Posljednjih mjeseci, uoči invazije ruskih vojnika u Ukrajini 24. veljače, medijski prostor bio je zasićen brojnim izvješćima o potrebi opskrbe oružjem za jačanje Oružanih snaga Ukrajine. To je postalo relevantno nakon objavljivanja obavještajnih podataka SAD-a i Velike Britanije o akumulaciji velikih ruskih vojnih jedinica i opreme duž ukrajinskih granica. I dok su gore navedene zemlje intenzivirale svoje napore da Ukrajini osiguraju protutenkovske (ATGM) i prijenosne protuzrakoplovne raketne sustave (MANPADS), opetovani apeli ukrajinskih diplomata njemačkoj vladi ostali su bez odgovora. Konkretno, prema utjecajnom Süddeutsche Zeitung (04.02.2022.), Ukrajina je podnijela žalbu saveznoj vladi sa zahtjevom za isporuku oružja s usmenom napomenom (Verbalna bilješka), u kojem je navedeno “streljivo za protuzračnu i raketnu obranu, streljivo za strojnice”. U pismu se upućuje i na protuzrakoplovne raketne sustave srednjeg dometa (SAM), MANPADS, topove protiv bespilotnih letjelica, sustave za uništavanje mikrovalne pećnice, elektroničke sustave pozicioniranja, kao i uređaje za noćni vid i nadzorne kamere itd.
Njemački kancelar Olaf Scholz, kao i predstavnici tzv. “koalicija semafora” u Bundestagu (SPD, liberali i Unija 90/Zeleni) općenito je imala negativan stav prema toj mogućnosti, unatoč kritičkim glasovima ujedinjenog oporbenog tabora CDU/CSU. Situacija se nije promijenila ni nakon Scholzova posjeta Ukrajini u veljači, iako je prije toga u Washingtonu imao žestok razgovor s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je kritizirao općenito “prorusku” vanjsku politiku Njemačke, a posebno u vezi s plinovodom Sjeverni tok 2. Zeleni, čija je najpoznatija predstavnica ministrica vanjskih poslova Annalena Berbock, zalagali su se za isključivo diplomatska sredstva za naseljavanje tzv. “sukob između Rusije i Ukrajine”. Liberali, odnosno Slobodna demokratska stranka Njemačke (FDP), izjasnili su se da se protive opskrbi oružjem, ali su smatrali da je moguće osigurati oklopna sredstva za spašavanje ranjenika i opremu za razminiranje. Takvo stajalište većine parlamentarnih stranaka temeljilo se na uvjerenju da bi opskrba Ukrajine oružjem mogla dovesti do još veće “eskalacije sukoba”. I vlada se zalagala za odbijanje pozivanja na savezno zakonodavstvo koje zabranjuje isporuku smrtonosnog oružja zemljama u kojima postoje “oružani sukobi”. Takav pristup izazvao je pošteno iznenađenje i među njemačkim političarima i među stranim partnerima Njemačke. Zastupnici Bundestaga s “ljevice” podnijeli su odgovarajući zahtjev Ministarstvu gospodarstva i dobili impresivan odgovor. Njemački izvoz oružja stalno je rastao, a 2021. iznosio je 1,51 milijardu eura. Većina oružja (60%) došla je u zemlje izvan NATO-a i EU. Posebno je kontroverzno bilo to što su neke od zemalja uvoznica kritizirane zbog kršenja ljudskih prava ili uključene u regionalne sukobe. Najveći uvoznik bila je Turska, poznata po svojim snažnim akcijama protiv Kurda. Te su informacije omogućile oporbi da zaključi da je “vrijednosno” obrazloženje vlade i vladajuće koalicije u biti “farsa” (F.A.Z, 22.04.2022.). Pravo utjelovljenje takve politike bila je dobro poznata i sramotna priča s isporukom 5000 zaštitnih kaciga Ukrajini i zabranom estonske vlade da Ukrajini osigura oružje koje je prethodno korišteno u vojsci DDR-a.
