S početkom ruske potpune invazije na Ukrajinu, tržište rada se značajno promijenilo. To je zbog niza čimbenika, uključujući posebno uništavanje infrastrukture u zoni aktivnih neprijateljstava i odljev ukrajinskih izbjeglica u inozemstvo.
U petak, 7. rujna, “Pravna tvrtka “HD Partners” i “Lviv Consulting Group” održala je praktični seminar HR Forum Zapad, tijekom kojeg su predstavili rezultate istraživanja o ukrajinskim izbjeglicama u inozemstvu i tržištu rada u Ukrajini tijekom rata. zabilježili smo najvažnije s seminara HR Forum Zapad, koji je emitirala stranica “Vaš grad».
Gdje su Ukrajinci pobjegli od rata?
Prema Oksani Abramenko, regruterici u konzultantskoj grupi Lviv, od početka potpune invazije, većina Ukrajinaca otišla je u Poljsku (1,4 milijuna ljudi), Njemačku (1,2 milijuna ljudi) i Češku (431 tisuća ljudi). Ti su podaci približni, jer govorimo samo o službeno registriranim juisteinima u europskim zemljama, ne uzimajući u obzir Rusiju, gdje se konačni podaci ne mogu izračunati.
“Doživjeli smo najmanje tri migracijske krize. Posljednji je bio 2014.-2015., ali onda smo ih imali još Idp, koji su putovali od istoka prema zapadu i manji postotak onih koji su putovali u inozemstvo. Od 2015. do rata imali smo više manifestacije migracije radne snage: Prije rata u inozemstvu je radilo oko 3,5 milijuna Ukrajinaca“, – objašnjava Oksana Abramenko.
Prema državnoj službi granične straže, od 24. veljače 8,2 milijuna Ukrajinaca prešlo je ukrajinsku granicu, a više od 7 milijuna ljudi se vratilo. Regrut kaže da sada postoji trend u kojem manje ljudi odlazi i vraća se više, ali u različitim ratnim mjesecima ta se dinamika razlikovala.
Osim toga, službeni podaci UN-a razlikuju se od podataka ukrajinskih graničara. Konkretno, prema statistikama UN-a, 2,5 puta više ljudi i dalje napušta Ukrajinu nego što se vraća.
Nakon potpune invazije promijenio se i portret prosječnog ukrajinskog migrantskog radnika. Ako je ranije riječ o muškarcu od 30-40 godina, a sama migracija bila je klatno, sada 87% onih koji su otišli u inozemstvo čine žene i djeca, među kojima su radnici migranti sposobne žene u dobi od 35 do 59 godina.
Većina ukrajinskih migranata u inozemstvu su izbjeglice iz Kijeva i Harkiva, kao i iz Dnjiproa, Odese i Donjecka. 16% njih uništilo je stanovanje i nema se gdje vratiti u Ukrajinu, samo 28% je uspjelo pronaći posao u stranoj zemlji, a 47% živi od socijalnih naknada.
Među izazovima, ukrajinski interno rasipnici prvenstveno se nazivaju financijskim, jer ne mogu svi tamo živjeti samo za socijalne naknade, štednju ili dobiti posao u inozemstvu. Ostali izazovi uključuju nisku stručnost u stranom jeziku, kombinaciju rada i brige o djeci, nepoznavanje lokalnog tržišta rada i zakona te nemogućnost dugoročnog planiranja.
Što se tiče zapošljavanja, 23% izbjeglica uspjelo je zadržati svoja radna mjesta u Ukrajini i raditi na daljinu. Oni koji su se mogli zaposliti u inozemstvu najčešće rade u području ugostiteljstva, usluga, IT-a i proizvodnje.
« K 20% doseljenici prije rata ang u vlasništvuna lijačkom jeziku na takvoj razini da se može slagati. 35% je posjedovalo Poljaka na dovoljnoj razini za život, ali to još uvijek nije dovoljno da bi tamo dobio pristojan posao“, – dodaje Oksana Abramenko.
Što se tiče plaća ukrajinskih izbjeglica u inozemstvu, u Poljskoj se prosječna plaća Ukrajinca kreće od 500 do 900 eura mjesečno. Najveće plaće u medicinskoj industriji i industriji ljepote. U Mađarskoj su Ukrajinci plaćeni od 600 do 1400 eura, ovisno o industriji, u Njemačkoj – od 850 do 2100 eura, u Litvi – od 730 do 1200 eura, a u Češkoj – od 480 do 1000 eura mjesečno.
Studije pokazuju da se samo 13% Ukrajinaca trenutno planira vratiti na Uzemlja, 44% – ne planiraju, a 43% još nije odlučilo. Među razlozima, oni koji se ne planiraju vratiti, spominju sigurnosna pitanja, nedostatak posla, stanovanje i poželjne uvjete. Oni koji još nisu odlučili rekli su da su spremni vratiti se u Ukrajinu kada postane sigurnije i da će ovdje biti samopouzdanja za pronalazak pristojnog posla.
Što je s tržištem rada u Ukrajini sada?
Istraživački Robota.ua tvrtke pokazuje da se tijekom rata u punom opsegu smanjio broj slobodnih radnih mjesta, a broj kandidata značajno se povećao. Međutim, općenito, tržište rada postupno se oporavlja i od rujna 2022. broj slobodnih radnih mjesta, u usporedbi s predratnim razdobljem, oporavio se za 45%.
Općenito, broj slobodnih radnih mjesta na tržištu smanjio se zbog niza očitih razloga, na primjer, zbog uništavanja infrastrukture poduzeća. Ako je u drugom kvartalu ove godine bilo do 25 kandidata po slobodnom radnom mjestu, ovisno o industriji, sada je to 6 kandidata za jedno radno mjesto.
Među gradovima, najveći broj slobodnih radnih mjesta je u Kijevu, Lavovu, Dnjiprou i Ivano-Frankivsku, najmanje, očito, u regijama aktivnih neprijateljstava i na privremeno okupiranim područjima.
Što se tiče broja slobodnih radnih mjesta, prednjače prodajni asistenti, konobari, domaćini, proizvodni specijaliteti i vozači. Po broju životopisa najpopularnija je trgovina, administrativno osoblje, studenti, menadžeri, radnici u uslužnoj i uslužnoj industriji.
Što se tiče minimalnih i prosječnih plaća, posljednjih godina ona raste, ali sporije, od stope inflacije. To, kažu stručnjaci Robota.ua, dovodi do odljeva ljudi na rad u Europu i smanjenja ukupnog životnog standarda.
