Nakon izbijanja rata, neki liječnici prisiljeni su pružati pomoć pod stalnim granatiranjem, a medicinske ustanove u mirnijim regijama prihvaćaju ranjene vojnike i izbjeglice. Od 8. svibnja, dok ste na dužnosti Umro 9 medicinskih djelatnika, više od 40 je teško ozlijeđeno. WHO još sredinom ožujka Nazivaju Rusija je prestala granatirati ukrajinski medicinski sustav, ali bezuspješno. Štoviše, Ruska Federacija je 7. svibnja uložila žalbu SVJETSKOJ zdravstvenoj organizaciji sa SZO-om Slovo, u kojem je cinično optužila Ukrajinu da je ubila svoje državljane od 2014. i zanijekala svoju umiješanost u granatiranje ukrajinskih bolnica. U ovom pismu bilo je i mjesto za biološke laboratorije izumljene ruskom propagandom.
Prema riječima ministra zdravstva Viktora Liaška, Rusi su u potpunosti uništili 101 zdravstvenu ustanovu i 375 ljekarni, još 616 medicinskih ustanova je oštećeno. Prema preliminarnim izračunima Ministarstva zdravstva, za obnovu tih bolnica bit će potrebno 32 milijarde UAH-a, a ministarstvo je već počelo raspravljati o strategiji obnove u regijama Kijev, Sumy i Chernihiv.
“Određujemo koje bi bolnice u određenom okrugu trebale biti, koje bi odjele trebale imati, koju materijalnu i tehničku bazu trebaju imati, a odmah u tom smjeru ćemo naknadno ugraditi i obnoviti (…) Izgradit ćemo europski medicinski sustav u Ukrajini kako bismo svima u mjestu prebivališta osigurali pristup medicinskim uslugama kako bismo svima osigurali pristup medicinskim uslugama,” – Reče ministar tijekom nacionalnog tele14. svibnja.
Unatoč suludim gubicima, medicinski sustav je preživio i nastavlja pružati kvalitetne medicinske usluge, uvjerava Nacionalna zdravstvena služba Ukrajine. Čelnica NHSU-a Natalia Gusak ispričala nam je kakvu besplatnu medicinsku skrb Ukrajinci mogu dobiti tijekom rata, kako i gdje se obratiti interno raseljenim osobama, kao i gdje se žaliti ako se uskrati besplatna pomoć.
***
Što je rat promijenio za medicinski sustav? Kako se promijenilo pružanje usluga?
Borba protiv covida pomogla je medicinskom sustavu: nakon njega je spremna odgovoriti na svaku hitnu situaciju. Primjerice, tijekom covida formirani su učinkoviti putovi pacijenata – a sada su također relevantni, prvih dana formirani su putovi za ozlijeđene i ranjene. Osim toga, sustav je sada materijalno i tehnički mnogo jači, osobito opremljen stanicama kisika, sustav zna kako formirati ostatke nekoliko mjeseci, tako da nismo primijetili nedostatak lijekova.
Medicinske ustanove rade i u potpunosti provode ugovore s NHSU-om, neke, naravno, u opasnim uvjetima, osoblje herojski radi pod paljbom i pod okupacijom. Nakon početka rata mnogi su se ljudi preselili u sigurnije gradove, pa je u prvih mjesec dana opterećenje pojedinih medicinskih ustanova na područjima na kojima su se ljudi kretali bilo veće, ali sada se situacija izravnala. Posjetio sam tri bolnice u regiji Lavova i svugdje su mi govorili da rade općenito s istim radnim opterećenjem koje je bilo u mirnodopsko vrijeme. Tijekom rata NHSU isplaćuje brza i puna sredstva svim institucijama, uključujući regije Kherson, Kharkiv, Donjeck, tako da su medicinski radnici motivirani da ostanu raditi, a pacijenti mogu dobiti visokokvalitetnu medicinsku skrb.
Je li se program medicinskih jamstava promijenio?
PHC se nije promijenio, nastavljamo financirati sva ona područja koja su plaćena prije rata, uključujući srčani udar, moždani udar, porođaj, operacije, primarnu zdravstvenu zaštitu, nisu smanjeni dijagnostički paketi. Sada dodajemo nove pakete – plaćat ćemo zapošljavanje stažista. Vidimo da mnogi od njih dolaze iz regije Harkiv, Mykolaiv, Kherson, Luhansk i Donjeck, na primjer, u regiju Lavova i žele nastaviti studij stažiranja, ali medicinske ustanove nisu motivirane da ih uzmu. Također, cijepljenje protiv covida nećemo platiti u zasebnom paketu, jer se tempo sada značajno smanjio, a može ga u potpunosti pokriti primarna zdravstvena zaštita.
