Podsjetimo, u proljeće su vojni analitičari predvidjeli da će se slom ovog rata najvjerojatnije dogoditi u kolovozu. Je li se tako dogodilo? Što se mene tiče – definitivno. I ovdje ne govorimo toliko o uspjehu protuofenzivne operacije Oružanih snaga Ukrajine, već o razvoju događaja na Krimu, odnosno o slavnom “pamuku” koji se češće javlja na poluotoku.
Podsjetimo, 9. kolovoza u velikoj zračnoj bazi u Novofedorovki kod Sakija odjednom se dogodilo nekoliko vrlo snažnih eksplozija. Naime, tijekom prethodnih mjeseci ruski borbeni zrakoplovi letjeli su kako bi granatirali položaje ukrajinskih vojnika u regijama Kherson, Odesa i Zaporizhia te ukrajinskim mirnim gradovima. Naime, zračna baza u Novofedorovki odavno je izložena osvetničkom štrajku, a konačno ga je dobila i vrlo ukusna. Kako se ispostavilo, kao rezultat eksplozija uništeno je oko deset borbenih zrakoplova (koliko ih je oštećeno, onda je nemoguće prebrojati) i za njih četiri skladišta streljiva.
“Općenito, gubitke na ovoj uzletištu prilično je ozbiljno osjetilo rusko ratno zrakoplovstvo. Ovo je doista najveći jednokratni gubitak tolikog broja boraca i bombardera na prvoj crti bojišnice. Napominjem da gubici već utječu na potencijal ruskog zrakoplovstva u regiji. Budući da ćemo vidjeti da se broj letova prema regijama Kherson i Zaporizhia boraca poput Su-30SM-a za pokretanje napada na raketno oružje temeljeno na zraku značajno smanjio, a smanjila se i prisutnost ruskih izviđačkih zrakoplova u zračnom prostoru južnog mosta”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojno-politički promatrač skupine Informacijski otpor.
Može se pretpostaviti da su u isto vrijeme tamo poginuli mnogi piloti i visokokvalificirani polaznici zračne baze (stručnjaci sugeriraju da je trebalo biti više od stotinu ozlijeđenih ljudi). Uostalom, eksplozije su bile toliko snažne da su potpuno uništile automobile ostavljene na parkiralištu 600-800 m od skladišta streljiva. A u stambenim zgradama koje se nalaze nekoliko kilometara od uzletišta, prozori i vrata su nokautirani udarnim valom.
Ništa manje nije bio ni psihološki učinak incidenta na lokalno stanovništvo, a još više na ruske turiste. Izraz “mamulechka, nada svalivat atsuda” postao je svojevrsni mem koji jasno odražava ovaj fenomen. Ovogodišnja turistička sezona na Krimu već je bila jedva živa, a novofedorovska događanja prisilila su goste poluotoka da hitno pokupe svoje morske krave i pobjegnu, dok Krimski most još uvijek stoji. Na cestama koje vode do Kercha stvorile su se mnoge kilometre prometnih gužvi.
Karakteristična je bila i reakcija ruskih vlasti, koje tvrdoglavo nisu htjele priznati sudjelovanje Oružanih snaga Ukrajine u eksplozijama u zračnoj bazi. Rusko ministarstvo obrane i dalje se pridržava verzije nepoštivanja mjera zaštite od požara. Bilo da se radi o nekome tko puši na pogrešnom mjestu, ili beskrupulozno sipa gorivo, ili proizvoljno detonira uložak, ili nečem drugom.
A kako je to zapravo bilo? Ukrajinsko vojno zapovjedništvo također se pretvara da nije uključeno u eksplozije. “Naravno da ne. Što mi imamo s tim? To su, možda, kompenzacijski mehanizmi neučinkovitog upravljanja unutar oružanih snaga Ruske Federacije”, rekao je savjetnik predstojnika Ureda predsjednika Ukrajine Mihaila Podolyaka.
I tako je, neka razmisle. To je ono što stručnjaci misle. Verzije su vrlo različite. Neki tvrde da su korištene američke rakete ATACMS, koji mogu letjeti za Novofedorivku s ukrajinskih položaja na kopnu (oko 220 km). No Amerikanci tvrde da Ukrajini još nisu osigurali takve rakete, pa je ukrajinska vojska koristila oružje vlastite proizvodnje, primjerice modernizirane rakete Neptun ili Thunder. U međuvremenu, novine. The Washington Post brani verziju da je rusku zračnu bazu napala jedinica ukrajinskih snaga za specijalne operacije. Publikacija se čak odnosi na riječi anonimnog ukrajinskog dužnosnika.
