Rat u Ukrajini traje već gotovo tri mjeseca, tako da možemo procijeniti stvarne namjere vlasti Kremlja. Prije svega, to je sovjetski revanšizam i uništenje ukrajinskog stanovništva na privremeno okupiranim područjima.
Rusija neće moći ostvariti prvi od tih ciljeva, barem ne u mjeri u kojoj su članovi Glavnog stožera najvjerojatnije uvjeravali Vladimira Putina. Stoga moraju biti zadovoljni onim što mogu učiniti gotovo nekažnjeno i bez ograničenja, a to su: terorizirati civilno stanovništvo raketnim napadima i uništiti kritičnu infrastrukturu i sirovinsku bazu Ukrajine.
S vojnog stajališta, teror neizravno služi porazu Ukrajine u ratu: može lišiti stanje svoje ekonomske baze i uzrokovati demografsku krizu, uključujući unutarnje iseljavanje, jer ljudi ne mogu dugo živjeti i raditi u skloništima za bombe, a kamoli razvijati gospodarsku aktivnost ili privlačiti ulaganja.
Drugi razlog za korištenje takvog terora je pokušaj uvjeravanja ukrajinskih saveznika da bi potpuno uništen i ekonomski iscrpljen partner nakon završetka rata bio samo veliko opterećenje za zapadno gospodarstvo. Stoga se “mir” mora dogovoriti i zaključiti što je prije moguće prije nego što ukrajina konačno bude izbrisana s lica zemlje – naravno, pod Putinovim uvjetima.
Bez obzira na to uspijeva li kremaljski diktator provesti barem jednu od svojih namjera (a u to postoje ozbiljne sumnje), vrijedi pogledati kako je rat utjecao na ukrajinsko gospodarstvo u prva dva mjeseca aktivne faze neprijateljstava i kako bi mogao utjecati na gospodarski razvoj do kraja godine.
Koliko Ukrajina gubi od rata
Sadašnji rat zapravo traje već osam godina, odnosno od početka neprijateljstava u Donbasu u svibnju 2014. godine. U godinama koje su slijedile Putin je nastojao stvoriti zonu stalnog pritiska u istočnoj Ukrajini, a 24. veljače 2022. odlučio je provesti “konačno rješenje ukrajinskog pitanja” – točan citat iz narativa ruske vlade koji podsjeća na izjave vođe Trećeg Reicha o holokaustu.
Uoči trenutne, najtoplije faze rata, Britanski centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR) analizirali gospodarske gubitke Ukrajine uzrokovane pripojenjem Krima i stvarnom okupacijom regija Donjecka i Luganska na istoku zemlje. Prema tim procjenama, izravni gospodarski gubici koje je Ukrajina pretrpjela kao rezultat vojnog sukoba između 2014. i 2020. premašili su 280 milijardi dolara (uključujući 58 milijardi dolara samo zbog aneksije Krima). Općenito, u prvih pet godina Ukrajina je izgubila točno petinu svog BDP-a kao rezultat hibridnog rata.
To je uglavnom zbog gubitka poduzeća u metalurškom sektoru, kao iu industriji ugljena i kemijske industrije. Na primjer, najveći porezni obveznici u regiji Lugansk su Metalurška tvornica Alchevsk, gdje je prije nekoliko godina proveden veliki remont, tvornica lokomotive u Lugansku i tvornica uložaka u istom gradu, koja je jedina u Ukrajini.
U regiji Donjecka postojale su brojne strojno-građevinske elektrane usmjerene na proizvodnju opreme za industriju ugljena, nekoliko rudarskih i prerađivačkih postrojenja u aglomeraciji Donjecka, metalurška tvornica “Donjeckstal” i jedan od najvećih proizvođača mineralnih gnojiva i industrijskih kemikalija u zemlji – koncern “Stirol”.