Sada u bolnicama gotovo da i nema oboljelih od koronavirusa, a ranije je to bio jedan od najvećih paketa za neke zdravstvene ustanove. Ta sredstva nisu preraspodijeljena?
Redistribuacija sredstava nije samo gumb klika. Ipak, bolnica može iskoristiti sva primljena sredstva kako smatra prikladnim, a većina institucija to čini. Odnosno, novac primljen u okviru covid paketa nije potrebno trošiti isključivo na oboljele od covida. Sada dobivamo signale da u nekim zdravstvenim ustanovama odbijaju besplatno pružati usluge, jer, kažu, NHSU nije platio nešto dodatno ili nema dovoljno sredstava. Uvjeravam vas da je to apsolutna laž: ima dovoljno novca, pogotovo ako uzmemo u obzir i humanitarnu pomoć koju institucije primaju. Yakscho vama u bolnici daju vam popis lijekova koje trebate kupiti, bilo da zahtijevaju dobrotvorni doprinos – obratite se NHSU telefonskoj liniji 16-77.
Koje su bolnice dobile najviše posla u prvom mjesecu rata?
Postojali su određeni takozvani logistički objekti, u koje su dovedeni pacijenti s rakom ili drugi pacijenti, koji su se neko vrijeme ovdje liječili, a kasnije su prevezeni u inozemstvo. Tako je posebno došlo do opterećenja za medicinske ustanove u regiji Lavova koje pružaju onko-njegu, a kreveti su neko vrijeme bili utovareni u dječjim bolnicama. Ipak, takvo opterećenje, pod kojim se sustav trebao srušiti, nije bilo ni jednog dana rata.
Kakvu pomoć naš medicinski sustav dobiva iz inozemstva? Kako se tamo liječe pacijenti?
MoH na svojim internetskim stranicama objavljene informacije, kako se pruža medicinska pomoć ukrajinskim migrantima u inozemstvu u različitim europskim zemljama, s kojima se može obratiti. Neki pacijenti otišli su na liječenje u inozemstvo zahvaljujući zajedničkim naporima prve dame Olene Zelenske, Ureda predsjednice, Ministarstva zdravstva, koji i dalje brinu o tim ljudima. NHSU kupuje medicinske usluge samo na području Ukrajine, tako da ne pratimo dalje put tih pacijenata u inozemstvu. (Od
“Mislim da zna čak i plesati”
12:52 12-05-2022
Postoje li ograničenja u pružanju medicinske skrbi tijekom rata?
Postojala su određena ograničenja u prvih nekoliko tjedana kako bi se stvorili učinkoviti putovi pacijenata. Kasnije su ukinuta sva ograničenja. Naprotiv, pozivam sve da potraže pomoć. Mi, Ukrajinci, zaboravljamo brinuti o svom zdravlju u mirnodopsko vrijeme, a tijekom izvanrednog stanja nalazimo još više problema koji nas u tome sprječavaju. Ali rat nije razlog da zaboraviš na svoje zdravlje. Obratite se svom obiteljskom liječniku ako imate bilo kakve simptome ili se samo želite posavjetovati. Sada svatko ima teško psiho-emocionalno stanje: također se posavjetujte sa svojim obiteljskim liječnikom kako brinuti o mentalnom zdravlju.
Kako dobiti medicinsku skrb za interno raseljene osobe?
Dobro je da se transformacija zdravstvenog sustava dogodila prije rata, jer sada osoba može dobiti pomoć ne na mjestu registracije, već tamo gdje to smatra potrebnim. Stoga nema ograničenja u činjenici da pacijent iz Buche prima medicinsku skrb u Lavovu ili vraća elektronički recept izdan u drugom gradu ovdje.
Da bi dobio besplatnu medicinsku skrb, bilo koji od interno raseljenih osoba mora kontaktirati najbliži centar primarne zdravstvene zaštite. Ako ne znate gdje se nalazi najbliži, nazovite 16-77, reći ćemo vam. Obratite se svom obiteljskom liječniku, čak i bez potpisane izjave, a elektronički recept možete napisati u okviru programa “Pristupačni lijekovi” ili papirnati recept, napisati uputnicu uskom stručnjaku i cijepiti se. Ako ste se naljutili i ovo je hitan slučaj – nazovite hitnu pomoć, nitko vas nema pravo odbiti.
Već smo čuli za takve “poremećaje” da se migrantima pruža potpuno besplatna pomoć, a mještani mogu napisati nešto dodatno za kupnju. Također se morate žaliti na takve slučajeve, a mi ćemo odgovoriti na njih, jer besplatnu medicinsku skrb jamči cijela država.
