Zona ruske okupacije uključivala je ne samo područja Luganska i Donjecka, već i zarobljene u prvim danima ratnog dijela Khersona i dijela regija Zaporožja, koje čine kopneni koridor između Krima i Donbasa. To je posebno bolno za ukrajinsko gospodarstvo. Prvo je izgubio kontrolu nad dvije ključne luke Azovskog mora – Berdyansk i Mariupol, kroz koje je prije rata prošla četvrtina ukrajinskog izvoza žitarica.
U Mariupolju su radila dva metalurška diva: Azovstal i tvornica Iljič, koja je proizvela trećinu ukrajinskog čelika, od kojih je većina izvezena, što je 2021. donijelo oko 5 milijardi dolara prihoda. Postojala su i poduzeća točne industrije, osobito postrojenja za proizvodnju neona , inertnog plina, o kojem kritično ovisi proizvodnja mikroprocesora. Primatelji tri četvrtine tih proizvoda bile su tvrtke iz Tajvana, Južne Koreje, Sjedinjenih Država, Njemačke i Nizozemske.
Zbog zatvaranja još dvije ukrajinske neonske tvrtke smještene u zoni raketnog napada u Mariupolju i Odesi, svjetske cijene za ovu komponentu visokoprecizne elektronike deseterostruko su porasle. To već utječe ne samo na cijenu visokotehnološke industrije, već i na cijene kućanskih aparata.
HE Kakhovka i najveća nuklearna elektrana u Europi u Energodaru, regija Zaporizhia, također su se našle u okupacijskoj zoni. Sada su na njegovom teritoriju ruski nuklearni znanstvenici. “Zainteresirani su za tehnologiju koncerna Westinghouse. U 2015. godini sve naše elektrane prešle su na američko gorivo, koje je gotovo četvrtinu učinkovitije od ruskih nuklearnih šipki”, rekao mi je stručnjak iz jednog od ukrajinskih instituta za nuklearna istraživanja, koji je želio ostati nepoznat.
Međutim, najveća šteta nanesena je agroindustrijskom potencijalu Ukrajine. U zoni okupacije i neprijateljstava na granici regije Harkiv, Luhansk i Donjeck postoji gotovo 30% obradivih površina zemlje. To su poznati černozemci, kao i ogroman poljoprivredni fond regije Kherson, koji je tradicionalno osiguravao oko polovice nacionalne proizvodnje sezonskog povrća i voća i 90% uzgoja dinje i tikvica.
Čak i tamo gdje je zemlja i dalje pod ukrajinskom kontrolom, poljoprivredni radovi su izuzetno komplicirani zbog kaotičnog granatiranja kazetnog streljiva. Sjetva u neprobojnim prslucima i kevlarskim kacigama postala je prednja strana borbe ukrajinskih poljoprivrednika za kruh.
Ratni komunizam na djelu
Prema Ministarstvu socijalne politike Ukrajine, gotovo milijun ljudi zaposlenih u poljoprivredi okupacijske zone nije u stanju obrađivati zemlju i slati usjeve prerađivačkim poduzećima. Osim tržišnih gubitaka, dolazi i do sustavne pljačke, koju provodi uprava za zanimanje.
U nekim selima ruska uprava najavila je obnovu kolektivnih farmi. Kada se u travnju vlasnik jedne od farmi odbio “pridružiti” kolektivnoj farmi, tvrdeći da je oprema posuđena i da je potrebno prehraniti obitelj, noću se APC dovezao do njegove kuće i granatirao kuću. Farmer je preživio. Nažalost, drugi prosvjedi imali su tragičnije posljedice.
Lokalni blogeri u više su navrata snimali stupove nosača žitarica koji dolaze iz regije Kherson u smjeru krimske prevlake. Žito je zatim prevezeno brodovima, prema web stranici MarineTraffic, u Bejrut i sirijsku Latakiju. Rusija je već ukrala više od milijun i pol žita s okupiranih područja.
Prošle je godine Ukrajina prikupila 106 milijuna žita, od čega zemlja troši oko 18 milijuna Ostatak je izvezen, ali pomorski prijevoz trenutno nije moguć.
U nekim azijskim zemljama, prijeratna ukrajinska zrna činila su do 90% uvoza ovog prehrambenog proizvoda. Primjerice, u Šri Lanki, koja je već najavila insolventnost zbog kritičnog povećanja cijena hrane.
Pljačka je dovela do humanitarne katastrofe u nekim okupiranim područjima. Prvo su okupatori devastirali skladišta i trgovine prehrambenim proizvodima, a zatim “preuzeli kontrolu” nad sustavom opskrbe lijekovima i gorivom. “Predstavnici različitih agencija za provedbu zakona, posebice FSB-a i Rosgvardije, odgovorni su za to”, izjavio je Sergey Danilov, šef Centra za bliskoistočne studije, koji prati socioekonomsku situaciju u Khersonu.