Gubici nakon aneksije Krima nisu bili ništa manji, iako je Kijev dosljedno i značajno subvencionirao poluotok. Međutim, tamo je djelovala jedina tvornica titana u Ukrajini, postojale su dvije najsuvremenije plutajuće platforme koje proizvode plin s odobalnih polja, kupljene samo nekoliko mjeseci prije napada za više od 400 milijuna dolara u Singapuru, velika ribarska flota i razvijeni agroindustrijski sektor usmjeren uglavnom na proizvodnju vina i jačeg žestokog pića.
Međutim, to je samo dio gubitaka. Stalne vojne napetosti i stalna prijetnja iz Kremlja doveli su do odljeva strateških ulagača iz Ukrajine, čime je nacionalno gospodarstvo lišeno 72 milijarde dolara. Prije svega, to su bili investitori zainteresirani za poljoprivredu, proizvodnju i transkontinentalnu logistiku.
Procjenjuju se kapitalni gubici na Krimu i Donbasu od nezakonito zaplijenjene ili oštećene imovine CEBR u 117 milijardi dolara, a proračunski gubici od izgubljenih poreza – u 48,5 milijardi dolara.
I to je rezultat samo prve faze rata, koja pokriva relativno ograničeno područje, bez upotrebe balističkih raketa i namjernog uništavanja industrijske infrastrukture gotovo u cijeloj zemlji – od Harkiva do Lavova, od Odese do Černihiva. Danas ti gubici rastu gotovo eksponencijalno.
Sjetva u kevlar kacigi
U intervjuu za američki TV kanal Cnn Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da država treba baremona iznosi 7 milijardi dolara mjesečno samo kako bi pokrila izravnu štetu uzrokovanu zamrzavanjem cijelih sektora gospodarstva. Tu je procjenu u velikoj mjeri potvrdila generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, koja je troškove potrebne kritične pomoći za Ukrajinu procijenila na 5 milijardi dolara. To je samo hitno krpanje rupa u državnom proračunu, čiji je cilj podupiranje funkcioniranja kritične infrastrukture i pružanje socijalnih naknada.
Prema Europskoj banci za obnovu i razvoj, više od 30% ukrajinskih tvrtki zaustavilo je proizvodnju, a rat je izravno utjecao na teritorije na kojima se proizvodi više od 60% ukrajinskog BDP-a. Deseci velikih tvrtki odbijaju nastaviti svoje poslovanje zbog poremećaja u lancu opskrbe ili nemogućnosti jamčenja sigurnosti radnika koji bi mogli biti izloženi raketnim napadima.
Predsjednik Kijevske ekonomske škole i savjetnik voditelja kancelarstva predsjednika Ukrajine Tymofiya Mylovnova u intervjuu za TV kanal “Current Time”, koji se emitira iz Praga, rekao je da je trošak dokumentirane štete na ukrajinskoj infrastrukturi od 22. travnja oko pola bilijuna dolara. Stručnjaci Svjetske banke slažu se s tim izračunima, koji su ih sredinom travnja procijenili na 564-600 milijardi dolara. U najoptimističnijem scenariju, ako Rusi koriste samo konvencionalno oružje, do kraja 2022. ukrajinsko gospodarstvo izgubit će između 45% i 50% BDP-a, u usporedbi s prethodnom godinom.
To su samo stvarni gubici, koji uključuju uništenje ili štetu od najmanje 23 tisuće km cesta, 37 tisuća km; m2 stanovanje, 277 mostova i mostova, 10 vojnih i civilnih zračnih luka, dvije morske luke. Međutim, oni još ne uzimaju u obzir dva iznimno važna čimbenika. Prvi je blokiranje sjetvenih operacija u ratnoj zoni. Štoviše, čak iu područjima oslobođenim od okupacije, razminiranje će i dalje trajati nekoliko mjeseci.