S početkom ruske velike invazije na Ukrajinu situacija se promijenila i 26. veljače Njemačka je najavila isporuku 1000 ATGM-a Ukrajini Panzerfaust 3 i 500 MANPADA Stinger. Po mom mišljenju, do takve promjene došlo je prvenstveno zbog neviđenog pritiska na njemačku vladu ne samo iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije, već i od europskih saveznika – istočnoeuropskih zemalja, baltičkih zemalja, pa čak i Švedske i Finske, koje su najavile svoje pakete zaliha oružja za Ukrajinu. Štoviše, već sljedećeg dana visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell najavio je stvaranje dva paketa pomoći ukrajini, čiji je cilj “financirati isporuku smrtonosne opreme herojskoj ukrajinskoj vojsci, koja se bori protiv snažnog otpora protiv ruskih osvajača, te će im osigurati prijeko potrebne nesmrtonosne zalihe kao gorivo”. To će se financirati iz Europskog fonda za pomoć miru, koji iznosi 5,7 milijardi eura (F.A.Z., 27.02.2022). No, tema isporuke oružja Ukrajini još nije zauzela istaknuto mjesto u programima njemačke vlade. Tako je Scholz u svom “revolucionarnom” govoru u Bundestagu 27. veljače predstavio program od 5 točaka, gdje su samo izneseni vojna pomoć Ukrajini i pristupanje sankcijama protiv Rusije, a glavno mjesto zauzelo je pitanje povećanja proračun za financiranje Bundeswehra do 100 milijardi EURA, maksimalno financiranje NATO-a, ponovna oprema s najnovijim oružjem, prijelaz na zelenu energiju, ubrzana izgradnja terminala za ukapljeni plin itd. Taj fokus vlade na unutarnje probleme, koji se nastavio i u budućnosti, već je cijenjen u samoj Njemačkoj. Dva mjeseca nakon izbijanja rata utjecajni Institut za svjetsko gospodarstvo (IfW), u Kielu je rekao: “Samo od početka rata u Njemačkoj vlada je prikupila četiri puta više novca za “naftni popust” (Tankrabatt), nego na Ukrajini…”. Spora reakcija njemačke vlade izazvala je kritike kako u samom njemačkom društvu, jer je Njemačka počela prihvaćati prve izbjeglice iz Ukrajine, strahote prvih dana rata i među europskim saveznicima postale su očite. 2. ožujka, u kontekstu tisuća prosvjeda potpore Ukrajini u najvećim njemačkim gradovima, vlada je čak bila prisiljena službeno objaviti da je svo oružje koje je Njemačka obećala već prebačeno Ukrajini. A sutradan je stigla informacija da je Ministarstvo gospodarstva odobrilo nabavu 2700 Strela MANPADS iz rezervi Nacionalne narodne vojske (NVA), bivši DDR.
Nakon toga, pitanje opskrbe oružjem za Ukrajinu potpuno je nestalo s dnevnog reda u javnom diskursu i medijskom prostoru. Pitanje napuštanja ruskih nositelja energije, bolno za unutarnju politiku Njemačke, došlo je do izražaja. Iako je početkom ožujka, prema anketama, 55% Nijemaca bilo za napuštanje ruske nafte i plina (62% vladajućeg SPD-a, 70% Zelenih), ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je 12. ožujka: “Razumijem sve koji pozivaju na trenutni embargo zbog Putinova brutalnog rata osvajanja. Ali ja sam odgovoran za cijelu zemlju. Moram razmišljati o implikacijama naših odluka.” Što se tiče nabave oružja za Ukrajinu, očito je da moramo slušati riječi Anne Neuman, zastupnice u Europskom parlamentu iz “zelenih”: “SPD blokira ovo pitanje gdje god može. I svaka dva tjedna pronalazi novi razlog za to” (Der Spiegel, 17/2022, 20.04.2022). Možda je takva unutarnja kritika neodlučnosti postala argument njemačkoj vladi da 14. ožujka objavi da od sada sve zalihe oružja Ukrajini postaju nejavne. Iako sigurnosna pitanja nisu odbačena.
