Novinarka Radija Svoboda Halyna Tereshchuk posjetila je kamp za ruske vojne zatvorenike koji se nalazi u zapadnoj Ukrajini. Specifična lokacija nije otkrivena iz sigurnosnih razloga, ali ranije nije bila poznata lokacija takvih kampova u zapadnim regijama.
mi, uz dopuštenje autorice, ponovno tiskamo njezinu reportažu za “Radio Svoboda”.
U kojim uvjetima žive ratni zarobljenici? Možeš li nazvati svoju obitelj?
Ratni zarobljenici su u logoru koji se nalazi daleko od bojišnice. Mjesto se ne može nazvati, iz sigurnosnih razloga samih ruskih ratnih zarobljenika. Koliko se točno ljudi nalazi u pritvoru također se ne otkriva u nastavku pregovora. Odgovor je kratak: puno. Velika većina ratnih zarobljenika je iz orda – pod kontrolom skupina “LPR” i “DPR”, koje podržava Rusija, teritorij.
Kamp zauzima sve zgrade i područje kaznionice. Ovdje nema nijednog osuđenika, samo ratnih zarobljenika. Njihovo putovanje kroz ustanovu sastoji se od tri faze i počinje s točkom primanja. U njemu zatvorenik dobiva dva kompleta uniformi, higijenskih proizvoda, posjećuje kupaonicu i, uz pristanak, može se rezati.
Zatim, ratni zarobljenik prolazi kroz 14-dnevnu karantenu.
“U kampu postoje tri strukturna dijela – karantena, individualni rad i adaptacija te pojačana kontrola. Karantena kako bi se proučila osobnost, identificirale neke bolesti, osobito zarazne. Ne znamo gdje nam se točno vode ratni zarobljenici. Postupak primanja ratnog zarobljenika razlikuje se od osuđenika. Budući da osuđenici dolaze sa svojim stvarima, zatvorenici su bez ičega”, kaže upravitelj logora Radio Svoboda.
Soba u kojoj žive ratni zarobljenici
U dnevnom boravku ratni zarobljenici žive u sobama s od 10 do 15 kreveta. U blizini svakog nalazi se niski ormarić uz krevet. Na teletu jednog od kreveta vezana je krunica.
Iz priloženih ploča s imenima i datumima rođenja ratnih zarobljenika poznato je da su to uglavnom mladi ljudi, najstariji ima 54 godine. Postoji soba u kojoj gledaju televiziju. Kao i u kaznionicama, postoji jasna dnevna rutina – hrana, slobodno vrijeme, gledanje televizije, šetnja, rad. Ratni zarobljenici bave se obradom drva – posebno izrađuju palete.
Priče o zatvorenicima
Bilo je moguće komunicirati sa zatvorenicima, ali samo uz njihov pristanak. Zabranjeno je razgovarati s onima koji su pod istragom.
Mjesec i pol dana u logoru je 39-godišnji ratni zarobljenik iz okupiranog dijela luganske regije, tzv. Ima ženu i troje malodobne djece. Potpisao je “ugovor” za “služenje vojnog roka” 2020. godine.
“Napustio sam posao, bio sam auto slikar. Otišao je zbog bolesti. A prijatelj se ponudio voziti vozača na “Uralu”. Rečeno mi je da neće biti rata, da ću jahati u regiji Lugansk. I otišao sam. Obitelj mora biti nahranjena. Jahao sam traktor, otišao pokupiti pokvareni IFV na određenom mjestu gdje su trebali popraviti. Stigli smo, i tamo su oni ukrajinski položaj. Od 20. ožujka je u zatočeništvu. Uvjeti u kampu su dobri. Što se tiče rata, imam negativan stav da civili umiru. I općenito, rat nije ono što bi trebao biti danas”, kaže ratni zarobljenik.
Još jedan ratni zarobljenik odveden je u logor nakon jednoipolmjesečnog boravka u istražnom zatvoru u Harkivu. Mobiliziran je 22-godišnji Rus iz instituta. “Nisam znao ništa, samo su rekli da uklanjaju “oklop” iz instituta i svi bi trebali otići u vojni ured za registraciju i upis”, kratko je rekao u razgovoru.
Od ožujka je u zatočeništvu – “izvođač” iz “LPR-a”. Čovjek živi u Lugansku i kaže da “služi u vojsci” od 2018. godine.