Neke farme u regijama Mykolaiv i Zaporizhia počele su proljetnu sjetvu na vlastitu odgovornost i rizik, a poljoprivrednici rade u neprobojnim prslucima i kevlarskim kacigama u slučaju deije kazetnog streljiva, koje su Rusi masovno ostavili na ukrajinskom tlu u ožujku. U većini južnih regija sjetveni radovi uopće nisu mogli započeti, jer su u zoni koju zauzimaju ruske trupe. To uključuje desnu regiju Kherson i obalu Azova sa središtem u Mariupolju, kao i regije Harkiv i Lugansk. U njemu živi oko 35% najprofitabilnijih poljoprivrednih poduzeća u zemlji, koja su u predratnom razdoblju opskrbljivala žitarice, brašno i naftu za više od 400 milijuna ljudi na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi, jugoistočnoj Aziji i Kini. Na tim tržištima već dolazi do radikalnog povećanja cijena osnovne hrane, što, s obzirom na razinu razvoja tih zemalja, može imati nepredvidive, čak i katastrofalne posljedice.
Drugi iznimno važan čimbenik je blokada plovidbe u Crnom moru i zapljena ukrajinskih lučkih čvorišta Berdyansk i Mariupol u Azovskom moru. Odessa i njezina satelitska luka Yuzhny glavni su izvozni pristupnici Ukrajine. Njihove vode minira ruska flota, a nijedno osiguravajuće društvo neće pokriti rizik od plovila s komercijalnim teretom koji tamo plovi. To je veliki gubitak za gospodarstvo, jer Ukrajina izvozi više od 70% svog tereta u vrijednosti od oko 47 milijardi dolara godišnje putem morskih luka.
Početkom trenutne faze rata u luci Mariupol pohranjeno je samo 300 tisuća tone tereta koje su Rusi uništili ili ukrali. Isto prema Forbes–Ukrajina, odnosi se i na luku Kherson. Ukrajina trenutno pokušava izvesti oko 7 milijuna robe mjesečno preko kopnenih prijelaza i oko 10 milijuna kako bi prošla kroz luke Gdanjsk, Gdynia, Swinoujscie i Rumunjska Constanta, prema Glavni grad zmaja.
Offshore ekonomija
S obzirom na ekstremne uvjete u kojima se ukrajinsko gospodarstvo našlo, vlada je donijela radikalnu odluku da se zemlja de facto pretvori u offshore gospodarstvo. To znači da od početka ožujka poduzetnici koji rade virtualno bez obzira na pravni oblik mogu platiti jedinstveni porez od 2% prometa i nulti porez na dohodak i PDV. Ta se pravila ne primjenjuju samo na kockanje i prodaju alkohola i cigareta.
Mala proizvodna poduzeća koja koriste usluge dobavljača oslobođena su plaćanja socijalnih doprinosa za radnike mobilizirane u Oružane snage Ukrajine. Poduzetnici sami mogu platiti ovu naknadu za sebe dobrovoljno.
Izračun ne uzima u obzir gubitke od demografske krize, preseljenja tvrtki u inozemstvo i unutarnjih migracija. Nadalje, oni ne pokrivaju obrambeni proračun koji držiXia je tajna. Do sada je teško procijeniti uništenje gotovo polovice Černihiva, središta Harkiva, gradova kijevske aglomeracije i potpunog brisanja gradova Okhtyrka, Izyum, Popasna, Lysychansk i Mariupol, gdje je trenutno u tijeku najtoplija faza neprijateljstava. Ti gubici još nisu izračunati, posebno zato što obuhvaćaju stambenu i industrijsku infrastrukturu.
Doista, moguće je obnoviti okupirane gradove i očistiti teritorije, ali je mnogo teže vratiti povjerenje investitora u razvoj tvrtki u tim regijama. Još je problematičnija procjena ljudskih žrtava i osakaćenih sudbina onih koji se nikada neće vratiti svojim domovima ili vidjeti svoje najmilije.
Prijevod s poljskog
Tekst je objavljen u sklopu projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vruća završnica pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, prezreno, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj lavovi, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Hoće li se raspravljati o povijesti, zastoj u Minsku
Izvorni naslov članka: Rosja niszczy gospodarkę Ukrainy.