Daljnji razvoj događaja pokazao je da je zračna baza Novofedorovsk samo početak. Tjedan dana kasnije, 16. kolovoza, na nekoliko krimskih lokacija odjednom su se oglasile snažne eksplozije. Prvo, ogromna skladišta streljiva eksplodirala su u selu Azov u okrugu Dzhankoy na okupiranom Krimu. Poznato je da su dan prije okupatori tamo izvukli veliku količinu opreme, streljiva i opreme protuzračne obrane. Eksplozije su bile toliko snažne da su oštetile željezničku prugu, koju vlakovi iz Kercha idu prema krimskoj prevlaki. Otprilike u isto vrijeme izbio je požar na transformatorskoj stanici u Dzhankoyu. Nakon toga pojavile su se informacije o eksplozijama u zrakoplovnoj vojnoj bazi u Gvardiyskoyeu u blizini Simferopolja.
Usput, komentirajući eksplozije u blizini Dzhankoya, ruske vlasti još uvijek su morale prepoznati utjecaj vatre ukrajinske vojske. Pa, zato što najodaniji vještac ruske TELEVIZIJE više ne bi vjerovao u verziju pušenja.
UključujućiZašto bismo mi, Ukrajinci, bili tako zadovoljni krimskim “pamukom”? Jer, prvo, kako kažu, to je lijepo. I, kako je tvrdio Anatole France, “estetika je etika budućnosti”.
Drugo, kremaljski mit o Krimu kao neoprostivom bastionu ruske vojske potpuno je uništen. I nije važno je li postao dostupan za rakete ili za ukrajinske sabotere. I najvjerojatnije za one, i za njih. “Kamenje s neba” postalo je stvarnost i uplašilo je i ruske turiste i lokalne suradnike, unatoč njihovom hvalisanju. Obojica su u panici. Netko pobjegne s poluotoka, netko se sakrije dublje u rupu. Na Krimu se šire upozorenja o “netransparentnim ukrajinskim roniocima, obučenim prema uputama NATO-a”. Stanovnici Krima neprijateljski raspoloženi prema Ukrajini u potpunoj su frustraciji, a oni koji su prijateljski raspoloženi puni su entuzijazma.
Također bih savjetovao Valeryju Zaluzhnyju ili čak Volodimiru Zelenskiju da službeno izjavi da će takav i takav dan u takvom i takvom satu Oružane snage Ukrajine pogoditi Krimski most. Upozorite stanovnike Krima i turiste da se čuvaju. Oh, što bi onda počelo…
Treće, krimske baze, skladišta i komunikacije temelj su logistike za potporu ruskim okupacijskim snagama u južnoj Ukrajini. Potkopavanje logističkog lanca značajno će pogoditi borbenu sposobnost relevantnih jedinica. To će olakšati de-okupaciju regija Kherson i Zaporizhia.
Četvrto, eksplozije na Krimu diskreditirale su prijetnje Kremlja o “skoroj odmazdi” za Krim. Nedavno je bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev prijetećim istupom upozorio Ukrajince da ne napadaju Krim. “Ako se ovako nešto dogodi, za sve njih bit će trenutan sudnji dan. Vrlo brzo. I teška. Bit će vrlo teško sakriti se”, uplašio se Medvedev, navješćujući rusku uporabu nuklearnog oružja. Naime, Kremlj je kroz njegova usta zapravo proglasio Krim “crvenom prugom” iza koje počinje sam “nuklearni armagedon”.
Ali, oh čudo, toliko je objekata na poluotoku već pogođeno, ukrajinski saboteri tamo nekažnjeno hodaju kao Khreshchatyk, a nuklearni odgovor nije vidljiv. Tako su se same ruske vlasti zabile u propagandnu zamku. Da bi izašao iz toga, ruski ministar obrane Sergey Shoigu rekao je da Rusija, kažu, ne treba koristiti nuklearno oružje u Ukrajini, “njezina glavna svrha je odvraćanje od nuklearnog napada”.
Nekako bi bilo vrijeme da Zapad shvati da nuklearna ucjena Kremlja nije ništa drugo nego blef. Da ga vrijedi zaboraviti i prestati citirati vojnu pomoć Ukrajini, “jer će Putin započeti treći svjetski rat”.