Okupatore uopće nije briga za formalnu legalizaciju ove krađe. “Živimo po zakonima dobra, istine i pravde. (…) Nema više ukrajinskog zakonodavstva ili ruskog zakonodavstva, tako da radimo pošteno i iskreno”, objasnio je moralni imperativ izvlaštenja “zamjenik šefa Ministarstva unutarnjih poslova regije” Aleksej Selivanov, a prenosi portal Ukraina.ruVlasništvu Rt (prvi Rusija danas). Prema “zakonima pravde” Gauleitera Hersana onskoj regiji, Vladimir Saldo je “preuzeo kontrolu” nad ljekarnama (osobito privatnim).
Početkom svibnja Cnn objavio je članak u kojem se navodi da su se traktori, sijači i druga motorizirana oprema Agrotech-Investa u Melitopolju, regiji Zaporožje, iznenada našli u Rusiji. Oprema vrijedna 5 milijuna dolara daljinski blokirana od strane proizvođača, američke tvrtke John Deerei ne može se staviti u pogon.
Naprijed u svijetlu prošlost
Čak iu regiji Kherson, gdje nije bilo teških borbi, kao u Donbasu ili u blizini Kijeva, lokalni stanovnici naglašavaju promjene. “Ta stvarna područja vratila su se u osamdesete godine prošlog stoljeća, kada je maloprodaja uglavnom bila ulična. Praktično nema posla. U malim i srednjim trgovinama prevladavaju ruske namirnice. Njegova kvaliteta i asortiman ne zadovoljavaju lokalno stanovništvo”, kaže Dmytro Polupan, koji je do sredine svibnja živio s obitelji Gole Prystan.
“Mnogi ljudi ne kupuju rusku robu koja se masovno uvozi s Krima. Ruski policijski službenici natječu se za te tokove, posebno u niši alkohola i cigareta. Tada lokalni stanovnici traže ukrajinske proizvode iz ostataka, za to su pokrenuli nekoliko kanala u Telegram“, – dodaje Danilov.
Neke benzinske postaje, restorani i kafići nastavljaju svoje gospodarske aktivnosti, jer okupatori otkrivaju neradna poduzeća, a zatim prisvajaju svoje proizvodne resurse i imovinu.
“Urušavanje ljekarne ima znakove humanitarne katastrofe. Ljekarnička skladišta pljačkaju se gotovo svugdje. Građani se samoorganiziraju, pružaju najpotrebnije lijekove onima kojima je to potrebno”, kaže Tetiana K., koordinatorica volonterskog stožera u Melitopolju, u regiji Zaporizhia. Iz sigurnosnih razloga ne navodi svoje prezime.
“Lijekovi se prodaju na cestama i pazarima, od debla pod užarenim suncem ili preko grupa u Telegram. Kako bi naglasili da je droga visoke kvalitete, prodavači dodaju natpise “ukrajinski” ili “Ne Krim”, – napisala je u njoj Facebook Stanovnica Khersona Natalia Vedmedyk.
Drveni novac
U okupiranoj zoni sve su više naznačene dvostruke maloprodajne cijene: u velikom broju – u rubljama, manjim u blizini – u grivnama. U međuvremenu, samo ukrajinska grivna radi na tržištima iu uslužnom sektoru, što prisiljava rusko vojno osoblje da se poreda u dugim redovima u mjenjačima nakon isplate plaća.
Istodobno, grivna se redovito prenosi na bankovne kartice umirovljenika i državnih službenika putem mreže najveće ukrajinske banke – PrivatBank, koja je krajem 2000. bila prva financijska institucija koja je uvela moderno elektroničko bankarstvo.
“Uvijek ću biti zahvalan Privatu. Gotovina se može dobiti u uredima, iako su redovi nevjerojatni. Kada smo se razdvojili (s mobilnim operaterima – ed.), usluga podrške banke pronašla je opciju za autentifikaciju transakcija bez SMS-a”, rekla je Khersonova chanka koju je citirao Vedmedyk.
“Kritična financijska situacija razvila se u Novoj Kakhovki, gdje su digitalni ključevi računa umirovljenika i uredskih radnika pali u ruke suradnika i koristi ih uprava za zanimanje za ucjenu građana”, kaže Serhii Danilov.
U istoj Novoj Kakhovki grivna ostaje gotovo neosporno sredstvo plaćanja, osim dolara. Unatoč izvješćima ruskih medija o uključivanju okupiranih teritorija u zonu od 1. svibnja, cirkulacija ruske valute danas nije potvrđena ni na razini malih trgovina i benzinskih postaja smještenih na administrativnoj granici s Krimom, koji je u zoni rublje već osam godina.
Iz tog razloga, ruski vojnici ponekad se ponašaju kao prosjaci, jer u regiji Kherson nisu u mogućnosti platiti bezgotovinski: zbog sankcija ukrajinski terminali ne prihvaćaju kartice ruskih banaka. Za Ukrajince, međutim, oni rade kao i obično. Barem tamo gdje ukrajinski internet radi.
“Okupatori imaju očite probleme s hranom, pa se stalno okupljaju u malim skupinama na pazarima, gdje pokušavaju prodati ili zamijeniti nešto za hranu. Ali nitko nam ne uzima rublje”, rekao je Serhii Mukha, koji je početkom lipnja pobjegao u Poljsku preko Gruzije.