Uspjeh ukrajinske vojske u borbi protiv okupatora i izvješća o strašnim zločinima ruske vojske u oslobođenoj periferiji Kijeva (u Buchi, Irpenu, Borodyanki itd.), Koji se počeo definirati kao genocid, sasvim očekivano je doveo pitanje opskrbe Ukrajine oružjem na novu razinu. Opći ton izjava saveznika sada zvuči ovako: “Ukrajina ne bi trebala izgubiti rat!”. U skladu s tim, mijenja se nomenklatura vojnih zaliha, gdje bi, osim ATGM-a, MANPADS-a, malog i streljiva, teškog oružja (tenkovi, oklopna vozila, topnički sustavi itd.) trebalo zauzeti značajno mjesto. Ukrajinski saveznici, već spomenuti gore, prvi su pozitivno reagirali, au vrijeme pisanja ovog materijala postalo je poznato o odluci da se Ukrajini osigura više od 200 dalekometnih topničkih sustava. Apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija njemačkoj vladi – najmoćnijem europskom proizvođaču oružja i izvozniku – za pomoć u tenkovima i borbenim vozilima izazvao je zbunjenost, prije svega, među kancelarom Scholzom. Tom je prigodom Anton Hofreiter, utjecajni predstavnik Stranke zelenih, rekao da u smislu donošenja odluka sadašnji kancelar na mnogo načina podsjeća na svoju prethodnicu Angelu Merkel: “Oni razmišljaju jako dugo prije donošenja odluke … Ali odluke u ratu moraju biti donesene u roku od nekoliko dana, ili još bolje u roku od nekoliko sati. Stil Merkel i Scholza ovdje se ne uklapa” (F.A.Z., 23.04.2022).
Trenutna situacija izgleda kao da je savezna vlada, na čelu s kancelarkom i frakcijom SPD-a, preuzela “obranu” s nekim pokušajima da se pretvori u “protuofenzivu”. Kancelarka je rekla da je Njemačka ukrajini već isporučila veliki broj oružja, a također je pružila opipljivu financijsku pomoć, a što se tiče tenkova i oklopnih vozila, čak ni Sjedinjene Države i Velika Britanija nisu isporučile takvu opremu. Međutim, takav izgovor nije dobio simpatije u samoj Njemačkoj. Prema već spomenutom Institutu svjetske ekonomije (IfW), koja je provela komparativnu studiju o potpori Ukrajini, Njemačka stoji iza Sjedinjenih Američkih Država i Poljske, ako tome dodamo bilateralnu pomoć Ukrajini i dio njemačkih plaćanja iz EU-a i Europske investicijske banke. Ali ako usporedimo te iznose s ekonomskim pokazateljima zemalja donatora, onda sve izgleda potpuno drugačije: Estonija je daleko ispred, a slijede Poljska, Litva i Slovačka. Njemačka se nalazi na 12. mjestu, odmah iza Francuske i Italije, koje su druge i treće po veličini gospodarstvo u EU-u (Der Spiegel, 17/2022, 20.04.2022).
Tada su korišteni sljedeći argumenti: a) Ukrajincima je potrebno dugo vremena da ovladaju tenkom Leopard, a tu su i borbena vozila pješaštva Marder, izjavio je zamjenik glavnog inspektora Bundeswehra Marcus Laubental, potreban kao rezervni dijelovi za one koji su u službi; b) postojeće zalihe oružja u Bundeswehru već su iscrpljene i, ako se opskrbe Ukrajinom, Njemačka neće moći ispuniti svoje obveze prema saveznicima u NATO-u; c) svaka isporuka teškog oružja od strane Njemačke neizbježno će ga uključiti u rusko-ukrajinski rat. Potonji narativ najpopularniji je u nekim njemačkim medijima i ponovno ga emitiraju ne samo pojedini političari i državnici, već i vojni stručnjaci, koji vrlo često govore na njemačkim televizijskim kanalima. Na primjer, Erich Wad, umirovljeni general i bivši savjetnik za sigurnost u Saveznom kancelarstvu, rekao je da će takve zalihe oružja neizbježno dovesti do “trećeg svjetskog rata” (Die Zeit, 20.04.2022.). Takvi stručnjaci pripadaju tzv. Lodenmantel-Geschwader – skupina umirovljenih njemačkih generala, svojevrsna vojna kasta specifičnih vrijednosnih orijentacija. Ranije su bili poznati po prilično dvosmislenom stavu prema događajima u Drugom svjetskom ratu s nekim pokušajima da “izbijele” vojnike Wehrmachta. Iz njih dolazi teza da ukrajinska vojska, unatoč već postignutim uspjesima, neće moći pobijediti Rusiju. I ima pristaše među njemačkim političarima i određenim segmentima stanovništva. O tome svjedoči, na primjer, “Otvoreno pismo” njemačkih intelektualaca Scholzu s pozivom da prisili Ukrajinu da se prestane opirati ruskim osvajačima (Berliner Zeitung, 22.04.2022). Međutim, dob potpisnika je više od 65 godina, a neki od njih karijeru su započeli u bivšem DDR-u i prilično su bliski lijevim strankama.
