on je poznati političar. Rat će dovesti do ponovne procjene ukrajinske politike. Postojat će potražnja za novim ljudima koji nisu povezani sa starim “predratnim” svijetom. Naravno, Zelenski će dominirati, ali on je već povezan s neprijateljstvima i izrastao je u ratnog predsjednika. Bit će pridošlica. Možda iz vojne zajednice. Na primjer, vrlo popularan, iako nije u potpunosti prepoznatljiv, je načelnik Glavnog stožera Valery Zaluzhny. Znam da pored njega ima političkih savjetnika, a u posljednje vrijeme sve je aktivniji u medijima. Tko zna hoće li nekako ući u politiku. Dio biračkog tijela osjetit će sve veću potrebu za snažnim vođom koji će preuzeti oporavak zemlje, primjerice novim premijerom koji će nakon rata biti svojevrsni Ukrajinac Adenauer ili Erhard (kancelari Zapadne Njemačke).
– A oligarsi? Hoće li se vratiti u igru?
– Trenutno su oligarsi usmjereni na spašavanje svog bogatstva. Jer ih gube kozmičkom brzinom. Pogledaj Rinata Akhmetova, koji je izgubio čeličane u Mariupolju. Čak i uoči rata, oligarsi su prigušili sukob s predsjednikom i općenito sudjelovali u potpori Ukrajini. Iako su neki čudno nestali, na primjer, Igor Kolomoisky. Nije jasno što rade. Nakon rata, oni će biti uključeni u obnovu svojih imanja. To će im biti prioritet.
Pokušat će povratiti politički utjecaj ovisno o gospodarskoj situaciji. Neće biti lako. Bit će sukoba, na primjer, u vezi s medijima. Sada većinu TV kanala kontrolira vlada, koja je stvorila takozvani “Zajednički kanal”. Ali nakon rata, oligarsi će htjeti vratiti svoje medije, a administracija ih nije spremna dati. Zelenski će se vjerojatno vratiti antioligarhijskoj retorici. A nove političke snage koje će se pojaviti također mogu biti oštro antioligarhijske.
– Je li moguće razmišljati o izborima, primjerice, prijevremenim, ako se situacija na fronti smiri?
– Činjenica je da sve ovisi o ratu. Prema zakonu, izbori se ne mogu održati prema izvanrednom stanju. Politički, Zelenski će odlučiti o takvom koraku, a znam da se on razmatra u svom okruženju tek kada se situacija na frontu poboljša. To jest, kada je moguće potisnuti Ruse, vratiti barem dio izgubljenog teritorija. Prema mnogim analizama, ako to uspije, onda ne do kraja godine. Kada postoje uspjesi, onda će možda pomisliti da će koristiti veliku podršku dok jest. Ako je situacija na fronti loša, to jest, rat se pretvara u napornu poziciju na trenutnoj liniji, Zelenski će, naravno, odlučiti da neće napraviti nikakve izbore. Jer će se raspoloženje pogoršati i morat će se usredotočiti na spašavanje situacije.
Prijevod s poljskog
Tekst je objavljen u sklopu projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vruća završnica pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, Prezren, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj lavov, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina izumljen na istoku, novo staro otkriće, i trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, ili raspravljati o povijesti, minsku slijepu ulicu
Izvorni naslov članka: Polityków ukraińskich jednoczy wojna i prezydent