Ekaterina Zasukha, rodom iz Khersona, rekla mi je da ruske vojnike često unajmljuju poljoprivrednici za dinje i jagode, gdje se plaćaju u grivnama.
Neće moći pobjeći
Postoje tri načina za bijeg iz okupacijske zone na jugu Ukrajine, a nijedan od njih ne jamči da nećete ući u filtracijski logor ili jednostavno nestati na jednoj od kontrolnih točaka koje su postavljene na gotovo svakom kilometru. Cesta prema Mykolaivu – najpopularnijem putu bijega u ožujku i travnju – trenutno je blokirana zbog aktivnih protuofenzivnih akcija Oružanih snaga Ukrajine.
Možete ići automobilom u Zaporožje samo ako uspijete podmititi ruske vojnike na kontrolnim točkama cigaretama, alkoholom ili kobasicom. Ponekad je dovoljno nadopuniti njihove prepaid kartice na telefonu. “Ako ne uspije, morat ćete pričekati nekoliko dana u autima dok se garnizon ne promijeni u skloniji pregovorima”, kazao je Serhii Mukha.
Obično ljudi stvaraju stupove do 200 strojeva i koordiniraju sve akcije putem Telegram. Usput dijele gorivo, rezervne dijelove, lijekove, brinu se o svojim susjedima. Postoje i krimski prijevoznici koji dostavljaju ljude na granicu s baltičkim državama ili Gruzijom za 600 dolara po osobi. Sada je na okupiranim područjima to pretjeran novac.
Nema više izravnih prosvjeda, kao u ožujku i početkom travnja. “Ljudi su samo uhvaćeni i upucani. Mnogi aktivisti su nestali ili postali invalidi nakon mučenja koje su pretrpjeli od ruku ruskih vojnika, na primjer, u Khersonu ili Novoj Kakhovki. Može se samo nagađati što se događa u selima”, kaže Danilov.
Obrazovne ustanove na okupiranim područjima preventivno su zatvorene. Prema Danilovovim riječima, nitko od rektora sveučilišta nije pristao surađivati s okupacijskom upravom. Također, od 60 ravnatelja škola u Khersonu, samo su se dvojica dobrovoljno javila za prebacivanje učenika u ruski obrazovni sustav i uvođenje udžbenika na ruskom jeziku, piše Natalia Vedmedyk.
Oko grada Geničeska, okupiranog prvog dana rata, niti jedna škola nije usvojila ruski obrazovni program, iako su u samom Genichesku. Velik je pritisak na one koji odbijaju”, kazao je Danilov.
Ruski mediji čak su prestali najavljivati referendum u južnim dijelovima Ukrajine u okviru scenarija iz 2014. na Krimu. “Nisu prikupili potreban broj izdajnika za održavanje referenduma i njegovo emitiranje na TV-u. Oni nisu dobili poslovnu podršku tijekom uvođenja zone rublje. Nema podrške u izdavanju putovnica. Nemaju čak ni dovoljno ljudi da falsificiraju plebiscit”, kaže Yurii Sobolevsky, zamjenik predsjednika regionalnog vijeća Khersona.
Nakon objave pojednostavljenog izdavanja ruskih putovnica u Khersonu, samo su 23 osobe koristile ovu uslugu – gotovo isključivo gradske zamjenice proruskog OPFL-a, kaže Kateryna Zasucha.
Koja je perspektiva?
Ukupna površina regija Kherson, Zaporizhia, Donjecka i Luganska okupirana nakon 24. veljače na jugu i istoku Ukrajine iznosi više od 55 tisuća četvornih metara. Km2. Zajedno s područjima okupiranim 2014. godine, oni imaju teritorij jednak Češkoj i Slovačkoj zajedno ili, manje-više, Austriji i Švicarskoj zajedno.
Ukrajinske vlasti izjavljuju da niti jedan dio ove zemlje neće ostati pod okupacijom, bez obzira koliko to koštalo Oružane snage i ukrajinsko stanovništvo.
Početkom svibnja predsjednik Zelenskij je tijekom govora u Europskom parlamentu rekao: “Ukrajinska zastava vratit će se tamo gdje bi trebala biti. Vratit će se s normalnim životom koji Rusija jednostavno nije u stanju pružiti čak ni u svojoj zemlji”. Ovaj imperativ ostaje relevantan do danas.
Prijevod s poljskog
Tekst je objavljen u sklopu projekta suradnje između nas i poljskog časopisa Nowa Europa Wschodnia.
Prethodni članci projekta: Ukrajina – EU: vruća završnica pregovora, Ukrajina – bijeg od izbora, Istočno partnerstvo nakon arapskih revolucija, U iskrivljenom ogledalu, prezreno, Lukašenko ide u rat s Putinom, Između Moskve i Kijeva, Kobasica je kobasica, Moj lavovi, Putin na galijama, Poluotok straha, Ukrajina izumljena na Istoku, Novo staro otkriće, I trebalo je biti tako lijepo, novogodišnji dar za Rusiju, Hoće li se raspravljati o povijesti, zastoj u Minsku
Izvorni naslov članka: Pobojowisko. Ukraińskie południe pod rosyjską okupacją