Sve se to događa u pozadini činjenice da više od polovice njemačkog stanovništva, prema najnovijoj anketi, podržava opskrbu Ukrajine teškim oružjem. To su kritike na račun pozicije kancelarke i vlade, kao i SPD-a u cjelini, te predstavnika vladajuće koalicije – “zelenih” i “slobodnih demokrata”, te ujedinjene oporbe. Posebice, prošlog tjedna, zamjenik čelnika frakcije CDU/CSU Johann Vadephul izjavio je kako Hadeks planira pokrenuti pitanje opskrbe Ukrajine teškim oružjem u Bundestagu. I to mišljenje ima podršku među liberalima, “zelenima” i značajnim dijelom SPD-a (Bundestag je 28. travnja donio odgovarajuću odluku – ed.). Zamjenik predsjednika stranke VDP Johannes Vogel 23. travnja 2022. u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitung izjavio je: “Moramo se pojačati i ubrzati opskrbu Ukrajine oružjem… osobito teško naoružanje, jer Ukrajina ne bi trebala izgubiti ovaj rat”.
Ujedinjena oporba sve otvorenije podsjeća Scholza na prisutnost prilično moćnog “ruskog slučaja” u SPD-u, o čemu svjedoči i priča s predstavnicom ove stranke, šeficom vlade McLenburg-Vorpommerna Manuelom Schwesig, koja je optužena za proruski smjer i bliske veze s Gazpromom (Die Zeit, 21.04.2022).
Sada je Savezna vlada odlučila uvesti tzv. “razmjena prstenova” (Ringtausch), u isporuci teškog oružja Ukrajini, gdje je glavni partner Slovenija, koja bi trebala opskrbljivati ukrajinske tenkove T-72 (modernizirani sovjetski modeli), a zauzvrat će iz Njemačke dobiti borbeno vozilo pješaštva Marder i oklopno vozilo na kotačima Fuchs. Ovdje također možete dodati obuku ukrajinskih vojnika na samohodnim haubicama PzH 2000, koje Nizozemska prenosi u Ukrajinu. “Bundeswehr se nalazi u situaciji u kojoj se, nažalost, ne može odreći svog oružja ako želim nastaviti jamčiti nacionalnu obranu i obranu Saveza”, izjavila je ministrica obrane Christine Lambrecht (SPD). Istodobno je krivnju za tako žalosno stanje Bundeswehra prebacila na CDU/CSU, čiji su predstavnici bili na čelu ministarstva 16 godina (Der Tagesspiegel, 21.04.2022.). Međutim, predloženi program vlade već izaziva kritike ujedinjene oporbe: “Ovo je jedan izgovor za drugim. Premalo je i prekasno.” Druga mogućnost koju je predložio kancelar bio bi osigurati Ukrajini kredit u iznosu većem od milijardu eura za neovisnu kupnju oružja od proizvođača.
Teško je predvidjeti koji će biti daljnji put pitanja isporuke teškog oružja Ukrajini iz Njemačke, budući da je trenutna situacija vrlo promjenjiva i vladina koalicija je pod snažnim unutarnjim i vanjskim pritiskom. Jedino što se sa sigurnošću može reći je da je “njemačka politika u ovom trenutku dug oproštaj od Rusije”, kako je napisaoEni u privatnom pismu je moj njemački kolega.