“Do tada je to bio slučaj, otišao je i potpisao “ugovor”. Saznao sam da je Rusija ušla na teritorij Ukrajine krajem veljače. Nije bilo komunikacije, radija, informacija, nisu znali. Izvršio je zadatke. Morali su doći do administrativnih granica “LPR-a”. Bio je takav razgovor i to je bio zadatak. Otišli su kao drugi ešalon. Ne prvi, već drugi, smjer Severodonetsk. Konkretno, nije bilo borbenih sukoba u našoj jedinici. Jačanje kontrolnih točaka bila je borbena misija u tom pogledu. Zadatak je bio javiti se, sastati se i izaći, a tu je bilo i mjesto susreta s Oružanim snagama, a zarobljeni su početkom ožujka.
Imam ženu koja razgovara s njom telefonom. Volio bih da me razmijene, a ne razmijene, bit će rok., i tamo ćemo vidjeti. Nema osjećaja da je Rusija ušla u administrativnu granicu luganske regije. Jedina nada je da se vratimo kući. Više neću ići “služiti” – obitelji, djeci, vrtu, povrtnjaku”, kaže ratni zarobljenik iz sada okupiranog Luganska.
Rusija nije zainteresirana za razmjenu stanovnika “LPR-a” i “DPR-a” – Vysotskaya
Sva tri ratna zarobljenika razumjela su pitanje na ukrajinskom. Ali kada će se dvojica od njih, stanovnici sada okupiranog dijela luganske regije, vratiti kući, nije poznato. Rusija nije zainteresirana za njihovu razmjenu, izjavila je Olena Vysotska, zamjenica ukrajinskog ministra pravosuđa.
“Ne postoji podjela u zemlji koja je u ovom kampu samo od tzv. Logistički je nepraktično prevoziti one koji će uskoro biti razmijenjeni daleko od bojišnice. Stoga ostaju na našim biračkim mjestima, čekaju razmjenu i vraćaju se u Rusiju. Rusija ne traži vojsku iz “LPR-a” i “DPR-a”, oni imaju, ako mogu tako reći, najmanju potražnju. Rusija apsolutno nije zainteresirana za te ljude, oni bi to trebali razumjeti i znati. Cijeli svijet mora shvatiti da je to korištenje ljudi u ratu. Ne samo da se bore u najopasnijim područjima, ima puno žrtava, već su i neaktivni kao zatvorenici. Mislim da ćemo i nakon završetka rata imati problema koji će raditi s tim ljudima. Svi oni imaju status ratnih zarobljenika.
Olena Vysotska, zamjenica ukrajinskog ministra pravosuđa, komunicira sa zatvorenicima
Pokazujemo maksimalnu uljudnost, stvaramo uvjete iz proračuna koje imamo, koje si možemo priuštiti kao ratoborna zemlja. Takvi se uvjeti ne mogu izjednačiti kao mučenje i ni na koji način nisu usporedivi s načinom na koji su ukrajinski heroji zarobljeni ili na područjima “LPR-a” i “DPR-a” ili Rusije”, rekla je Olena Vysotska radiju Svoboda.
U prosjeku, Ukrajina troši 3 tisuće grivna mjesečno po ratnom zarobljeniku. Ali to je bez uzimanja u obzir primitaka zaposlenika kaznionice, kapitalnih izdataka. Zapravo, ovo je količina koja ide samo na hranu, posteljinu, higijenske proizvode za zatvorenika.
“Uvjeti pritvaranja zatvorenika trebali bi biti poput vojske. Ženevska konvencija obvezuje državu koja drži vojnog zarobljenika da se hrani kao zatvorenici dok hrani svoje oružane snage. Ratni zarobljenik jede kao časnik ukrajinske vojske”, rekla je Olena Vysotska.
Prema vlastima, u Ukrajini postoje deseci logora u kojima se čuvaju ratni zarobljenici Rusije i skupine “LPR” i “DPR”. Radio Svoboda uputio je zahtjev Društvu Crvenog križa, u kojem traži procjenu uvjeta pritvaranja ruskih ratnih zarobljenika, je li Ukrajina u skladu sa Ženevskom konvencijom o postupanju s ratnim zarobljenicima.