Neki doktori se počinju mobilizirati. Nedostaje li osoblja zbog toga?
Ne primjećujemo nedostatak liječnika, ali to može biti problem pojedinih institucija, osobito na području aktivnih neprijateljstava. Moramo zahvaliti onim liječnicima koji su tamo ostali i nastaviti neprestano pružati medicinsku skrb. To je vrlo vrijedno i stalno smo u kontaktu s njima. Da, neki liječnici su vojna dužnost i mobilizirani su, ali to rade na takav način da ne izgube medicinsku skrb za civile.
Kako je pružanje medicinske skrbi na područjima gdje se nastavljaju neprijateljstva? Kako financirate te bolnice?
Sve financiramo u cijelosti, jer to su naše institucije, naši ljudi, naši teritoriji i tamo se pruža medicinska skrb. Da, 60 pacijenata od 2000. godine može ostati u primarnim, ali vjerujte mi, uvjeti pod kojima se pruža pomoć ovih 60 ljudi čine opterećenje ne manje nego u institucijama u zapadnim regijama. Često zovemo, održavamo razne sastanke, zanimaju nas njihova mišljenja. Tako mi radimo.
Očito, dio proizvodnje lijekova i lijekova patio je od rata. Kako je to utjecalo na opskrbu medicinskih ustanova potrebnim?
To je više pitanje za Ministarstvo zdravstva, ali koliko znam, institucije nastavljaju kupovati medicinski materijal iz sredstava koja im prenosimo. Značajna količina lijekova dolazi uz humanitarnu pomoć volontera i međunarodnih organizacija (od početka svibnja Ministarstvo zdravstva primljen humanitarna pomoć iz inozemstva za gotovo 6 milijardi UAH – napominju. ed.). U onim bolnicama koje sam posjetio u. različite regije, nisam vidio nikakve probleme s dostupnošću bilo kakvih lijekova. Pitam jesu li napravljene zalihe, idite u skladište i provjerite, pitajte pacijente dolaze li do tih lijekova. Ministarstvo zdravstva također provodi centraliziranu nabavu, tako da ti problemi ne bi trebali postojati. Ako u određenoj bolnici nema lijekova, to ukazuje na neučinkovite odluke uprave.
Ima li dovoljno sredstava za bolnice?
Da. Razgovarali smo s voditeljem OVA-a Maksymom Kozytskyjem i rekao je da tijekom rata nije čuo da se netko žali na financiranje medicinskih ustanova. Ima više nego dovoljno sredstava. Jedino što želim reći čelnicima zdravstvenih ustanova: prenosimo vam sredstva u korist pacijenata, a posebno tijekom rata ne bi se trebali namirivati na depozite, već bi trebali koristiti pacijentu i motivirati liječnike u obliku plaća.
U protekle dvije godine zdravstvene ustanove aktivno kupuju novu opremu i poboljšavaju uvjete boravka pacijenata. Nastavlja li se taj proces nakon početka rata u punom opsegu?
Ambiciozni planovi zdravstvenih ustanova malo su se promijenili, a neki već grade nove. Državni programi za nabavu teške opreme ne smanjuju se Kabinet ministara donio je rezoluciju kojom se jamči financiranje kapitalnih izdataka za medicinsku opremu i kisik. Da, institucije u kojima se odvijaju neprijateljstva ne mogu provesti svoje planove, ali gdje je to moguće, dalje se instaliraju angiografi, CT skeniranje, MRI, mamografija itd.
Ukratko, vaša poruka: sve je u redu, medicinske ustanove rade, odlaze i liječe se, rade prevenciju?
Ne želim uljepšavati i reći da je sve u redu. Želim naglasiti da tijekom rata u teškoj ekonomskoj situaciji država ispunjava svoje pune obveze prema medicinskoj industriji. Svaki mjesec prenosimo oko 10 milijardi UAH-a medicinskim ustanovama, a ta bi sredstva trebala koristiti svakom pacijentu. Tijekom rata pacijent može pomisliti: “Što ću sada učiniti? Tamo ćemo morati sve kupiti.” Ne, naprotiv, rat je vrijeme da se brineš o svom životu i zdravlju. Mnogi će se ljudi vratiti iz rata s invaliditetom i lošim zdravljem, a mi moramo učiniti sve da ne izgubimo ljude u mirnim područjima, kao i u ratnim zonama, gdje možemo pružiti pravovremenu kvalitetnu pomoć. Država radi sve za to, a osobi je potrebna samo želja da se brine o sebi i uvjerenju da je može dobiti besplatno.
